H-Alter
Foto: Dogs OlympicFoto: Dogs OlympicUz uvođenje zakona kojim se zabranjuje "promoviranje netradicionalnih odnosa", vlasti u Sočiju su otišle i korak dalje te se uhvatile u koštac i s jednom drugom neželjenom populacijom koja navodno predstavlja potencijalnu ugrozu za natjecatelje i posjetitelje papreno skupog zabavno-sportskog spektakla.

Psi lutalice čest su prizor u gradu domaćinu igara koji je ugostio 2800 sportaša iz rekordnih 88 država svijeta, ili su barem bili do odluke gradskih vlasti da se uoči početka Olimpijade pitanje neželjenih pasa riješi ekspresnim i prilično surovim metodama

U trenutku dok ovo pišem u tijeku je prvi tjedan 22. Zimskih olimpijskih igara u Sočiju, poznatom ruskom ljetovalištu na obali Crnog mora. Najskuplja Zimska olimpijada u povijesti, koja je Rusiju koštala basnoslovnih 50 milijardi dolara, obavijena je nizom kontroverzi. Nakon žestokih kritika liberalnog dijela svjetske javnosti zbog izjava gradonačelnika Sočija da je njegov grad "čist" od homoseksualaca, a koje dobro ocrtavaju anti-gay klimu u Rusiji koja je prošle godine dobila novu legitimaciju u obliku zakona o "zabrani promoviranja netradicionalnih odnosa", vlasti su otišle i korak dalje i uhvatile se u koštac i s jednom drugom neželjenom populacijom koja narušava čistoću i navodno predstavlja potencijalnu ugrozu za natjecatelje i posjetitelje papreno skupog zabavno-sportskog spektakla.

Psi lutalice čest su prizor u gradu domaćinu igara koji je ugostio 2800 sportaša iz rekordnih 88 država svijeta, ili su barem bili do odluke gradskih vlasti da se uoči početka Olimpijade pitanje neželjenih pasa riješi ekspresnim i prilično surovim metodama. Udruge za zaštitu životinja i aktivisti koji godinama neuspješno upućuju apele gradskim vlastima da započnu s programima kastracija i sterilizacija te edukacijama kao jedinim humanim i održivim rješenjem ovog problema, napominju kako se mjesečno u gradu ubije na stotine napuštenih pasa, a Olimpijske igre samo su izlika za daljnju eskalaciju nasilja prema nevinim životinjama.

Kako bi se u maniri Potemkinovih sela svjetskoj javnosti upriličila slika uređenog i modernog grada spremnog za sportski spektakl, gradski su oci proširili ugovor s firmom Basya Services koja već godinama uklanja nepoželjne pse s ulica. Povod za konačno rješenje pitanja lutalica bio je pas koji je zalutao na probu za ceremoniju otvaranja igara. Aleksej Sorokin, generalni direktor firme, priznao je postojanje spornog ugovora, no nije htio govoriti o godišnjem broju ubijenih životinja, objasnivši da je riječ o "poslovnoj tajni". Osvrnuvši se na incident koji je pas lutalica uzrokovao ometanjem probe, Sorokin je rekao da bi takav događaj na samoj ceremoniji otvaranja bio "sramota za cijelu zemlju". Zgražanje aktivista i zabrinute javnosti izazvao je kada je pse lutalice mrtav-hladan nazvao "biološkim smećem".

Premda je izjavio da će se psi "usmrtiti humano", što je često upotrebljavan oksimoron koji daje legitimaciju za provođenje etički dvojbene prakse i služi za djelomično umirivanje uzburkane javnosti, izvještaji aktivista s terena pokazuju suprotno. U potresnim snimkama koje su postavljene na internet uoči igara, javnost je mogla svjedočiti slučajevima gdje psi u mukama ugibaju po ulicama Sočija, pretpostavlja se kao posljedica trovanja. Yulia Krasova, aktivistica koja je svjedočila jednom takvom slučaju, opisuje svoje potresno iskustvo: "Prvo sam pomislila da je pas pretučen. Skakao je i počeo trčati u krug, a onda se srušio i počeo povraćati. Nazvala sam veterinara i on je rekao da se nesumnjivo radi o trovanju."

Nažalost, eliminacija nepoželjnih životinja sasvim je uobičajena praksa gradova domaćina Olimpijskih igara, ali i popratna pojava i drugih većih sportskih manifestacija

Sličnu scenu svojim mobitelom snimila je još jedna stanovnica Sočija, Irina Gutnik. Napušteni pas pred njenim se očima grčio i lajao od straha i boli. "Ovdje stalno truju napuštene pse. U prosincu se sve pogoršalo... Počeli su sa strašnim trovanjem životinja uoči Olimpijade", izjavila je Gutnik.

Gradske vlasti i organizacijski odbor igara reagirali su očekivano i negirali optužbe. "Profesionalna veterinarska služba skuplja sve pse koji se zateknu u Olimpijskom parku radi sigurnosti ljudi i samih životinja. Sve zdrave životinje puštaju se na slobodu nakon veterinarskog pregleda", izjavili su u zajedničkom priopćenju, dodajući kako je grad nedavno izgradio sklonište za napuštene pse za periferiji grada. Međutim, većina aktivista tvrdi da nikakvo sklonište nije izgrađeno i da vlasti samo obmanjuju javnost.

Nažalost, eliminacija nepoželjnih životinja sasvim je uobičajena praksa gradova domaćina Olimpijskih igara, ali i popratna pojava i drugih većih sportskih manifestacija. Uoči Olimpijade u Ateni 2004. gradski su oci planirali otrovati 15 tisuća pasa lutalica, ali su zbog prosvjeda svjetske javnosti ublažili pogubni apetit, no nije poznato koliko je pasa na kraju ubijeno. Olimpijske igre u Pekingu 2008. bile su povod za uklanjanje i ubijanje čak nekoliko stotina tisuća mačaka s ulica kineske prijestolnice. Deseci tisuća napuštenih pasa platili su glavom i pretprošle godine u Ukrajini zbog Europskog prvenstva u nogometu, a masovni pozivi na bojkot priredbe, na koji su pozvali ljubitelji životinja diljem svijeta, nisu naišli na plodno tlo.

Slučajevi ubijanja napuštenih životinja uoči sportskih spektakala koji očito postaju tradicija problematični su i simptomatični na više razina. U navedenim primjerima, od Atene 2004. do Olimpijskih igara u Sočiju koje su u tijeku, brutalno ubijanje nepoželjnih pasa i mačaka očiti je svjedok etičke nezrelosti širih društvenih struktura, osobito onih na vlasti, kao i odsustva učinkovitih i humanih politika koje se, primjerice, već dugi niz godina uspješno primjenjuju u nekim zemljama Europske unije. Umjesto barbarskih metoda i guranja problema pod tepih, učinkovita, humana i održiva rješenja uključuju programe kastracija/sterilizacija, izgradnju skloništa, donošenje adekvatnih pravnih okvira koji bi prevenirali i kažnjavali napuštanje životinja te kvalitetnu edukaciju kao jednu od najvažnijih komponenti.

Od Atene 2004. do Olimpijskih igara u Sočiju koje su u tijeku, brutalno ubijanje nepoželjnih pasa i mačaka očiti je svjedok etičke nezrelosti širih društvenih struktura, osobito onih na vlasti, kao i odsustva učinkovitih i humanih politika koje se, primjerice, već dugi niz godina uspješno primjenjuju u nekim zemljama Europske unije

Nedostatak financijskih sredstava jedno je od najčešćih opravdanja za neprovođenje navedenih programa, na koje bi se vjerojatno pozvali i odgovorni za eliminaciju pasa u Sočiju, kao i odgovorni za čišćenje ulica Atene, Pekinga i ukrajinskih gradova uoči Olimpijade i Eura 2012. Kada analiziramo nevjerojatne iznose koji su utrošeni za upriličenje tih manifestacija, a u slučaju Sočija potrošilo se enormnih 50 milijardi dolara, dolazimo do paradoksa. Za sportski događaj koji će trajati dva tjedna nije bio problem izdvojiti cifru koja premašuje ukupne godišnje proračune čak tri četvrtine svjetskih zemalja, a za humano i održivo rješenje pitanja lutalica, koje bi zahtijevalo minijaturni dio tog kolača, nisu se mogla osigurati potrebna sredstva.

Taj je paradoks dobar pokazatelj potpuno promašenih prioriteta i vrijednosti te uzdizanja igre i zabave - što je suština sporta koja se sve više gubi uslijed opće komodifikacije - iznad pitanja nečijih života i egzistencije. Pitanje ne-ljudskih Drugih, najranjivijih i najnezaštićenijih sastavnica društva, na dnu je liste prioriteta većine zemalja, iako se velik dio njih, pa tako i Rusija, zaklinje u visoke civilizacijske standarde i dosege. O poznatoj misli Mahatme Gandhija da se "veličina i moralni napredak naroda mogu mjeriti po tome kako postupaju sa životinjama" trebalo bi razmisliti svaki put kada se, kao u slučaju Olimpijskih igara u Sočiju, duboko posegne u džep u svrhu sportskog spektakla, a marginaliziranim životinjskim sastavnicama društva dobaci samo kost - i to otrovna.


Matija Knez, autor ovog priloga, po struci je diplomirani povjesničar i antropolog s dugogodišnjim stažem u civilnom sektoru, prije svega u udrugama za zaštitu i prava životinja. O problematici zaštite/prava životinja pisao je u Zarezu, a novinarsko iskustvo trenutno stječe i kroz volontersku suradnju s portalom Znanost. Piše većinom o problematici zaštite životinja i okoliša te posljedicama klimatskih promjena. (op.ur)

<
Vezane vijesti