Sudionici skupa na krovu OŠ Ostrog, Foto: UNDPSudionici skupa na krovu OŠ Ostrog, Foto: UNDPGrađani i dalje spremni, a država nespremna za "energetsko samozadovoljavanje": Praksa svih država koje su razvile zelenu energetiku, govori da je lokalno vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije ključ njihovog razvoja, a to se kod nas uspješno ignorira, i još uvijek stagniramo na samo tisuću solarnih krovova u cijeloj zemlji.

"Što ste autonomniji, to možete biti korisniji drugima. Ako vas je volja, naravno", objasnio je Nikola Radić, 80-godišnjak s Krka, zašto je njegovo kućanstvo već energetski obnovljivo i neovisno, za vrijeme konferencije o energetski neovisnim otocima prije gotovo tri godine. No, u priči o energetskoj neovisnosti ključna je participacija građana, koja se može ostvariti kroz energetske zadruge. Od susreta na Krku do susreta na temu energetskih zadruga u Kaštel Lukšiću ovoga vikenda nije došlo do dugo očekivanog buma solarizacije Hrvatske. Hrvatska ima svega tisuću krovova pokrivenih solarnih panelima, manje od jednog alpskog Maribora, istaknuto je na skupu u organizaciji UNDP-a Hrvatska, Zelene energetske zadruge, Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA, Platforme za dobru ekonomiju i Energetske zadruge Kaštela.

Na Krku je prije gotovo tri godine identificirano osam prepreka koje stoje na putu razvoju energetskih zadruga i obnovljivih izvora u Hrvatskoj, a gotovo sve i dalje stoje, uz poneke nove. Pomak se ipak dogodio kroz novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, a koji prvi put kao uvjet za izdavanje koncesija na državnom zemljištu uvodi obavezu ustupanja prava građanima na udio u vlasništvu energetskog postrojenja.

Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji prvi put kao uvjet za izdavanje koncesija na državnom zemljištu uvodi obavezu ustupanja prava građanima na udio u vlasništvu energetskog postrojenja.

"Iz zakona je također uklonjena zapreka gradnji vjetroelektrana na otocima što je bio jedan od naših zahtjeva. Također, predviđa promjenu od današnjeg sustava poticaja prema sustavu neto mjerenja. No, kako će to u stvarnosti funkcionirati ovisi o pravilniku koji još nije donesen", kaže Robert Pašičko iz UNDP-a.

Od ostalih zahtjeva, Nacionalna strategija za povećanje participacije građana nije donesena. Dobrobiti takvog dokumenta pokazuje primjer Škotske koja je kroz strategiju postavila cilj od 500 MW u vlasništvu građana do 2020. što su već premašili. Strategija u kojoj je pak došlo do pomaka, jest Strategija niskougljičnog razvoja koja je postavila ambiciozne ciljeve za obnovljive izvore.

Važan zahtjev tiče se prepreke razvoju zadrugarstva u Hrvatskoj općenito, poreza na reinvestiranje za zadruge. "Tu se nismo pomaknuli ni milimetra iako bi to koštalo državu svega dva milijuna kuna, a dobrobiti bile višestruke", kazala je Ilda Stanojević iz Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

Još jedan od hrvatskih apsurda je taj da učlanjenjem u zadrugu, gubite neka od prava za nezaposlene, a ne možete ni dobiti poticaje za samozapošljavanje.

Bitna prepreka je i HEP koji priključenje primjerice solarnih sustava na mrežu naplaćuje proizvoljno i po visokim tarifama, koje ponekad dosegnu i desetine tisuća kuna, istaknuli su predstavnici desetak postojećih energetskih zadruga u Hrvatskoj.

Primjer pomaka na terenu sudionici skupa imali prilike su razgledati na Osnovnoj školi Ostrog u kojoj se skup održao, a gdje je na krov postavljena solarna elektrana snage 25 kW. Tako je ta osnovna škola, osim što je prva škola u zemlji s botaničkim vrtom, postala i prva škola koja je dobila solarnu elektranu financiranu donacijama građana kroz jednu od crowdfunding platformi. No, i provedba ovakvog projekta kojem nitko ne može naći zamjerke, trajala je predugo, od traženja suglasnosti od primjerice Županije do rješavanja drugih nepotrebnih zavrzlama, kako je opisala ravnateljica škole Nevenka Maras.

Solarna elektrana na krovu OŠ Ostrog izgrađena je donacijama građana, Foto: M.K. Solarna elektrana na krovu OŠ Ostrog izgrađena je donacijama građana, Foto: M.K.

Upravo je crowdfunding istaknut kao jedan od novih poslovnih modela kojim se mogu financirati obnovljivi izvori energije i poticati građanska participacija. Na primjeru OŠ Ostrog primijenjen je i model neto mjerenja koji je također novost u Hrvatskoj, a koji omogućava kupcima da postanu proizvođači električne energije i da umanje svoje račune za vrijednost energije koju su poslali u mrežu. Pojednostavljeno, energiju koju trošite plaćate po cijeni po kojoj je prodajete, što sada nije slučaj ako imate solarnu elektranu na krovu. Ovakav model se na primjeru sunčevih fotonaponskih sustava, uz pretpostavljenu subvenciju Fonda za zaštitu okoliša od 40 posto, isplaćuje u roku od šest do deset godina.

Na primjeru OŠ Ostrog primijenjen je i model neto mjerenja koji je također novost u Hrvatskoj, a koji omogućava kupcima da postanu proizvođači električne energije i da umanje svoje račune za vrijednost energije koju su poslali u mrežu.

Neto mjerenje je moguća alternativa sustavu poticaja koji se pokazao kao jedna od najvećih prepreka razvoju energetskog zadrugarstva u Hrvatskoj. Naime, upadanje u kvotu poticaja je lutrija s vremenom u kojoj redovito pobjeđuju oni koji imaju informacije unaprijed.

U sklopu projekta u OŠ Ostrog koji su pomagali UNDP Hrvatska i Energetska zadruga Kaštela u školi je zamijenjena i rasvjeta u učinkovitu LED rasvjetu i tu je također primijenjen inovativni ESCO model gdje privatna tvrtka ulaže u rasvjetu, a uloženo im se vraća nakon 6,6 godina.

Jedna od ideja koja je predložena na skupu je državno subvencioniranje priključka na mrežu solarnih elektrana, jer upravo on danas predstavlja jedan od velikih izdataka unatoč tome što je uglavnom riječ o izmjeni postojećeg priključka, a ne postavljanju novog. Isto bi se moglo subvencionirati iz EU fondova, o čemu je govorio Davor Škrlec, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu.

img_9613.jpg
Osnovnu školu Ostrog okružuje botanički vrt Osnovnu školu Ostrog okružuje botanički vrt

Jedan od načina za financiranje obnovljivih izvora europskim novcem je Program ruralnog razvoja. No, i on je u Hrvatskoj složen na upravo skandalozan način. "Hrvatska je jedina zemlja EU koja na mjeru 19. – LEADER troši manje od minimuma od 5 posto. To je ispregovarano u pretpristupnim pregovorima, a Hrvatska je u početku tražila još manje, 1 posto. Dosad je Ministarstvo poljoprivrede sabotiralo LEADER mjeru kroz koju lokalni ljudi autonomno na lokalnoj razini odlučuju kako će se trošiti novac u korist mjere 4. za velike proizvođače i prerađivače i po koruptivnim načelima", izjavio je Milan Medić iz Lokalne akcijske grupa LAG Vallis Colapis.

Dobra vijest za poljoprivrednike, a moguće uskoro i za energetske zadruge, jest i ta da Zadruga za etično financiranje, najpoznatija po planovima za osnivanje etične banke, i bez banke već danas funkcionira.

Za usporedbu, u zemljama poput Nizozemske i Danske na mjeru 19. troši se 15 do 20 posto ukupnog novca iz Programa ruralnog razvoja dok se na sjeveru Njemačku preko LAG-ova alocira čak 45 posto ukupnog novca.

No, prema Mediću, novo vodstvo Ministarstva poljoprivrede zasad se pokazalo otvorenijim za razgovor, a hoće li uspjeti uvesti reda u korumpirani sustav postavljen na krivim nogama, ostaje za vidjeti. I kroz spomenutih 3 posto, neka su sredstva ipak dostupna pa se poljoprivrednici zainteresirani za sinergiju energije i poljoprivredu mogu javiti svojim lokalnim LAG-ovima.

Dobra vijest za poljoprivrednike, a moguće uskoro i za energetske zadruge, jest i ta da Zadruga za etično financiranje, najpoznatija po planovima za osnivanje etične banke, i bez banke već danas funkcionira.

"Preko ZEF-a smo osigurali kreditnu mjeru za predfinanciranje projekata poljoprivrednika s kamatom od 4 do 4,5 posto, što je dvostruko niže od komercijalnih banaka. Svi korisnici LAG-ova mogu dobiti pozajmicu. ZEF je tako napravio ključni mehanizam financiranja i predfinanciranja Mjera ruralnog razvoja. Banka danas meni i ne treba, jer Zadruga već funkcionira", ističe Medić.

Hoće li u Hrvatskoj biti više pozitivnih primjera kao što je otok Krk ovisi o sljedećih nekoliko mjeseci kada će se do kraja će se definirati zakonodavstveni okvir za ulaganje građana u obnovljive izvore.

Udar na civilno društvo koji provodi sadašnja Vlada, još daljnje otežava rad entuzijasta na području onoga što je Stjepan Car, direktor Instituta Končar u mirovini, na skupu u Kaštelima vješto opisao kao "energetsko samozadovoljavanje". Naime, drastičnim smanjenjem sredstava Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva upitno je financiranje sjajnih projekata poput Centra znanja na Recikliranom imanju Vukomerić udruge ZMAG. Na Recikliranom je imanju već razvijen čitav niz jednostavnih i jeftinih tehnologija za korištenje obnovljivih izvora, koje je u Kaštelima predstavio Ivan Zoković, a koje razbijaju predrasudu da je korištenje sunca i biomase nešto skupo i običnom građaninu nedostupno. Solarni se kolektori, jednostavna bioplinska postrojenja ili visokoučinkovite raketne peći mogu izraditi i samogradnjom, a sve priručnike s uputama ZMAG redovito objavljuje na internetu, besplatno i svima slobodno na korištenje

Pozitivan primjer je sigurno i otok Krk koji kroz tamošnju Energetsku zadrugu Otok Krk i sudjelovanje svih jedinica lokalne samouprave grabi prema svom cilju, energetski samoodrživom otoku, razvijanjem niza mjera, od otvaranja punionica za električne automobile do planiranja vjetroelektrane, kako je ispričao upravitelj zadruge Zdenko Kirinčić.

No, hoće li u Hrvatskoj biti više "krkova" ovisi o sljedećih nekoliko mjeseci kada će se do kraja definirati zakonodavstveni okvir za ulaganje građana u obnovljive izvore. "Bez proaktivnih zakona za koje se zalažemo teško će doći do velikih pomaka i snažnog razvoja investicija u vlasništvu energetskih zadruga, lokalnih zajednica i građana. U sljedećim danima, finalizirat ćemo naše preporuke i iskomunicirati ih s nadležnim ljudima u ministarstvima. Praksa svih država koje su razvile zelenu energetiku, govori da je lokalno vlasništvo nad obnovljivima ključ njihovog razvoja, a to se kod nas uspješno do sad ignorira, i još uvijek stagniramo na samo tisuću solarnih krovova u cijeloj zemlji", zaključuje Pašičko.

aem_copy25195.jpg

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

<
Vezane vijesti