H-Alter
Foto: ArhivaFoto: Arhiva"U demokratskom društvu je očekivano da će javno djelovanje naići na kritike pa je očekivano da istih neće biti pošteđeni niti postupci različitih javnih osoba, organizacija i institucija. Kroz kritičko promišljanje i javnu raspravu možemo dolaziti do boljih rješenja za društveni razvoj, a napadi na svaki kritički glas guraju nas u smjeru totalitarnih društvenih uređenja", poručili iz GOOD inicijative.

U 2018. godini javnost je imala prilike svjedočiti ugrožavanju slobode rada znanstvenica i znanstvenika, novinarki i novinara, glumica i glumaca te drugih javnih ličnosti i to uglavnom onih koji su se usudili istražiti, propitati i u stručnoj ili široj javnosti postaviti pitanja o aktivnostima radikalno desnih i ultrakonzervativnih političkih grupa te postupanja njihovih vodećih osoba.

Kroz medijske napise, komentare ispod tekstova koji pozivaju na linč i kroz verbalno nasilje koje nakon toga slijedi nastoji se stvoriti atmosfera straha prema izražavanju drugačijeg mišljenja te se nameću vrijednosti i isključiv diskurs prema mnogim društvenim temama među kojima su: opravdavanje ustaških postupaka i neonacizma, isključiv odnosu prema izbjeglicama i migrantima te općenito nacionalna i vjerska isključivost, Kroz medijske napise, komentare ispod tekstova koji pozivaju na linč i kroz verbalno nasilje koje nakon toga slijedi nastoji se stvoriti atmosfera straha prema izražavanju drugačijeg mišljenja te se nameću vrijednosti i isključiv diskurs prema mnogim društvenim temamanužnost praćenja sportskih rezultata, osobito nogometnih, podrška ultrakonzervativnoj podjeli rodnih uloga i podređenosti žena te njihovo svođenje na privatnu sferu, borba protiv spominjanja pojma roda, nametanje pitanja zabrane pobačaja i nametanje teme demografije bez osiguravanja ženama proporcionalnog prostora u suodlučivanju o ovoj temi, nametanje heteroseksualne orijentacije i osuda osoba koje po seksualnoj orijentaciji i rodnom izražavanju odstupaju od nametnutih očekivanja. Kritičko mišljenje i kritički glasovi glavni su neprijatelji ovih inicijativa, a istraživanje i kritičko pisanje o aktualnim društvenim temama za njih je vrlo nepoželjno, pogotovo ako uključuje i analizu postupaka ultrakonzervativnog pokreta.

Korištenje uvreda, prijetnji i verbalnog nasilja je reakcija na javnu kritiku pogotovo onda kada upućena javna kritika ukazuje na činjenicu da stavovi radikalnih grupa i medija koji ih podržavaju ili su u njihovom vlasništvu nisu jedini legitimni i općeprihvaćeni te da taj dio stanovništva nema monopol nad domoljubljem, niti njihovi stavovi predstavljaju stavove svih građanki i građana Hrvatske.

Taktike discipliniranja kritičkih glasova koje smo do sada mogli vidjeti uključuju podizanje privatnih tužbi kako bi se kroz njih nanijela financijska šteta onima koji odlučuju kritički progovoriti, vršenje pritiska kroz inzistiranje na reakcijama nadzornih tijela i nadređenih te traženje potpore od političkih istomišljenika na visokim pozicijama u javnim institucijama i tijelima radi pojačanja pritiska kako bi se ograničilo slobodu rada osobama, uz istovremene negativne medijske kampanje proglašavanja pojedinih kritički mislećih ljudi "izdajnicima" i "narodnim neprijateljima", što pak dovodi do govora mržnje i elektroničkog nasilja, upućivanja prijetnji i uvreda osobama prema kojima je pokrenuta negativna medijska kampanja.

Povijest nas uči da se demokracija mogla gušiti i guši iskorištavanjem demokratskih procesa i metoda, stoga ćemo se osvrnuti na neke primjere ugrožavanja osnovnih demokratskih sloboda u Hrvatskoj koji bi mogli biti kobni za demokratsku političku kulturu Hrvatske. Istaknut ćemo i opasnosti nekih do sada korištenih metoda zastrašivanja, pri čemu akteri iz ultrakonzervativnih pokreta koji ih koriste naglašavaju važnost slobode govora i građanskog angažmana, a djeluju tako da svim raspoloživim mehanizmima onemoguće i utišaju kritičke glasove koji o njima progovaraju.Korištenje uvreda, prijetnji i verbalnog nasilja je reakcija na javnu kritiku pogotovo onda kada upućena javna kritika ukazuje na činjenicu da stavovi radikalnih grupa i medija koji ih podržavaju ili su u njihovom vlasništvu nisu jedini legitimni i općeprihvaćeni te da taj dio stanovništva nema monopol nad domoljubljem, niti njihovi stavovi predstavljaju stavove svih građanki i građana Hrvatske

Trebamo se zabrinuti što se kroz ovakvo napadačko postupanje guše prava i slobode. Možemo se zapitati i dolazi li kroz ovakve postupke do ozbiljnog odmicanja od ideala liberalne demokracije koji podrazumijeva da se odluke donose kolektivno, većinskim odlučivanjem, ali uz garanciju zaštite temeljnih prava i sloboda svih, uključujući i manjine koje ne smiju biti izložene ugrožavanju prava i tiraniji većine.

U nastavku ćemo se osvrnuti na određene oblike ugrožavanja prava. 

Napadi na slobodu istraživačkog i akademskog rada

Članice i članovi udruge U ime obitelji od kojih su javno najistaknutiji i članovi političke stranke U ime obitelji – projekt domovina prijavili su znanstvenike Antoniju Petričušić, Mateju Čehulić i Darija Čepu Etičkom povjerenstvu Pravnog fakulteta u Zagrebu zbog znanstvenog rada Stjecanje političke moći korištenjem struktura prilika: Analiza konzervativnog religijskog pokreta u Hrvatskoj objavljenog u časopisu Politička misao u kojem analiziraju metode i djelovanje spomenute inicijative. Dodatno, medijski napisi otkrivaju da su se isti akteri obraćali znanstvenicima i osobama na pozicijama tražeći da ih podrže u izvršenom pritisku te da su vršili pritisak i na urednika Političke misli Dejana Jovića. Osim korištenjem formalnih procedura i mogućnosti kao što je obraćanje dekanu fakulteta, traženje pokretanja postupka pred Etičkim povjerenstvom i kontaktiranje osoba iz institucija koje bi podržale i pojačale pritisak na znanstvenike, medijski napisi na portalu povezanom uz udrugu također se mogu smatrati dodatnom metodom pritiska. Nakon javnog prozivanja za akademski rad koji je uspješno prošao proceduru recenziranja, znanstvenici su počeli primati prijetnje i bili izloženi verbalnom nasilju.

Ti pritisci događaju se sinkrono s javnim prozivkama ultrakonzervativnih krugova za svako spominjanje ili korištenje koncepta roda. Taj oblik pritiska i medijska kampanja koja prati djelovanje radikalnog pokreta doveo je do toga da se u Hrvatskoj spominjanje riječi "rod" javno napada uz povezivanje s nepoželjnom ideologijomTaj su postupak mnogi hrvatski i međunarodni znanstvenici i istraživači protumačili kao pokušaj gušenja znanstvenih i akademskih sloboda te zastrašivanje radi zatiranja glasova koji, koristeći znanstvene metode, analiziraju suvremene društvene pokrete i događaje. Dodatni argument za prepoznavanje tih postupaka kao oblika zastrašivanja i utjecanja na slobodu znanstvene misli jest činjenica da udruga U ime obitelji nije koristila uobičajene procedure polemiziranja i kritiziranja znanstvenog rada, nego se okrenula zastrašivanju putem obraćanja nadređenima te difamaciji putem medija i preko interesnih krugova.

Ubrzo nakon toga, studentske udruge, među kojima je i Udruga studenata sociologije Anomija, te mediji objavili su da je kolegij Spol, rod i ljudska prava znanstvenice Ivane Radačić s Instituta Ivo Pilar otkazan na Hrvatskim studijima, a znanstvenica više neće biti nositeljica ni drugog kolegija o ljudskim pravima. Međunarodno priznatu znanstvenicu, odnedavno i predsjednicu UN-ove Radne skupine o diskriminaciji žena u pravu i praksi, nitko s Hrvatskih studija o izmjeni nastavnog plana nije pravovremeno obavijestio.

Povrh ova dva primjera, valja se prisjetiti i otkazivanja tribine Aporija psihe: Psihologija identiteta: pitanja roda i spola koju je trebalo organizirati Hrvatsko bioetičko društvo i Suradnički krug studenata Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku. Naprasno i pod egidom političke osjetljivosti teme, otkazana je tribina kojoj je cilj bio dijaloška rasprava o temi roda i spola. Tim postupkom ne samo da su degradirani dosezi suvremene znanosti, već se autocenzura i postojanje "ispravnih" tema u znanosti pozicioniralo u javni diskurs.

Ti pritisci događaju se sinkrono s javnim prozivkama ultrakonzervativnih krugova za svako spominjanje ili korištenje koncepta roda. Taj oblik pritiska i medijska kampanja koja prati djelovanje radikalnog pokreta doveo je do toga da se u Hrvatskoj spominjanje riječi "rod" javno napada uz povezivanje s nepoželjnom ideologijom.

Opisana su dva primjera koja pokazuju kako pritisak određenih radikalnih, ali često ekonomski i politički moćnih krugova, može dovesti do toga da se društvene znanstvenike marginalizira, napada i osuđuje tijekom istraživanja pojedinih suvremenih pojava. Osim toga, pritisci na znanstvenike ovakve vrste mogu dovesti do autocenzure, što pogoduje tome da logička nekoherentnost argumentacije ultrakonzervativnog pokreta ne bude izložena polemici i da sprega tih pokreta s moćnim političkim i ekonomskim akterima u Hrvatskoj i inozemstvu ostane nedovoljno poznata javnosti.

Na taj se način sužava prostor slobodnog znanstvenog djelovanja prema znanstvenim načelima koje je preduvjet za kvalitetno obrazovanje i znanost, a kvalitetno obrazovanje i znanost su nužni za društveni razvoj.

Napadi na slobodu izražavanja, kulturno-umjetničkog te novinarskog rada

Primjeri pritiska na slobodu izražavanja i novinarskog rada bit će opisani u nastavku. Sustavno korištenje tužbi dovodi do financijskog ugrožavanja i iscrpljivanja novinara i medija te ih onemogućava u radu, čak i kada se pokretanje postupaka pokaže neosnovano

Organizacija U ime obitelji koristi dostupne metode pritiska i tužbe za ušutkavanje novinara koji informiraju o aktivnostima organizacije. Tjednik Novosti objavio je da su prikupili informacije od medijskih redakcija koji pokazuju da je udruga U ime obitelji od 2013. godine do danas tužila nakladnike, urednike ili novinare više medija: Večernji list, Jutarnji list, Novosti, Express, televiziju N1 te portale Telegram.hr, Net.hr, Index.hr i H-Alter. Podnijeli su i kaznenu prijavu protiv portala Crol.hr, a Željka Markić privatno je tužila novinarku RTL televizije Danku Derifaj. Slični mehanizmi korištenja prigovora i tužbi korišteni su i protiv aktivistkinje za ljudska prava Sandre Benčić te aktivistkinje i književnice Mime Simić. Može se zaključiti da opisani način djelovanja ugrožava ostvarenje temeljnih prava i sloboda zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske, budući da sustavno korištenje tužbi dovodi do financijskog ugrožavanja i iscrpljivanja novinara i medija te ih onemogućava u radu, čak i kada se pokretanje postupaka pokaže neosnovano.

Dio braniteljskih udruga i ultrakonzervativnog pokreta pozivao je na zabranu prikazivanja pojedinih kulturno-umjetničkih produkcija kao što su neke kazališne predstave Olivera Frljića, film Ministarstvo ljubavi redatelja Pavla Marinkovića ili održavanje Festivala ojkanja u Petrinji. Tijekom Pokazuje se da je seksizam i odbijanje ustavne vrijednosti rodne ravnopravnosti duboko ukorijenjen u stavove i obrasce ponašanja dijela društva kojeg zastupaju radikalne ultrakonzervativne skupinekolovoza uslijedio je zahtjev karlovačke braniteljske udruge za otkazivanjem koncerta pjevača Bajage koji živi u Beogradu što je i učinjeno, a nakon toga su i druge braniteljske udruge koje su sada već u javnom diskursu prozvane "zabraniteljskima" ponovile zahtjev za otkazivanjima Bajaginih nastupa po Hrvatskoj.

Dodatni zabrinjavajući primjer mogli smo vidjeti nakon kritike kvalitete izvođene glazbe i samog gostovanja Marka Perkovića Thompsona na službenom dočeku hrvatske nogometne reprezentacije, koju je putem društvenih mreža uputila glumica Lana Barić, a podržale su je kolegice Nataša Janjić, Tihana Lazović, Jelena Veljača i mnoge javne ličnosti te anonimne građanke i građani. Glumicama se nakon toga dogodio verbalni napad ultradesnih medija i njihovih čitatelja. Razina uvreda pa i prijetnji s kojim su se glumice susrele uključuje omalovažavanje žena i njihove društvene pozicije, pa i ravnopravnosti spolova kao ustavne vrednote. 

Pokazuje se da je seksizam i odbijanje ustavne vrijednosti rodne ravnopravnosti duboko ukorijenjen u stavove i obrasce ponašanja dijela društva kojeg zastupaju radikalne ultrakonzervativne skupine. Sama Lana Barić kroz intervju u Slobodnoj Dalmaciji izvještava o brojnim prijetnjama koje je prijavila policiji te kako su medijski napisi radikalnih medija upućivali na poziv na linč. U ovom slučaju je posebno šokantno vidjeti spremnost na korištenje nasilja nad ženama i ugrožavanje njihovih prava i sloboda u trenu kada one javno progovaraju o političkim pitanjima. Na taj način nasilje se koristi za ušutkavanje žena i njihovih glasova u javnoj sferi.

Možemo se zapitati nije li aktivno protivljenje Istanbulskoj konvenciji koje se pojavilo među inicijativama istog političkog spektra ipak dijelom bilo uzrokovano opravdavanjem nasilja muškaraca nad ženama, budući da su pojedini muškarci bili verbalno nasilni prema spomenutim glumicama? Pitamo se je li otpor prema unaprjeđenju sankcioniranja nasilja ipak imao za cilj omogućiti da se pojedinci mogu nastaviti nasilno ponašati?

Na sličan način možemo vidjeti kako radikalni ultrakonzervativni pokret vrši pritisak i na tvrtke koje odbijaju postupati sukladno njihovim isključivim vrijednostima i diskriminirati pojedine skupine. To je moguće vidjeti i iz zadnjeg primjera gdje je pokrenuta peticija protiv tvrtke Booking.com zbog toga što je prekinula poslovanje s iznajmljivačem koji je otvoreno diskriminirao potencijalnog gosta homoseksualne orijentacije odbivši ga primiti u apartman.Javne polemike i sučeljavanja važan su dio demokratskog funkcioniranja koji može unaprijediti kolektivno odlučivanje, ali te javne polemike trebaju uključivati dogovorene procedure i uvažavanje sugovornika te točne i provjerene informacije i navođenje njihovih izvora radi mogućnosti dodatne provjere

Izostanak osude nasilja od strane institucija vlasti

U slučajevima verbalnih napada i difamacije znanstvenika, novinara i javnih ličnosti izostala je jasna i nedvosmislena osuda opisanog nasilničkog ponašanja od strane institucija vlasti. Istovremeno, pokrenuta su ispitivanja i postupci MUP-a RH prema aktivistima za ljudska prava koji pomažu izbjeglicama. Strani mediji (npr. Guardian) i domaći mediji izvještavaju o izjavama izbjeglica kako im u trenutku dolaženja u RH hrvatska policija nije omogućila da zatraže azil ni kada su izrazili takvu namjeru, nego su im upravo djelatnici policije nanijeli ozljede i oduzeli imovinu.

Zbog takvih postupaka institucija vlasti, zabrinuti smo oko toga doprinosi li sama vlast kršenju ljudskih prava, umjesto da osigurava njihovu zaštitu.

Važnost građanskog glasa i angažmana za zaštitu temeljnih prava i sloboda

Ravnopravnost, sloboda izražavanja mišljenja i sloboda informiranja i djelovanja medija su temelji liberalnih demokracija koje uz kolektivno donošenje odluka štite i ljudska prava svake osobe. 

Javne polemike i sučeljavanja važan su dio demokratskog funkcioniranja koji može unaprijediti kolektivno odlučivanje, ali te javne polemike trebaju uključivati dogovorene procedure i uvažavanje sugovornika te točne i provjerene informacije i navođenje njihovih izvora radi mogućnosti dodatne provjere. Tu je posebno važna uloga novinarstva.

Javne polemike nikako ne mogu uključivati sustavno zastrašivanje, verbalno i elektroničko nasilje, odnosno govor mržnje koji se danas u Hrvatskoj nažalost događa i koji nije osuđen od strane institucija vlasti.

Temeljna prava i slobode propisane Ustavom i međunarodnim dokumentima čija je Republika Hrvatska potpisnica svim ljudima jednako jamče ravnopravnost, slobodu udruživanja, javnog očitovanja uvjerenja kao i slobodu mišljenja i izražavanja, ali ne uključuju pravo drugima nametnuti svoja uvjerenja i način života ili korištenje govora mržnjeProzivanje pojedinih kritičkih glasova ili neistomišljenika za nacionalnu izdaju, a proglašavanje samo jednog političkog svjetonazora domoljubnim i ispravnim je ne samo netočno i isključivo, nego nije ni domoljubno i izravno krši osnovna demokratska načela i ustavne vrednote iz čl. 3 Ustava RH. Ova prava i slobode s razlogom su temelj naše demokratske države i razlikuju demokratski društveni poredak od totalitarističkih.

Stoga, pozivamo sve građanke i građane da prepoznaju da ta prava i slobode vrijede jednako za sve i da ih zajedno kao društvo trebamo živjeti. 

  • Smatramo i da je važno da kao građanke i građani pozovemo na zaštitu i primjenu čl. 3 Ustava RH kojima se jamči jednakost i ravnopravnost spolova, kao i čl. 38 Ustava RH koji štiti slobodu mišljenja i izražavanja te slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.
  • Smatramo da je važno da kao građanke i građani stanemo u zaštitu ljudskih prava i sloboda i ravnopravnosti kao i autonomije i slobode znanstvenog rada, slobode djelovanja novinara te slobode izražavanja kako ne bi dodatno došlo do sužavanja prostora za kritičko promišljanje i analizu aktualnih društvenih fenomena.
  • Nadležne institucije i akademsku zajednicu pozivamo da stanu u zaštitu slobode informiranja i istraživanja.

U demokratskom društvu je očekivano da će javno djelovanje naići na kritike pa je očekivano da istih neće biti pošteđeni niti postupci različitih javnih osoba, organizacija i institucija. Kroz kritičko promišljanje i javnu raspravu možemo dolaziti do boljih rješenja za društveni razvoj, a napadi na svaki kritički glas guraju nas u smjeru totalitarnih društvenih uređenja.

Temeljna prava i slobode propisane Ustavom i međunarodnim dokumentima čija je Republika Hrvatska potpisnica svim ljudima jednako jamče ravnopravnost, slobodu udruživanja, javnog očitovanja uvjerenja kao i slobodu mišljenja i izražavanja, ali ne uključuju pravo drugima nametnuti svoja uvjerenja i način života ili korištenje govora mržnje.

<
Vezane vijesti