Većina žitelja Motovuna i okolice izjasnila se za izgradnju golf terena bez obzira na svu štetnost projekta po okoliš, optužujući protivnike da su furešti

Na javnoj raspravi o studiji utjecaja na okoliš golf igrališta Brkač, održanoj preksinoć u prostorijama Općine Motovun, načelnik Slobodan Vugrinec, koji je pobornik golf projekta, pozvao je mještane da se o njemu javno izjasne te je većina prisutnih, njih 26, glasala za, četvero protiv, a troje je bilo neodlučnih. Većina žitelja time je pokazala da nema ništa protiv da se podno njihovog grada na 240 hektara izgrade dva golf terena s po 18 rupa i turističko naselje sa 67 građevina sa smještajnim kapacitetom od 498 postelja (pretežno vila s bazenima) koji bi se s pratećim objektima, parkiralištem sa 603 parkirna mjesta i potrebnom infrastrukturom trebali smjestiti u dolini rijeke Mirne, čime će se promijeniti izgled jednog od najljepših istarskih krajolika. Većina nije prigovorila ni na podatke studije da će za potrebe golf terena upotreba pesticida u dolini rijeke Mirne porasti tri puta u odnosu na količinu koja se koristi za poljoprivrednu proizvodnju, ni na to što postoji opasnost od zagađenje tla, podzemnih voda, potoka Krvar i rijeke Mirne. Za potrebe golfa godišnje će trebati 400.000 kubika vode zbog čega će se izgraditi crpna stanica i dva velika akumulacijska jezera, istaknuo je Domagoj Vranješ, voditelj izrade studije, čiji je autor Institut građevinarstva Hrvatske. Ističe da su onečišćenja najviše moguća tijekom razdoblja velikih kiša kada bi voda s tretiranih travnjaka mogla prijeći u sustav akumulacije, a time i u Mirnu, zbog čega je potrebno razviti veliki sustav kontrole. Mještani prihvaćaju da se ukloni i 46 hektara šuma te izmijeni ukupni biljni pokrov na 103 hektara, protjeraju krupne životinje i divljač te zabrani boravak na golf terenima bilo kojih životinja koje će se, kako piše u studiji, po potrebi uništavati. - Živim u Brkaču i vi nemate pojma kako je to ružna zemlja, samo šuma, šikara, močvara i divlje svinje. Svi smo oduševljeni golfom, mnogi koji imaju šume su nešto prodali. Neki od nas će naći dela, čistiti vile. Moja kćerka želi postati doktorica, tko kaže da neće izgraditi i ambulantu, možda mi sin bude veterinar pa će liječiti konje (u Motovunu se planira i polo igralište, op. a.), kazao je Dalibor Labinjan, predsjednik MO-a Brkač. S njime se složilo još mještana kazavši da će njima biti lijepo samo zato što će zbog golfa sve biti zeleno. Usprotivila se tek nekolicina mještana na čelu s Rankom Bonom, predsjednikom udruge Motovun-Eko grad, koji je kazao da oni nisu protiv golfa, već protiv velikog zahvata koji će zauvijek devastirati okoliš Motovuna i dolinu rijeke Mirne. Takav je bio stav i stručnog povjerenstva za ocjenu studije koje je u dva navrata, u ožujku i lipnju, od investitora Jupiter Adrije jednoglasno tražilo da se građevinske zone smanje za polovicu. No, kasnije je većina članova, među njima i načelnik općine te županijski pročelnik Odjela za održivi razvoj Josip Zidarić, proglasila studiju prihvatljivom unatoč tome što kapaciteti nisu smanjeni na oko 250 ležajeva. Svjesni smo da je izgradnja i samo jedne kuće novi čin u prostoru, ali za ozbiljno bavljenje turizmom nisu dovoljni mali kapaciteti, zbog toga je predviđeno 500 ležajeva. U protivnom ovdje nema perspektive, želimo postati turističko odredište gdje će gosti boraviti, a ne samo mjesto izletničkog turizma, kazao je Vugrinec, ističući da će golf igralište i prateći turizam povećati općinski proračun za 50 posto i smanjiti nezaposlenost. Među članovima povjerenstva, koji i dalje tvrde da je zahvat neprihvatljiv za okoliš, jesu njegov predsjednik Velimir Šimičić iz Ministarstva turizma, Nataša Nefat iz Konzervatorskog odjela u Puli, Radenko Deželić iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, te Boris Černeha iz buzetske podružnice Hrvatskih šuma. Na upit zbog čega je promijenio mišljenje, načelnik je kazao da nije. Optužio je Šimičića da je svojevoljno tražio smanjenje kapaciteta, da nije bilo glasanja o ovom zaključku te da zapisnici nisu ni verificirani.
Ne znam zašto bi 500 ležajeva bilo loše, a 250 dobro. Bitan stav se odnosio na to da se građevinska zona treba raspršiti što su investitori kasnije i učinili predloživši sedam zona gdje će se graditi. Ne možemo garantirati da će golf turizam biti u trendu za 10-20 godina, ali sada je
, kazao je Vugrinec. Dušica Radojčić iz udruge Zelena Istra upozorila je da je golf s tako velikim smještajnim kapacitetima samo izgovor za građevinske špekulacije. Čak 63 hektara terena visokovrijedno je i vrijedno poljoprivredno zemljište, što je u suprotnosti s Programom prostornog uređenja koji propisuje da se golf igrališta grade na manje kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, kazala je. Predstavnik investitora Valter Krizmanić rekao je da je ovo najzahtjevniji projekt u Istri koji će, ukoliko dobiju potrebne dozvole, početi za godinu dana. Veli da su mnogi već profitirali jer su nakon dolaska Jupiter Adrije cijene nekretnina u Motovunu narasle te da će i u budućnosti svi imati mogućnost zarade. Domaći vs.furešti Manjinu, koja je pokazala da se ne slaže s projektom, uskoro je većina nazvala ksenofobičnim izrazom furešti. Svi koji se bune nemaju zajedno toliko godina života u Motovunu koliko ja imam godina. Gdje ste bili kada smo delali vodu, struju, kopali zemlju, kazao je Valter Kotiga uz sveopće odobravanje onih koji sami sebe nazivaju domaćima. Slični su se stavovi mogli čuti i od općinara. Ovi koji su ovdje rođeni su za, a ovi koji se bune došli su prije par godina i ne mogu odlučivati o našem životu. Zaradili su svoju penziju u inozemstvu i sada ne moraju brinuti za svoju egzistenciju. Mi koji ovdje živimo i koji smo ovdje od rođenja pokušavamo na najbolji način doći do sredstava, do investicije za budućnost, za našu djecu, jer mi znamo kako je teško živjeti u Motovunu i okolici, veli v.d. pročelnika Karmen Grubor. Građevinsko područje sa 16 hektara naraslo na 240 Od ukupno 240 hektara gradnja vila, apartmana i hotela predviđena je na 16 hektara. Međutim, novim Zakonom o prostornom uređenju čitavo područje od 240 hektara postaje građevno. Ranko Bon upozorio je da u studiji piše da je investitor otkupio ili namjerava otkupiti poljoprivredno zemljište po šest eura. Cijena bi trebala skočiti na najmanje 30 eura. Ovakvo bogaćenje investitora na račun domaćeg stanovništva je nedopustivo, kazao je Bon. Načelnik je rekao da će staviti primjedbu na taj dio studije, ali da je pitanje cijene stvar onih koji prodaju teren. Dodao je da Općina gradnju neće omogućiti izvan 16 hektara, iako je svih 240 hektara građevinsko zemljište.