H-Alter
Foto: Kaportal.hr<br>Foto: Kaportal.hr
U karlovačkom poduzeću Alstom Hrvatska namjeravaju otpustiti 229 radnika. To znači da će više od četvrtine radnika biti otpušteno, jer poduzeće broji oko 840 zaposlenih. Prema sadašnjim najavama, u ovom poduzeću koje se bavi energetikom i transportom, otkaz je izgledan za oko 130 visokoobrazovanih inženjera, te stotinjak radnika u odjelu servisa i održavanja te u proizvodnom pogonu.

Dio je to generalnog plana restrukturiranja američkog General Electrica koji je prošle godine postao većinski Bez obzira na utjecaj na život zajednice, u poslovnoj logici korporativne matematike otkaz na kraju jednadžbe daje plus. Tako je u svojem prvom naletu izračunao General Electricvlasnik Alstoma. U maniri nadmenih poslodavaca, General Electric se na najavljenu sječu radnih mjesta očitovao kratkim priopćenjem, a uprava tvrtke je odbila izaći pred HRT-ove kamere te "preporučala" radnicima da se također suzdrže od očitovanja medijima. Također, novinari Večernjeg lista su došli na lice mjesta te pokušali dobiti izjave radnika nakon smjene, ali radnici nisu htjeli niti smjeli ništa komentirati.

Tvrtka Alstom Hrvatska nastala je na ruševinama nekoć moćne Jugoturbine, odnosno njene Tvornice parnih pogona. Kao gradski i regionalni industrijski div koji je svojedobno zapošljavao do 10 000 ljudi, te pritom gradio čitava stambena naselja (Švarča) i otvarao obrazovno-znanstvene institute, Jugoturbina je konačan udarac doživjela 1991. kad je preostalih 1200 radnika umanjeno na 300. Slijedilo je preuzimanje tvrtke ABB, pa težak poslovni period i mogući bankrot koji je ranih 2000-tih ipak izbjegnut pojavom francuske multinacionalne korporacije Alstom, čime se tvrtka uspjela spasiti i zaposliti oko 800 ljudi. Zadnjih desetak godina karlovački Alstom se ističe mnogim industrijskim inovacijama i nagradama za koje su zaslužni njegovi inženjeri. Nova promjena vlasnika događa se 2015. godine kad tvrtku preuzima američki General Electric, multinacionalni konglomerat koji se proteklih godina nalazi pri samom svjetskom vrhu po godišnjim prihodima, te djeluje u više od 100 zemalja svijeta.

Dragutin Vuljanić (smh.hr)<br>
Dragutin Vuljanić (smh.hr)

"Alstom je upao u probleme i nemogućnost daljnjeg ulaganja na europskoj energetskoj sceni. Krenuo je gasiti mnoge poslovne jedinice u Europi, a na koncu je prodan General Electricu", objašnjava Dragutin Vuljanić, regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u čijem članstvu se nalazi oko 250 radnika Alstoma.

Na prošlogodišnjoj Forbesovoj listi 2000 vodećih kompanija svijeta, General Electric se našao na devetom mjestu s godišnjim profitom od 15 milijardi dolara. Međutim, čini se da veći poslovni ugled u pravilu predstavlja i veću prijetnju za radnike. Tako je i Europsko radničko vijeće dolazak američkog korporativnog diva doživjelo kao prijetnju radu.

"Američki kapital drukčiji je od europskog jer se vodi isključivo profitom i u njemu nema socijalne osjetljivosti. Zato je Europsko radničko vijeće 2014. godine prvi put u povijesti uložilo veto kojim je General Electricu onemogućeno potpuno preuzimanje Alstoma na godinu dana, ali je on u studenom 2015. istekao" kaže Vuljanić.

Strah je bio opravdan budući da je kao prvi korak restrukturiranja General Electric najavio otpuštanja 6500 radnika diljem Europe, od čega u Hrvatskoj spomenutih 229. Ekonomist Dimitrije Birač ovo preuzimanje promatra kao nastavak monopolističkog trenda, karakterističnog za suvremeni kapitalizam.

Dimitrije Birač (Radnickaborba.org)<br>
Dimitrije Birač (Radnickaborba.org)

"Vrlo izražena tendencija kapitala proteklih desetljeća jest ona centralizacije i koncentracije. Kapital se stalno mora širiti, akumulirati, to je njegov pokretač. Novac izvučen iz prometa, iz proizvodnje ne vrijedi gotovo ništa. On ima vrijednost tek kad je u kretanju, kad je uložen u oplodnju. Najefikasniji put prema širenju utjecaja i poslovanja, a onda i prema povećanju profita, upravo je suzbijanje konkurencije. U tom smislu prirodna posljedica konkurencije jest tendencija monopolu. U svakoj grani pojedinačni kapital teži biti i jedini kapital, stoga su preuzimanja u svjetskoj privredi gotovo svakodnevnica", objašnjava Birač.

Domaći sindikati se uzdaju u sastanak Europskog radničkog vijeća koji će se održati u Bruxellesu 29. siječnja i na kojem bi se trebala pokušati spriječiti najavljena šteta i udar na radna mjesta.

"Vidjet ćemo strategiju europskih sindikata. Ako poduzeća dožive drastičnu sudbinu, i reakcija sindikata bi mogla biti drastična. Još se ne može najavljivati štrajk, ali sigurno je da ćemo se u Hrvatskoj boriti za pravnu zaštitu, tražit ćemo da se poštuju hrvatski zakoni prema kojima se mora Sindikati se boje da bi sadašnji najavljeni val 229 otkaza mogao biti značajan udarac demografskoj slici grada budući da je dobar dio radnika mlađe dobi izraditi plan zbrinjavanja viška, te omogućiti otpremnine. Većina inženjera u Alstomu su mlađe dobi. Bilo bi bolje da odu stariji koji su već pred mirovinom", smatra Vuljanić.

Birač upozorava kako je mogućnost otpora Europskog radničkog vijeća mala, te kako treba biti svjestan razlike u jačini sindikata u Hrvatskoj i nekim zapadnim zemljama.

"Šanse su za takvo što vrlo male jer ovdje se odvija tipični sukob kapitala i rada u kojem je kapital daleko jači. Tim više što u Europskom radničkom vijeću sjede predstavnici radnika iz raznih država, dok nasuprot sebe imaju jednu od većih svjetskih transnacionalnih kompanija. To znači da ako se na razini EU nešto i uspije dogovoriti, opet nastaje problem kako to provesti u pojedinim državama koje se svojim radnim zakonodavstvom i državnom birokracijom međusobno razlikuju, te u kojima djeluju razni sindikati različiti po organiziranosti, jačini, utjecaju na radnike i na vlade, mogućnosti mobilizacije radnika, postotku članstva itd. Konkretno, prije je za očekivati da jedna Francuska ublaži ove mjere otpuštanja, nego Hrvatska, odnosno da na to utječu francuski sindikati, za razliku od hrvatskih", dodaje Birač.

Čini se kako Europska unija ne drži previše ni do vlastitih strateških dokumenata. Teško je objasniti kako se otpuštanje 6 500 ljudi uklapa u strategiju razvoja.

"Ovakve prodaje kose se s Lisabonskim ugovorom i strategijom Europa 2020. gdje su dogovoreni gospodarski razvoj i povoljna ulaganja do Kao najcrnji scenarij za Alstom Hrvatska pojavljuje i opasnost kompletnog gašenja proizvodnje čime bi posao izgubilo svih 840 ljudi2020. Ovakim potezima sam ugovor ne vrijedi jer ne donose nikakav rast ni povoljna ulaganja već upravo suprotno- otkaze, pa i mogućnost likvidacije čitavog poduzeća zbog neprofitabilnosti", upozorava Vuljanić.

Tako se kao najcrnji scenarij za Alstom Hrvatska pojavljuje i opasnost kompletnog gašenja proizvodnje čime bi posao izgubilo svih 840 ljudi. Sudeći po sudbini sisačke Željezare, koju je američki CMC ugasio ocijenivši je neprofitabilnom, ni ta mogućnost nije isključena. Biraču se zasad takav razvoj čini manje moguć, ali upozorava na neizvjesnost tržišnih gibanja.

"General Electric je izjavio da su oni sigurni u dugoročno poslovanje u Hrvatskoj. To naravno može značiti da će ugasiti proizvodnju u Karlovcu i preseliti je na neku drugu lokaciju u Hrvatskoj. S druge strane, to može i značiti da će proizvodnja dugoročno ipak biti u Karlovcu. Potonje ipak ima više smisla budući da u proizvodnom kontekstu Karlovac ima tradiciju, ljude i znanje potrebne za razvoj te industrijske grane. K tome, u prometnom smislu Karlovac je u vrlo povoljnom položaju. Dakle, u ovom trenutku mi se gašenje proizvodnje ne čini kao moguć scenarij. Međutim, ukoliko nastanu nepovoljne okolnosti kao rezultat poslovanja u cjelini General Electrica i kao posljedica događaja u svjetskoj privredi, te se pokaže potreba za gašenjem proizvodnje i u Karlovcu – mislim da neće biti nikakvih problema za američki kapital da to i učini. Onda će se samo još jednom u nizu primjera pokazati koliko je hrvatska država slaba u odnosu na kapital općenito, a na krupni inozemni kapital posebno", smatra Birač.

Kakav god ishod proizašao, sindikati se boje da bi sadašnji najavljeni val 229 otkaza mogao biti značajan udarac demografskoj slici grada budući da je dobar dio radnika mlađe dobi. Iako ne spada u ravan s nekim drugim hrvatskim gradovima koje je tranzicija gotovo opustošila, ni Karlovac nije ostao pošteđen u vidu rasta nezaposlenosti te pada proizvodnih djelatnosti. U slučaju otkaza, pitanje je koliko bi radnika uspjelo naći posao negdje drugdje u gradu, a koliko njih bi moralo napustiti grad ili zemlju. Demograf i geograf Zoran Roca kaže kako takva prognoziranja trenutno nisu moguća.

Što će General Electric ostaviti iza sebe kad napusti karlovačku stanicu? (Foto: GE)<br> Što će General Electric ostaviti iza sebe kad napusti karlovačku stanicu? (Foto: GE)

"Demografska slika svakog prostora ima svoje strukturne i dinamičke komponente, i to u svojoj kvantitavnoj i kvalitativnoj dimenziji. Kakav bi mogao biti učinak najavljenih otkaza, moglo bi se pokušati ustanoviti kada bi se istražila međuzavisnost svih tih komponenti i dimenzija. To je, međutim, danas naprosto nemoguće, jer objavljeni statistički podaci DZS-a ne omogućuju cjelovit i detaljan uvid u demografska stanja i trendove na razini općina i gradova, a posebice obrazovne i ekonomske strukture, te migracijske dinamike stanovništva", objašnjava Roca.

U svrhu opravdavanja, ublažavanja ili apologije tržišta, otkazi se često tretiraju kao nužnost koja sa sobom nosi i poslovnu ozbiljnost. Tako se otkaz jednostavno premaže glazurom riječi "restrukturiranje" ili "reorganizacija", a ako je suditi po riječima poslovnog konzultanta Milana Račića koji je na portalu Index ozbiljno konkurirao za mjesto ministra gospodarstva, otkazi su čak i "vrlo dobro menadžment iskustvo". Bez obzira na utjecaj na život zajednice, u poslovnoj logici korporativne matematike otkaz na kraju jednadžbe daje plus. Tako je u svojem prvom naletu izračunao General Electric.


 

aem_copy95271.jpg

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

Ključne riječi: radnička borba, radnici, prava radnika
<
Vezane vijesti