Političari i veliki dio medija udružili su se u nuđenju još jednog rješenja za sve naše probleme - golf igrališta. Pod krinkom konkurentnosti i produženja turističke sezone preko golfa se širom otvaraju vrata unosnom biznisu izgradnje na obali. Stručnjake za turizam zaboravili su pitati što misle o tome, a katastrofalne ekološke posljedice koje donosi gradnja igrališta nagurane su pod tepih.

Prodaje nam se vizija prljavo bogatih stranaca koji prazne džepove i novčanike u Hrvatskoj, a sve to zbog novootkrivenog veličanstva – golfa. Zvuči li vam to kao još jedna guska u magli? Zimi smo se ponosili najskupljom skijaškom utrkom na najnižem brdu koje je uz to i Park prirode. Ali, nema veze, u ime sporta se diralo i u prirodu i to više zbog sporta zvanog prikupljanje političkih bodova nego onog koji se odvija na snijegu. Snijeg se otopio i na daleko višim brdima od Sljemena, skijanje je zaboravljeno, ali zato i ljeto svoj sport za trku ima.

Otimačina zemljišta

U prostornom planu Istarske županije predviđeno je više od dvadeset golf terena. Površina Istre iznosi 2.820 četvornih kilometara, a svako planirano igralište zauzimat će između 80 do 150 hektara. Do 20 hektara po svakom igralištu predviđeno je za izgradnju apartmana i drugih objekata.

Iza te parade sa krije samo otimačina zemljišta i pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, kaže Damir Franolić, glasnogovornik mreže udruga Plavi Forum. Na tome radi cijeli lobi, a Ministarstvo zaštite okoliša prebacilo je lopticu na lokalnu samoupravu, tvrdi Franolić.

U Ministarstvu zaštite okoliša uistinu peru ruke od golfa. Koliko će takvih igrališta biti u jednoj županiji odlučuje autonomno svaka županija za sebe kroz svoj prostorni plan, a apartmani se ne mogu graditi u sklopu terena ukoliko to prostornim planom nije predviđeno, kažu u uredu glasnogovornice Kate Gojević.

Stručni kriteriji ne postoje

A kako to odgovorno radi lokalna samouprava pokazuje Istarska županija. Poslali smo upit Istarskoj županiji koji su kriteriji korišteni pri odabiru lokaciju. Odgovor nikad nismo dobili, kaže Iva Šverko iz udruge Zelena Istra koja je pokrenula kampanju za obranu Istre od golf terena. Odgovor nisu dobili jer kriterija nema.

Stručni suradnik za turizam u Istarskoj županiji Edi Akilić kaže: Stručni kriteriji odabira lokacije ne postoje. Nije izrađena studija o nekakvim geografskim, klimatološkim ili slično uvjetima. Naš Odjel za prostorno planiranje poslao je dopise jedinicama lokalne samouprave i oni su se izjasnili o naglašavam, potencijalnim, lokacijama. Uglavnom su to površine gdje je većinski vlasnik Republika Hrvatska, a dati će se u koncesije stranim investitorima.

Elitni sport se ne širi samo Istrom. Nedavno je Dubrovnik potresao skandal kada su naglim izmjenama županijskog prostornog plana površine za gradnju igrališta za razbibrigu bogatuna na Srđu i Konavlima povećane za više od tri puta. Tako je na Srđu sada ucrtano za igralište i prateće sadržaje čak 310 hektara. Prateći sadržaji znače izgradnju, a investitori su kanadski i njemački u ovom slučaju.

Potrebno maksimalno šest do sedam igrališta

Potreba Istre kao turističke destinacije je da budu konkurentna. Radi konkurentnosti i produženja turističke sezone potrebna su nam golf igrališta, tvrdi Edi Akilić, a to su i najčešći argumenti ostalih zagovornika gradnje igrališta za taj sport. I Vlada RH ga je još 1999. godine uvrstila u razvojnu strategiju hrvatskog turizma.

One koje bi se trebalo nešto pitati u vezi snage i valjanosti tih argumenata, ništa se ne pita. U Institutu za turizam kažu da prate situaciju sa razvojem golfa, ali službene narudžbe studija nije bilo, niti im je itko poslao bilo kakvu studiju u vezi s tim na recenziju kao što je uobičajeno. Osobno tvrdim da trenutno Hrvatska treba maksimalno šest do sedam igrališta od 18 rupa, kaže dr. sc. Eduard Kušen, stručnjak za prostorno-okolišni aspekt turizma u Institutu.

Cijela Grčka ima pet igrališta, a Turska trinaest. Kako onda u malu Istru ugurati 23?, pita se Iva Šverko. Ne protivimo se golfu kao športu niti izgradnji terena u nekom normalnom obujmu, kaže Šverko. Cilj Zelene Istre je da se gradnja igrališta zaustavi na onih šest za koje su već napravljene i odobrene studije utjecaja na okoliš.

Terra Golfica i uništenje okoliša

Sam teren i bez apartmana već znači velike građevinske zahvate u okoliš i daleko je od zelene idile, pogotovo u krškim predjelima. Nipošto se ne radi samo o neznatnoj intervenciji koja uvažava ono što zatekne u prirodi, naglašavaju aktivisti Zelene Istre i tvrde da je za održavanje takvih terena potrebno čak milijun eura godišnje.

Prema procjeni Europske Golf Udruge svako igralište s 18 rupa prosječno troši 2.000 kubičnih metara vode dnevno. To znači da svaka 24 sata igralište za to dokoličarenje među rupicama popije istu količinu vode koju potroši grad s 8.000 stanovnika. Može li si to naša obala priuštiti?

Na Kongresu europskih zelenih stranaka u Helsinkiju početkom svibnja usvojena je deklaracija protiv gradnje golf igrališta u Istri. Za svaki pojedinačni teren postoji aktualni prostorni plan kojim je predviđena izgradnja velikog broja apartmana, vila i hotela, prenamjena istarskih šuma i polja u građevinske zone, što će dovesti do zagađenje pesticidima, fungicidima i herbicidima, te uzrokovati uništenje prirodnih sustava (uključujući Motovunsku šumu, jedno od na svijetu rijetkih staništa samoniklih bijelih tartufa) i ugrožavanje ili uništenje autohtonih prirodnih lanaca flore i faune, piše u deklaraciji kojom europski zeleni zastupnici pozivaju da ne dopustimo da od Terra Magica nastane Terra Golfica.

Golfer stoljeća Jack Niklaus posjetio je nedavno Istru i najavio da će osobno dizajnirati igralište Porto Mariccio Golf and Yacht Resort kraj Vodnjana. Očekujem da će ovaj sport u Istočnoj Europi kroz narednih nekoliko godina doživjeti veliki napredak, izjavio je Niklaus tom prilikom za Glas Istre. Zamislite prosječnog hrvatskog penzionera koji odustaje od sporta zvanog zbrajanje kovanica za kruh da bi odlepršao u Istru s golf palicama. Slika koju nudi Niklaus teže je zamisliva.

I dok se na Viru ruši u oblaku prašine izgubilo se pitanje: mažu li se oči javnosti da ne vidi kako se na račun okoliša odvija mnogo veći biznis?

Ključne riječi: golf tereni, Istra
<
Vezane vijesti