H-Alter
 Dubrovački megaprojekt kao ogledalo korupcije na svim razinama: bez javnog natječaja, bez ekonomske analize, bez uvjerljive studije utjecaja na okoliš, bez jasne vlasničke situacije, bez mogućnosti razvoja grada, bez referenduma...

...ali uz političko-pravosudne igre HDZ-a i HNS-a, uz deprivilegiranje stanovnika okolnih sela i dubrovačkih hotelijera, uz teške ekološke posljedice, uz manipulacije braniteljima i cjelokupnom javnošću!

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić tvrdi da predloženi Urbanistički plan uređenja Srđa nije u skladu sa Županijskim prostornim planom te da ga treba ponovo izraditi, jer je predložena izgrađenost daleko premašila ono što predviđa prostorni plan županije, 31 ha građevinskog zemljišta i 1200 kreveta. Županijske vlasti tvrde da su na ovom planu građevinske zone zapravo ucrtane na oko 80 ha, jer su izrađivači, tvrtka Urbos, suprotno zakonima, u građevinske zone uračunali samo površine vila bez okolnog zemljišta. Društvo arhitekata Dubrovnik izračunalo je slično, 73 hektara izgrađenosti, kao i udruge okupljene u građansku inicijativu „Srđ je naš!".

S druge strane, Grad Dubrovnik je izračunao da su investitori dobro izračunali, a investitor, tvrtka Razvoj Golf, kaže da je iznimno veliki broj objekata od 268 vila i 1600 apartmana, „iznimno malen".

Županija, udruge i arhitekti tako su izračunali slično, dok je gradonačelnik stao uz matematiku investitora. Županija se ne da zbuniti, golf projekt na Srđu mora na preradu, tvrde, dok udruge smatraju da je riječ o igri investitora i gradonačelnika s kvadratima kako bi konačno rješenje izgledalo kao manje zlo.

„U gradonačelniku Vlahušiću, glasnogovorniku projekta apartmanizacije Srđa, nakon ovoga više nitko ne može gledati branitelja javnog interesa", kaže Đuro Capor iz građanske inicijative te je priča o Srđu, čini se, tek na početku, unatoč tome što se već pojavila prva rupa u golf projektu.

guraj-andro-guraj__4ad.jpg guraj-andro-guraj__4ad.jpg

 

 A H-Alter je zavirio i u ostale rupe na brdu iznad Dubrovnika:

1. Za uređenje Srđa nije proveden javni natječaj

„Jedino javni arhitektonsko-urbanistički natječaji daju kvalitetna rješenja", upozorila je Marija Kojaković u ime Društva arhitekata Dubrovnika. „Poslovi se i dalje rade bez konkurencije ideja, a bez konkurencije ideja pažnja je na investitoru, a ne na etici struke i pravičnosti. Prostorno planiranje po željama investitora orjentirano na profit smanjuje vrijednost grada u cjelini i kvalitete života. Jedino javni natječaj može osigurati javni interes", istaknula je Kojaković. Društvo arhitekata Dubrovnika smatra da je jedino rješenje prekidanje procedure javnog uvida i stavljanje izvan snage GUP iz 2007. za koji je pokrenut postupak ocjene ustavnosti jer nije usklađen s planovima višeg reda. Te potom, javni natječaj za uređenje Srđa.

2. Grad Dubrovnik nije napravio ekonomsku analizu projekta

„Bez analize ekonomske isplativosti neka se Vlahušić suzdrži od govorenja da je ovaj projekt u interesu Dubrovnika", rekla je predsjednica udruge Grad Branka Franičević. Vlahušić je priznao da Grad nije napravio cost-benefit analizu, tako da su sve tvrdnje o dobicima za Grad spekulacije. Ne zna se koliko će Dubrovnik uložiti u infrastrukturu, ne zna se kada se sve stavi u jednadžbu hoće li rezultat biti pozitivna ili negativna brojka. Dubrovčani ne znaju hoće li imati koristi ili troška od ovog projekta.

3. Studiju utjecaja na okoliš plaća investitor

Iako je Andro Vlahušić, između ostaloga, tvrdio da će studiju utjecaja na okoliš platiti Grad Dubrovnik kako bi se osigurala nepristranost rezultata, tu studiju već radi tvrtka Ecoina, plaća Razvoj Golf, a direktor projekta Eran Shraga izjavio je Dubrovačkom vjesniku da studija pokazuje kako nema negativnog utjecaja golfa i svih pratećih sadržaja na okoliš. I nije neko čudo, možete li se sjetiti ijedne studije utjecaja na okoliš za ijedan projekt koju je plaćao investitor, a koja je utvrdila da isti jest štetan po okoliš?

4. Stanovnici Bosanke za razliku od investitora ne mogu dobiti dozvole za gradnju, a prijeti im i izvlaštenje zemljišta

Stanovnici sela Bosanka koje će biti okruženo projektom ističu da su stavljeni u neravnopravnu poziciju. „Građevinske čestice crtaju se samo tamo gdje kontrolu ima strani investitor. On može graditi, a mi ne. Niti jedna naša primjedba nije uvažena, a do naših čestica nije ostavljen niti put", rekao je Ilar Paskojević. „Naše su parcele ucrtane kao zelene površine, tako da im mi nikad ne možemo konkurirati", potvrdio je i Kristo Martinović. Unatoč tvrdnjama Erana Shrage o jako dobroj suradnji sa stanovnicima sela, sami stanovnici tvrde suprotno te se osjećaju diskriminirano.

Selo Bosanka u neravnopravnoj poziciji Selo Bosanka u neravnopravnoj poziciji

Selo Bosanka u neravnopravnoj poziciji 

Prijetnja stanovnicima Bosanke i ostalim vlasnicima zemljišta na Srđu je i sam Zakon o golfu, koji omogućuje izvlaštenje u ime golfskog interesa.

5. Ugrožavanje egzistencije iznajmljivača u gradu

Ovako veliki novi smještajni kapaciteti ugrozit će opstanak malih iznajmljivača u gradu, boje se Dubrovčani. Bruno Šišić, uvaženi dubrovački krajobrazni stručnjak, poručio je tako da je „apsurdno graditi grad iznad grada koji bi turistički konkurirao hotelima u gradu", a  Đuro Capor tvrdi slično: „Ovo nije golf, nego grad iznad grada. Vile na Srđu ugrožavat će egzistenciju malih iznajmljivača."

6. Produživanje sezone je upitno

Da golf značajno produljuje turističku sezonu, tvrdi investitor na propagandnom listiću, međutim na temelju kojih analiza i koliko bi se sezona u Dubrovniku trebala produžiti, na javnoj raspravi nismo saznali, kao ni većinu ostalih konkretnih i uistinu važnih podataka. „Kad jugo krene, ne vjerujem da će se gore igrati golf", izrazio je sumnju dubrovački arhitekt Dinko Bakulić na javnoj raspravi, a Vlahušić je još 29. svibnja 2009. u suočavanju sa Dubravkom Šuicom na HTV izjavio: „Golfu svaka čast, ali golf neće produžiti sezonu". Teško je vjerovati da je baš vjetroviti plato najbolja lokacija za golf teren.

7. Što je s državnom zemljom?

Sedamdeset sedam hektara na kojima je crtan UPU državna je zemlja i prema Vlahušićevim riječima „država još nije dala koncesiju i ne znamo što je s time". Vlahušić tvrdi da će tražiti kartu vlasništva kako bi se točno vidjelo na čijoj je zemlji što ucrtano, međutim, to na javnoj raspravi nismo imali prilike saznati.

8. Što je s tužbom protiv Šuice?

Vlahušić je Državnom odvjetništvu predao tužbu protiv bivše gradonačelnice Dubravke Šuice zbog prodaje 42.000 kvadrata zemljišta na Srđu ispod cijene. Izjavio je tada da je prodaja spornog zemljišta bila „nemoralna", te da je njome Gradu Dubrovniku učinjena šteta od oko 100 milijuna kuna. Ako se nekim čudom Državno odvjetništvo ikad oglasi, i ako Dubrovnik dobije natrag zemlju, Vlahušić sada tvrdi da će istu zemlju zadržati. Istodobno, Vlahušić nastavlja pregovarati s investitorom za kojeg tvrdi da je dobio gradsku zemlju ispod cijene te time sudjelovao u kriminalnoj radnji.

Situacija se dodatno zakomplicirala kada je Županijsko državno odvjetništvo podnijelo tužbu protiv Grada Dubrovnika kojom se osporava prodaja, ali zato što to zemljište zapravo pripada državi, a ne Gradu. Tužbe nisu riješene.

9. Elitno ili javno?

Rječnik turizma kaže da je „elitni turizam naziv za boravak turista u destinacijama i smještajnim objektima koji imaju izvanstandardnu kvalitetu usluge. Ovaj oblik turizma najčešće ne pretpostavlja miješanje turista s lokalnim stanovništvom, ali ni s drugim kategorijama turista".

Eran Shraga: Eran Shraga:

Eran Shraga: "90 posto projekta sačinjavaju zelene površine sa javnim sadržajima namijenjenim građanima!"

Golf projektom na Srđu se navodno žele prizvati baš takvi, elitni, turisti. Međutim, u reklamama koje se vrte po lokalnim web portalima piše kako će „uređenjem Srđa Dubrovčani konačno dobiti izletište otvoreno svima", a slične tvrdnje ponavlja i Eran Shraga tvrdeći da su „90 posto zelene površine sa javnim sadržajima namijenjenim građanima".

Kako nešto može biti ujedno i elitno i dostupno svima, iako su to suprotstavljeni pojmovi, Dubrovčani nisu saznali.

10. Tko još vjeruje lažljivom gradonačelniku?

Andro Vlahušić obećao je referendum o projektu na Srđu i još poneku sitnicu. Andro Vlahušić, danas gradonačelnik, ismijava vlastite birače tvrdeći im da je javna rasprava jedna vrst referenduma, iako je svakom tko otvori rječnik jasno da je referendum jasno izjašnjavanje biračkog tijela s „da" ili „ne". „Kruzeri i golf, svaka čast, ali tek nakon Dubrovčana", govorio je Vlahušić u predizbornoj kampanji 2009., međutim Dubrovčani se za njegove vlasti ne osjećaju znatno drugačije od vremena kada je Šuica pozivala građane da ostanu u kućama da ne zauzimaju mjesto na ulici turistima s kruzera.

Dok stranke poput HNS-a i SDP-a na nacionalnoj razini bacaju drvlje i kamenje na Zakon o golfu, njihovi ga političari na lokalnim razinama provode.

„Nas je uprava i na državnoj i na lokalnoj razini izdala i ona je korumpirana te joj ne možemo vjerovati", sažeo je Slaven Tolj iz Art radionice Lazareti.. 

11. Ukida se svaka daljnja mogućnost razvoja grada

Dubrovnik je limitiran prostornim resursima te bi provođenjem ovog projekta zbog pomanjkanja prostora bilo onemogućeno ostvarenje drugih projekata koji se spominju kao razvojna mogućnost, poput kongresnog centra i sveučilišnog kampusa. „To je jedini prostor gdje se grad može širiti, jedini prostorni resurs kojeg ova grad ima", istaknuo je Slaven Tolj iz Art radionice Lazareti. „Golf time predstavlja zapreku za skladan razvoj Dubrovnika", istaknula je i arhitektica Kojaković. Upravo je na urbanizmu Dubrovnik dobio status grada na UNESCO-voj listi svjetske baštine, status koji sam po sebi dovodi brojne turiste u Dubrovnik. Gradska uprava možda ne zna da se s tog se popisa može i ispasti, kao što se nedavno dogodilo Dresdenu koji je ustrajao na gradnji mosta u zaštićenom području.

12. Ekološke posljedice

Krš je ekosustav iznimno velike bioraznolikosti i Srđ je kao takav, uvršten i u Nacionalnu ekološku mrežu i buduće je područje NATURA 2000. Srđ je tako od strane nadležnih državnih institucija ocijenjen kao područje čiju je bioraznolikost potrebno sačuvati, međutim, usuglašenost djelovanja državnih strategija, državnih institucija ili regionalnih vlasti s državnima u Hrvatskoj, pokazuje se iz dana u dan, nije realno očekivati. Cijeli niz okolišnih problema koje izazivaju golf tereni i apartmanizacija ovakvih razmjera nije još zapravo ni došla na dnevni red. „Izrada Studije utjecaja na okoliš dok UPU još nije donesen dokaz je velike samouvjerenosti da će ovakav plan proći", rekla je Jagoda Munić iz Zelene akcije koja je ustvrdila i da golf jest vrlo štetan za okoliš. Jadranka Šimunović iz Eko Omblića podsjetila je na opasnost upotrebe pesticida za krš, ali i da se na Srđu nalazi posljednja dubrava, hrastova šuma, po kojima je Dubrovnik dobio ime. Uz to, golf tereni veliki su gutači vode pa za sve sušniji Mediteran ne može biti „sport budućnosti", ako se u obzir uzmu i očekivane klimatske promjene.

13. Iskorištavanje branitelja za opravdavanje projekta

press_kon.jpg

14. Sumnjiva jedinstvenost projekta - golf planiran između kuća

  Županija traži da projekt ide na doradu zbog neusuglašenosti s prostornim planom višeg reda, međutim, u samom projektu upitno je i to da su golf tereni ucrtani između kuća. „Nitko ne igra golf između kuća. To je specijalitet samo Srđa, napravljen kako bi se u drugoj fazi moglo sagraditi još objekata, jer je projekt golfa samo paravan za izgradnju velikog stambenog naselja", tvrdi predsjednica Društva arhitekata Dubrovnika. Sam je Vlahušić rekao da „to realno nije golf, iako se po zakonu tako zove" te da bi se „Zakon o golfu trebao zvati Zakonom o hotelsko-apartmanskim stambenim naseljima s golf terenima".

„Odgovorni u Gradu Dubrovniku protupropisno su propustili ovakav UPU na javnu raspravu da nas pokušaju prepasti prevelikim brojem kapaciteta, a da nakon javne rasprave pred Gradsko vijeće izađu s konačnim i smanjenim prijedlogom broja vila i apartmana koju su ionako od početka dogovorili s investitorom.  Ovakvo ponašanje investitora i gradonačelnika pokazuje da je njihov cilj usvajanje UPU-a sa što više vila ucrtanih na zemljište koje je u vlasništvu Razvoj Golfa te potom preprodaja cijelog projekta prvom  ponuditelju koji naiđe", komentirao je Đuro Capor iz građanske inicijative „Srđ je naš!".

press_udruge.jpg.jpg

Vlahušić je sam izjavio da je upitno što će i kada će biti na Srđu, te „da je sadašnji investitor najvjerojatnije tek jedan u nizu preprodavača zemljišta". Sam gradonačelnik tako ne skriva da je Srđ upregnut u mrežu maksimalizacije profita pretvaranjem zemljišta u građevinsko.

15. Kompetentnost Urbosa

"Tvrtka Urbos nikad nije radila ni ovakav ni sličan projekt. Oni se uče ovdje, a dobronamjernost nije dovoljna za Dubrovnik", ustvrdio je na javnoj raspravi arhitekt Milan Karlovac, a u ime Urbosa zapravo potvrdila Maja Madiraca rekavši: „Ne postoji nijedna tvrtka u Hrvatskoj obrazovana za ovu konkretnu materiju."

Također, pojavile su se i sumnje na malverzacije u samom planu. „Zona vila na planu je krivo prikazana jer su vile obojane zelenom bojom. Prema zakonu, vile i okolna zemljišta trebale bi biti ucrtane crvenom bojom, što bi prikazalo pravu sliku izgrađenosti Srđa", izjavila je Nike Sudarević, županijska pročelnica za prostorno planiranje. Uz već spomenute sumnje o pravilno izračunatoj zoni izgrađenosti, ukoliko su ovo malverzacije namjerno izvedene kako bi se zavaralo Dubrovčane, u svakoj bi normalnoj državi Urbosu, tvrtki iz Splita koja je napravila i novi UPU za luku u Gružu, licenca bila upitna.

16. Zapošljavanje, ali kakvo, koga i za koju plaću? 

Projekt će stvoriti 1000 radnih mjesta, ističu investitori. Međutim, ni u jednom dosadašnjem stranom projektu lokalni ljudi nisu zaposleni u upravljačkim strukturama. Lokalni ljudi zapošljavaju se kao sobarice i šišači trave, a takvu radnu snagu Dubrovnik svake sezone ionako uvozi iz drugih dijelova Hrvatske.

17. Golf je najpopularniji sport uz nogomet i košarku?

Na propagandnom listiću koji je dijelio investitor za vrijeme javnog uvida, kao argument na prvom mjestu stoji da je „golf uz nogomet i košarku najpopularniji sport". Međutim, u pro-golf orijentiranoj studiji „Analiza razvojnih mogućnosti golfa na području Istarske županije" koju je 2009. izradio Istra Golf Dizajn piše da udio golfera u europskoj populaciji, daleko najznačajnijem hrvatskom turističkom tržištu, iznosi tek 1,6 posto. Dakle, tek 1 do 2 na svakih sto Europljana potencijalni su klijenti ovakvih projekat, što je brojka koja se nikako ne može mjeriti s popularnošću nogometa, košarke, pa i atletike, plivanja ili biciklizma.

18. Turizam jedina dubrovačka opcija?

Nijednoj vlasti u Dubrovniku od izuma turizma nije palo na pamet da razvija bilo koju drugu granu, te se grad danas nalazi u poziciji da postane i konačno „destinacija". U potpunom predavanju turizmu kojem se odala cijela Hrvatska u ljetnim mjesecima, brojanje glava na Rupi i Pasjaku, ocjenjivanje platežne moći dotične glave po marki cipela, prebrojavanje krvnih zrnaca i zauzimanje mjesta na plaži onim poželjnijima, Dubrovnik je u tom hrvatskom očaju još očajniji jer se osim turizma ni ne sjeća da je ikad postojalo nešto drugo.

Andro Vlahušić: Tko bi vjerovao lažljivom gradonačelniku? Andro Vlahušić: Tko bi vjerovao lažljivom gradonačelniku?

Andro Vlahušić: Tko bi vjerovao lažljivom gradonačelniku?

„U zadnjih 40 godina nismo odgovorili na pitanje postoji li išta drugo osim turizma", rekao je Vlahušić, međutim, ni njegova vlast ne pokazuje da ima viziju koja razvija grad za vlastite potrebe.

U Veneciji grad iz budžeta plaća da se pale svjetla kako bi izgledalo da netko tamo doista živi. „Takva je i sudbina Dubrovnika, stiješnjenog između kruzera i golfa", pribojavaju se pokretači građanske inicijative.


 

Članak je objavljen uz podršku Heinrich Böll Stiftung - Hrvatska. Iznesena mišljenja nužno ne odražavaju stajalište Heinrich Böll Stiftunga.

Ključne riječi: golf tereni, Dubrovnik, Srđ je naš
<
Vezane vijesti