Izvor: FAHIzvor: FAHObjave s diskriminatornim tonom i sadržajem smanjivale su se početkom studenog, vjerojatno zbog povećanog fokusa svih praćenih medija na izborne teme u smislu političkog poborništva, navodi se u GONG-ovom izvještaju o praćenju govora mržnje u hrvatskim medijima u posljednjem kvartalu 2015.

"Distribucija objava prema tipu reflektira opću distribuciju tih tipova sadržaja u tekstualnim medijima, pri čemu su informativni članci daleko najzastupljeniji, s više od 70 posto svih objava uključenih u praćenje u prvoj etapi, nakon čega slijede tzv. opinion pieces, tj. komentari i kolumne s 14 posto objava te podjednako (po 5 posto svih objava) distribuirani intervjui i opsežnije reportaže. Relativno mali udio kolumni i drugih komentatorskih oblika u odnosu na informativne objave očito ne znači i to da jedino forma kolumne može poslužiti za iznošenje stava, kao ni to da format članka koji 'samo' prenosi činjenice jamči nepristranost i korektnost medijske objave", stoji u GONG-ovom izvještaju o praćenju govora mržnje u medijima.

Predizborno je razdoblje bilo izuzetno pogodno za "zapaljive" tonove u medijskoj produkciji, pri čemu se otkriva kako su diskriminatorni, stereotipizirajući pa i mrzilački sadržaji česti te da se produciraju i nekritički prenose gotovo svakodnevno Najzastupljenija tema u 2015. godini, i to ne samo u hrvatskim medijima, bez sumnje je bila izbjeglička kriza u Europi. Uz to, zbog diskriminatornog i ksenofobnog tona kojim su se mnogi praćeni mediji manje ili više eklatantno očitovali o izbjegličkoj krizi, ne čudi ni da je o ovoj temi i u praćenom razdoblju ispisano daleko najviše objava u tekstualnim medijima te se njom bavilo ukupno 383 svih praćenih objava, odnosno onih koje su označene kao potencijalno diskriminatorne – 236 u tiskanima medijima i 147 na portalima.

O međuetničkim odnosima i pravima nacionalnih manjina, s naglaskom na nacionalne manjine u Hrvatskoj, bavilo se 179 članaka u tiskanim medijima, dok je ova tema na portalima bila nešto manje zastupljena, s 85 objava. Napokon, treća tematska cjelina po ukupnoj zastupljenosti – ona koja se odnosi na rehabilitaciju ustaškog režima, povijesni revizionizam i relativizaciju fašizma, bila je zastupljena sa 106 objava u tiskanim medijima i 73 objave na portalima.

Kategorija "ostalo" koja se profilirala tijekom istraživanja, a koju su formirali članovi i članice istraživačkog tima Radikalizacija javnog diskursa teži normalizaciji diskriminatornih poruka u svim medijima, a stalna atmosfera natjecanja za medijsku publiku čini senzacionalizam prihvatljivom taktikomanalizirajući medijske objave za koje ne postoje predviđene tematske kategorije, upućuje na neke od mogućih budućih tema praćenja govora mržnje u medijima. To su: odnos prema javnom sektoru (medijska hajka na tzv. uhljebe), prava religijskih manjina, sekularnost i vjerske slobode općenito, reproduktivna prava i napadi na njih iz pozicije kritike tzv. "rodne ideologije" te, dosad problematična jer se ne radi o skupinama ljudi određenima njihovim karakteristikama u užem smislu, kategorija čistog političkog poborništva, ad hominem napada na političke neistomišljenike i njihove diskreditacije.

U izvještaju se navodi kako su zbirni kvantitativni podaci pokazali da je predizborno razdoblje bilo izuzetno pogodno za "zapaljive" tonove u medijskoj produkciji, pri čemu se otkriva kako su diskriminatorni, stereotipizirajući pa i mrzilački sadržaji česti te da se produciraju i nekritički prenose gotovo svakodnevno. Uz to se u izvještaju naglašava kako su mainstream mediji manje skloni takvim objavama od onih kod kojih je odmah razvidna, primjerice, nacionalistička ili klerikalna orijentacija. No, napominje se u izvještaju, radikalizacija javnog diskursa teži normalizaciji diskriminatornih poruka u svim medijima, a stalna atmosfera natjecanja za medijsku publiku čini senzacionalizam prihvatljivom taktikom.

Cjelokupni izvještaj možete pročitati OVDJE.

Ključne riječi: GONG, govor mržnje
<
Vezane vijesti