H-Alter
hasanaginica20_blok.jpgPredstavljanje umjetničke knjige Hasanaginica 2.0, nastale u sklopu projekta Pro(iz)vedi mladost u kulturi, održat će se 15. studenog s početkom u 18 sati, u knjižnici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb)

Na prezentaciji će govoriti: dr. sc. Ida Loher (Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu), dr. sc. Remzija Hadžiefendić Parić(Islamska gimnazija dr. Ahmet Smajlović, Zagreb), Nina Bačun, voditeljica radionice i dizajnerica iz kolektiva Oaza, učenik Amr Kadriju (Islamska gimnazija dr. Ahmet Smajlović, Zagreb) i učenica Mihana Hasak (Islamska gimnazija dr. Ahmet Smajlović, Zagreb). Razgovor moderira: Ivana Hanaček, kustosica BLOK-a, voditeljica projekta “Pro(iz)vedi mladost u kulturi”.

Srednjoškolski profesori, umjetnici i radnici u kulturi složni su u konstataciji da je neuralgična točka srednjoškolskog obrazovanja podzastupljenost umjetničkih predmeta u kurikulumu. Dio je tog problema i potpuni izostanak praktične nastave iz likovne kulture na čijoj bi se podlozi razvijalo samoizražavanje mladih i nalazili novi modusi njihove socijalizacije. Usporedba s kurikulima drugih zemalja suočava nas s rigidnošću i konzervativnošću tretmana vizualne kulture u hrvatskom obrazovnom sustavu.

U Francuskoj je, primjerice, obavezan jedan pregledni umjetnički predmet, dok se učenici dodatno obrazuju na satovima vizualne umjetnosti, glazbe, kazališta, filma i povijesti umjetnosti koje biraju prema vlastitom senzibilitetu. U Finskoj je pak razvijen poseban sustav javnih škola u kojima se srednjoškolci redovito obrazuju u području arhitekture, filma, videa, likovnih umjetnosti, glazbe, književnosti, cirkuske umjetnosti, plesa i teatra. Tek jedan sat likovne umjetnosti tjedno, koliko broji službena satnica u Hrvatskoj (i to u gimnazijskim programima, dok u stručnim školama, izuzev onih umjetničkih, niti toliko), stavlja nas na dno Eurostatovih statistika.

Zaostajanje za progresivnijim umjetničkim programima bilo je ključna motivacija za pokretanje projekta Pro(iz)vedi mladost u kulturi, a intencija uvođenje praktične nastave iz vizualnih umjetnosti kroz jednokratni pilot projekt. Činjenica da je Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića poduprla projekt aktivnom participacijom i nije iznenađujuća s obzirom na to da profesori entuzijasti otvaraju prostor za kulturno-umjetničke programe kroz brojne izvannastavne aktivnosti.

Uz to, teorija i povijest umjetnosti zastupljeni su u redovnom programu dva školska sata tjedno: uz obaveznu likovnu umjetnost koja je u našem kurikulumu izrazito zapadnocentrična, učenici pohađaju i nastavu islamske kulture i civilizacije koja kroz interdisciplinarni pristup pokriva kompleksnost kako znanstvenog tako i teološkog utemeljenja umjetnosti islamskog kulturnog kruga. Dodamo li tome još i praktičnu nastavu iz likovnih umjetnosti koja je oko balade Hasanaginica okupila učenike drugog, trećeg i četvrtog razreda s interesom za likovno izražavanje, Islamska gimnazija se u školskoj godini 2017./18. plasirala na sam vrh srednjoškolskih obrazovnih ustanova po zastupljenosti umjetnosti u izvannastavnim aktivnostima.

Na samoj prezentaciji govorit će se o nastanku umjetničke knjige Hasanaginica 2.0 kao i o problemima tretmana likovne kulture u hrvatskom srednjoškolskom obrazovanju.