H-Alter
poljoprivreda_v.jpgIako ljudi sve više traže eko proizvode, to nije dovoljno dok nema razumijevanja šire uloge hrane u društvu i na planetu. "Još uvijek nema dovoljno razvijene svijesti što ekološki proizvod uistinu je i da je to jedna šira priča", ističe Sunčana Pešak iz Zadruge za dobru ekonomiju koja je pokrenula model Hrana za dobro, s ciljem skraćivanja lanca posredništva između proizvođača i potrošača kao putu prema održivijem i zdravijem prehrambenom sustavu.

Je li put do održivijeg i zdravijeg prehrambenog sustava u skraćivanju lanca posredništva i direktnom kontaktu proizvođača i potrošača? Sve je više građana koji su voljni umjesto u supermarket hranu kupiti direktno od onoga koji je proizvodi i sve više građana koji su voljni organizirati inicijative koje podupiru male proizvođače i olakšavaju im pristup građanima koji žele upravo takvu hranu. Svjedoče tome brojne male tržnice koje "Dosta se toga prodaje kao 'domaće' ili 'eko', a zapravo nije, te su ljudi koji doista proizvode po pravilima ekološke proizvodnje suočeni s nelojalnom konkurencijom"su danas niču po zagrebačkim kvartovima, održavaju se i po kafićima i shopping centrima.

No, iako su sajmovi dobra prilika malim proizvođačima da dođu do kupaca, oni nisu dovoljni. Malim proizvođačima potrebna je šira podrška, uvidjeli su u Zadruzi za dobru ekonomiju te su s tim ciljem pokrenuli inicijativu Hrana za dobro.

"Ideja je da razvijemo model preko kojega se proizvođači i potrošači mogu direktno povezivati. Sve poljoprivrednike s kojima surađujemo obilazimo i posjećujemo, želimo na taj način garantirati ljudima da je doista riječ o certificiranoj organskoj proizvodnji. Naime, dosta se toga prodaje kao 'domaće' ili 'eko', a zapravo nije, te su ljudi koji doista proizvode po pravilima ekološke proizvodnje suočeni s nelojalnom konkurencijom", objašnjava Sunčana Pešak iz Zadruge za dobru ekonomiju.

Zasad je desetak OPG-ova uključeno u inicijativu, a stotinjak građana prijavljeno na aplikaciju kroz koju se može uključiti u inicijativu i naručivati hrana. Inicijativi se može priključiti bilo tko. U zagrebačkom je Hard Placeu ovoga tjedna održan i drugi sajam Hrana za dobro gdje su svoje proizvode nudila nekolicina proizvođača, od graha i bučinih proizvoda, pirovog brašna, povrća, ekološkog vina, meda…

hranazadobro.jpg

"Sada građani koji naruče hranu putem aplikacije dođu na sajam pokupiti je, no dugoročno je plan da pronađemo neki prostor gdje bi se takva primopredaja odvijala te da zaposlimo osobu koja bi sve to pakirala i organizirala kako bi i proizvođačima i potrošačima proces bio maksimalno pojednostavljen. Problem s periodičnim sajmovima je u tome što proizvođači ne mogu unaprijed planirati koliko će se hrane na sajmu prodati pa često ostanu viškovi koji propadnu, a to želimo izbjeći. Malim je proizvođačima bitno znati unaprijed na koliko kupaca mogu računati", ističe Pešak.

Ideja Hrane za dobro je razvijati solidarni model i omogućavati malim poljoprivrednicima da postignu istinsku održivost svoje proizvodnje. Zato u Ideja Hrane za dobro je razvijati solidarni model i omogućavati malim poljoprivrednicima da postignu istinsku održivost svoje proizvodnjezadrugu ne planiraju primati nove proizvođače istih proizvoda dok se kapaciteti postojećih zadrugara ne iscrpe.

"Cilj nam je stvarati gospodarstva koja su vitalni dio ekonomije. Danas se brojni proizvođači krpaju, prisiljeni su pronaći dodatne poslove. U kontekstu prehrambenog suvereniteta cilj je da ljudi doista od proizvodnje mogu živjeti. To onda povlači za sobom i širu priču razvoja lokalne zajednice, novac za harnu ne odlazi iz države, uspostavlja se određena financijska stabilnost", pojašnjava Pešak.

Mali proizvođači se suočavaju s konkretnim problemima koji se mogu riješiti udruživanjem i povezivanjem, prepoznali su u Zadruzi, te su još prošle pokrenuli Fond solidarnosti iz koje su financirane konkretne inicijative. Financirali su kupnju preše za sok za proizvođače jabuka iz Dalja, OPG Mihaljević. Oni su dosada morali plaćati preradu jabuka u sok koju su morali plaćati unaprijed što je zahtijevalo za male proizvođače znatna sredstva. Sada planiraju registrirati i nuditi uslužna prešanja i za druge male proizvođače iz okolice. Također, za još jedan slavonski OPG, OPG Mikić, su kreditirali kupnju ljuštilice za žito i mlina za brašno. U Hrvatskoj, naime, nema ekoloških silosa, a skladištenje i prerada ekološkog brašna s neekološkim kontaminira ekološki proizvod. Zadruga je nabavila i uljaru koja je smještana na Recikliranom imanju u Vukomeriću i s njom namjeravaju premostiti problem s preradom ekoloških ulja. Tako se primjerice na hrvatskom tržištu gotovo uopće ne može nabaviti hladno prešano ekološko i domaće suncokretovo ulje iako je suncokret lokalna kultura.

poljoprivreda_3.jpg

Upravo preradu u ulje kao jedan od problema ističe Andreja Petrović iz Varaždina koja na svom obiteljskom OPG-u na 12 hektara uzgaja buče, i zbog plodoreda između, pir i heljdu. Ekološke buče u ekološko ulje prerađuje u uljari u Sloveniji jer na tom području Hrvatske nema certificirane uljare koja prima male proizvođače iako su proizvođači buča brojni.

"Udruživanje malih proizvođača i zajednička certificirana uljara bi sigurno bilo idealno rješenje, ali na varaždinskom području nema certificiranih ekoloških uzgajivača buče. Ljudi nisu dovoljno upućeni da je primjerice jeftinije platiti ljude da okopavaju polje buče nego platiti špricanje pesticidima. Mi nismo imali naslijeđeno gospodarstvo pa smo morali krenuti od nule, ali smatramo da je ekološka proizvodnja budućnost. Nismo također imali ni nikakvu mehanizaciju, ali nismo kupovali veće strojeve jer smo uvidjeli da je umjesto ulaska u velike kredite isplativije unajmiti mehanizaciju od većih proizvođača kad je to potrebno", ističe Petrović.

Većinu proizvoda od buče, od ulja do sjemenki i namaza, plasira upravo preko sajmova i inicijativa poput grupa solidarne razmjene. Na sajmove dolaze i vlasnici trgovina zdrave hrane pa se tu događaju i neki širi poslovni dogovori. No, direktan susret s kupcima ima za proizvođače i drugu dimenziju osim sam prodaje proizvoda.

"U razgovoru s kupcima dođeš na neku novu ideju, ili za novi proizvod ili za poboljšanje nekog proizvoda. Imaš i osjećaj zadovoljstva, da si ti nešto stvorio i da to nekome treba, da je zadovoljan", kaže.

"Povjerenje je najbitnije", ističe i pčelar Dragutin Volarić iz Jastrebarskog čiji je OPG bio jedan od prvih upisanih ekoloških proizvođača u Hrvatskoj uopće, još prije 15 godina.

poljoprivreda_4.jpg

"Volim čistu prirodu, a med je upravo dar prirode. Ja uvijek kažem ako ste nekome poklonili med, poklonili ste mu zapravo tisuće cvjetova. Imam tu sreću da pčelarim na zaštićenom području, u ornitološkom rezervatu Crna mlaka, no tamo gdje su nekad bile livade danas je sve više šikara jer nema stoke. Ako nema livade, nema ni livadnog meda. Tko ne živi s tim ne može shvatiti. Nitko ne bi vjerovao da ima tajna veza između krave i pčele, iako se često kaže 'med i mlijeko'", opisuje.

Iako ljudi sve više traže eko proizvode, to nije dovoljno dok nema razumijevanja šire uloge hrane u društvu i na planetu. "Nema dovoljno razvijene svijesti što ekološki proizvod uistinu je i da je to jedna šira priča", ističe Pešak. A upravo je cilj Zadruge za dobru ekonomiju razvijati priču o hrani kao dijelu te šire priče, "dobre ekonomije".

Od 31. ožujka do 2. travnja Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) u suradnji s Platformom za dobru ekonomiju. organiziraju i Treću konferenciju o dobroj ekonomiji, o ekonomiji koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici; koja stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih; koja prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost; koja pravedno koristi i dijeli resurse; koja poštuje održivost ekosustava.

A. Petrović: "Ljudi nisu dovoljno upućeni da je primjerice jeftinije platiti ljude da okopavaju polje buče nego platiti špricanje pesticidima." A. Petrović: "Ljudi nisu dovoljno upućeni da je primjerice jeftinije platiti ljude da okopavaju polje buče nego platiti špricanje pesticidima."

Osnovan Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača  HSEP

Osim Zadruge za dobru ekonomiju i inicijative Hrana za dobro, iz rada udruge ZMAG na pitanju hrane kroz organizaciju foruma za prehrambeni suverenitet zajedno s udrugom Istarski eko proizvod, proizašlo je i osnivanje Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača ovog vikenda u zagrebačkom Buzinu.

Savez je osnovalo 10 udruga ekoloških proizvođača koji zajedno okupljaju 177 proizvođača upisanih u upisnik ekoloških proizvođača Ministarstva poljoprivrede, koji su najvećim dijelom obiteljska poljoprivredna gospodarstva koji se bave isključivo ekološkim uzgojem poljoprivrednih proizvoda.

"Bez obzira na spori razvoj ekološke proizvodnje u Hrvatskoj gdje su propuštene mnoge godine i neiskorištene šanse da ulaskom u Europsku Uniju postanemo jaka ekološka proizvođačka destinacija, svi članovi saveza i dalje smatraju da ekološka proizvodnja ima veliku perspektivu koja može povećati gospodarski rast, smanjiti nezaposlenost i povećati samozapošljavanje, te spriječiti odlazak ljudi iz ruralnih prostora i prodaju naših poljoprivrednih površina stranim ulagačima", istaknuli su osnivači Saveza.

Ključne riječi: poljoprivreda, dobra ekonomija
<
Vezane vijesti