H-Alter
 Krajem travnja ove godine održat će se osnivačka skupština prve hrvatske etične banke. "Ebanka" će svojim članovima osigurati najpovoljnije uvjete financiranja, davati im kontinuiranu podršku i aktivno raditi na smanjivanju rizika poslovanja.

Ono što je za Margaret Thatcher nekad bila TINA - "There is no alternative", danas je za šest financijskih zadruga iz četiri europske zemlje TAMA - "There are many alternatives". Riječ je o pravnim subjektima koji se bave financijskim poslovanjem, no za razliku od komercijalnih banaka, čiji vlasnici isključivo gledaju kroz prizmu ostvarenja profita, ove etične banke i fondovi svoje poslovanje usmjeravaju na izgradnju pravednijeg društva temeljenog na zaštiti okoliša, demokratičnosti i transparentnosti.

Etične banke imaju licencu za obavljanje bankarskih usluga, pa će građani Hrvatske u "Ebanci" moći otvarati račune, obavljati transakcije, kartično poslovati, odnosno, služiti se gotovo svim uslugama koje nude i druge banke, ali na drugačiji način

Kako je jučer objašnjeno na "Prvoj konferenciji o dobroj ekonomiji", održanoj u Zagrebu, etične banke se svojim djelovanjem zapravo vraćaju samim korijenima bankarstva. One svoje alate koriste za ostvarenje projekata koji poboljšavaju kvalitetu života na način da sredstva investiraju u projekte realne ekonomije, kao što su poljoprivreda, proizvodnja i obnovljivi izvori energije, odnosno projekte koji su prihvatljivi iz ekološke i društvene perspektive.

Budući da su etične banke u vlasništvu klijenata koji, zahvaljujući participativnom modelu suodlučivanja grade međusobno povjerenje, one za razliku od komercijalnih banaka ne posluju na financijskom tržištu, odnosno ne špekuliraju novcem klijenata. Bez pritiska stvaranja ekstra profita, etične banke nude daleko povoljnije usluge koje prilagođavaju potrebama svojih korisnika, tj. vlasnika. Jedna od njihovih prednosti je i što financiraju aktivnosti zadruga, udruga, jedinica lokalne samouprave, obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava i socijalnih poduzeća, odnosno subjekta čije djelatnosti nisu u interesu komercijalnih banaka.

"U vremenima krize i običnim korisnicima komercijalnih banaka jako je teško doći do kredita, a kamoli nevladinim udrugama, zadrugama i socijalnim poduzećima. Zbog toga se one često nađu u problemima kada, primjerice, provode velike europske projekte koji zahtijevaju međufinanciranje", objasnila je na "Prvoj konferenciji o dobroj ekonomiji" Stela Fišer Marković iz Ureda za udruge.

Građani neće moći podizati nenamjenske potrošačke kredite, već će ih se poticati na štednju. Onaj građanin koji želi postati korisnik "Ebanke" za početak će morati dati i svoj novčani ulog

Na pitanje kako to izgleda u praksi, Teo Petričević,  predsjednik čakovečke ACT Grupe, konzorcija pet društvenih poduzeća koji radi na (samo)održivosti lokalne zajednice, odgovorio je jednom riječju - kaos. "Zaklada za razvoj civilnog društva ima fond od pet milijuna kuna, ali to su jako mala sredstva iz perspektive naše organizacije. Budući da taj novac ne možemo dobiti iz postojećih fondova, prisiljeni smo podizati kredite u komercijalnim bankama, gdje uz kamatnu stopu koja nije fer moramo garantirati osobnom imovinom ili imovinom organizacije. Sve to nas koči pri razvoju projekata na lokalnoj razini. Etične banke bi nam jako pomogle u prevladavanju takvih problema", kazao je Petričević.

Takve želje uskoro će se i ostvariti. Naime, nakon procesa razvijanja ideje, koji je trajao gotovo tri godine, krajem travnja ove godine održat će se osnivačka skupština prve hrvatske etične banke. "Budući da banka po hrvatskom zakonu treba biti dioničko društvo, odlučili smo osnovati zadrugu koja će kao jedini vlasnik potom osnovati društvo. Već sada imamo mrežu zainteresiranih organizacija i pojedinaca koja je dovoljno velika da može krenuti u osnivanje banke, što je, nažalost, regulatorno dosta zahtjevan posao", rekao je Goran Jeras, jedan od inicijatora Ebanke, zadruge koja će već u svibnju ove godine biti primljena u Federaciju europskih alternativnih i etičnih banaka FEBEA (Fédération Européenne des banques Ethiques et Alternatives).

Demokratsko upravljanje ne znači da će klijenti sami sebi odobravati kredite

Ebanka će svojim članovima osigurati najpovoljnije uvjete financiranja, davati im kontinuiranu podršku i aktivno raditi na smanjivanju rizika poslovanja. "To u praksi znači da bi banka trebala ići korak dalje. Ona neće samo društveno odgovornim projektima osigurati novac, a potom ih ostaviti na nemilosti tržišta, već će biti partner koji zajedno s klijentima kreira poslovni proces. To dugoročno banci znači manji rizik, a poduzetniku jamči uspješnu realizaciju ideje", objasnio je Jeras i dodao da Ebanka ne bi mogla nastati bez pozitivnih reakcija građana. "Ljudi su imali početnu dozu nepovjerenja, no prepoznali su da radimo na drugačiji način jer smo od početka transparentni i ne obećavamo im visoke prinose. Zahvaljujući tome uspjeli smo stvoriti veliku bazu pojedinaca i organizacija koji su se obvezali da će uložiti svoja sredstva onoga trenutka kada Hrvatska narodna banka pozove na uplatu temeljnog kapitala u iznosu od 40 milijuna kuna."

Jeras je objasnio da demokratsko upravljanje ne znači da će klijenti sami sebi odobravati kredite. "Ideja je da banka ima sposobnu upravu koja će na najbolji mogući način znati procijeniti rizike. Ukoliko članovi, odnosno vlasnici banke, ne budu zadovoljni njenim radom, mogu u svakom trenutku sazvati skupštinu i smijeniti je. Ideja je i da Ebanka ima kreirane sektore po područjima djelovanja, zahvaljujući čemu će klijenti moći sukreirati ideje i davati prijedloge za investicije", objasnio je inicijator Ebanke i dodao da će visina kredita za pravne osobe ovisiti o visini njihovih uloga u banci. Na taj način će se izbjeći opasnost da netko sav novac drži u komercijalnoj banci, a u etičnoj koristi samo povoljno kreditiranje.

trodios.jpg

Goran Jeres: "Hoće li 'Ebanka' biti prijetnja komercijlnim bankama? Vrlo vjerojatno, ali to će biti ugodni problemi"

Budući da etične banke imaju licencu za obavljanje bankarskih usluga, građani Hrvatske će u Ebanci moći otvarati račune, obavljati transakcije, kartično poslovati, odnosno, služiti se gotovo svim uslugama koje nude i druge banke, ali na drugačiji način. Tako građani neće moći podizati nenamjenske potrošačke kredite, već će ih se poticati na štednju. Onaj građanin koji želi postati korisnik Ebanke za početak će morati dati i svoj novčani ulog, za koji se predviđa da će iznositi oko 2 500 kuna. "Početni ulog natjerat će građane da dobro razmisle i shvate u kakav bankarski sustav zapravo ulaze. Taj novac kasnije će im se kompenzirati kroz ne naplatu  vođenja računa i troškova vođenja domaćih transakcija", objasnio je Jeras i podsjetio da svaki građanin pridruženjem dobiva i pravo odlučivanja u Ebanci.

Jeras je istaknuo kako se Ebanka neće služiti multiplikacijom kredita, osim možda u početnom periodu dok se ne uspije razviti. Ukoliko se to dogodi, bit će riječ o multiplikaciji u strogo kontroliranim uvjetima s dugotrajnim ciljem da se taj postupak u cijelosti ukine. Kamate će u Ebanci biti na najnižoj mogućoj razini, budući da njihovo ukidanje u hrvatskoj regulativi još uvijek nije moguće. S druge strane, valutne klauzule uopće neće biti. "Budući da banka sve financira iz vlastitih depozita, ona neće davati lažne niske kamatne stope u stranoj valuti. Ebanka će surađivati s drugim etičnim bankama iz EU-a, pa će nam na taj način biti osigurano poslovanje u eurima."

Banka će biti utemeljena na neprofitnim načelima, pa će se sva zarada reinvestirati u širenje njenih kapaciteta. "Ne želimo biti banka s poslovnicama, na čemu se već puno štedi. Zalagat ćemo se za korištenje internetskih alata i bezgotovinskih transakcija gdje god je to moguće. Budući da želimo razviti svijest o trošenju, ulagat ćemo u razvoj novih tehnologija koje će građanima omogućiti postavljanje limita i kontrolu potrošnje tijekom kartičnog plaćanja. One stvari koje se moraju rješavati fizičkim putem, olakšat ćemo na način da će zaposlenici banaka biti ti koji će odlaziti na teren klijentima. Želimo da Ebanka radi preko mreže partnera koji će na terenu određivati dijelove poslova banke jer time i sami sebe ostvaruju korist", kazao je Jeras.

, koordinatorica mreže za ekonomsku tranziciju Collectif pour une Transition Citoyenne, koja je u Zagrebu predstavila rad TAMA-e, objasnila je kako to funkcionira na francuskom primjeru. "Bankar je taj koji različitim prijevoznim sredstvima, najčešće vlakom i biciklom, odlazi do klijenta. Ono što me posebno oduševljava kod etičnih banaka je svojevrsna personalizacija. Svaki građanin može odrediti kakvom tipu organizacije želi usmjeriti svoj novac, odnosno, odlučiti se da li će radije pomagati ekološke, društvene ili kulturne organizacije", objasnila je Brandt. Na kraju još ostaje neodgovoreno pitanje kako će na Ebanku reagirati druge, komercijalne banke. "Hoće li im Ebanka biti prijetnja? Vrlo vjerojatno, ali to će biti ugodni problemi", zaključio je Jeras.

ctc.jpg
Ključne riječi: alternativno poduzetništvo, Ebanka
<
Vezane vijesti