Ako nadležna ministarstva ne pročiste popise birača, bit će ih više od 4,5 milijuna.

Kad početkom sljedeće godine građani Hrvatske iziđu na birališta kako bi odlučili o nasljedniku Stjepana Mesića, bit će ih gotovo milijun više nego 1992. godine, kad se birao prvi hrvatski predsjednik. S obzirom da nas desetljećima muči "bijela kuga" (negativni prirast stanovništva), posve je jasno da je birača više isključivo zbog nesređenih popisa birača.

Posljednji predsjednički izbori, održani 2005. godine, kad je sadašnja premijerka bila unaprijed izgubljenu bitku s Mesićem, na biralištima su očekivali maksimalno 4,403.933 birača - dakle, skoro 850 tisuća više nego 13 godina prije. Hrvatska je pritom, "zahvaljujući" spominjanom prirastu stanovništva, ostala bez više od 100 tisuća stanovnika. Odakle onda skoro milijun birača više?

Dijaspora nije cijeli odgovor, jer registriranih glasača u dijaspori ima oko 400 tisuća. Ostaje višak od oko 600 tisuća birača, a to je vrlo blizu broju birača u Zagrebu (721.522 na ovogodišnjim lokalnim izborima), ili dvostruko više birača nego što imaju dvije Rijeke (287.721), piše Novi list.

Jedan dio otpada na Srbe koji žive u Srbiji, ali imaju prebivalište u Hrvatskoj, kao i na Hrvate, uglavnom iz BiH s dva prebivališta. Također, po općinama blizu državnih granica, postoje kuće na kojima su prijavljeni deseci, pa i stotine birača, a ima i nepostojećih adresa na kojima stoji preko 400 imena s biračkih popisa.

U kvoti od 400 tisuća birača u dijaspori, ima i dosta umrlih, jer se često dogodi da netko, naprimjer, premine u Sydneyu, a njegovoj rodbini u Australiji, nekako, odjava iz biračkog popisa u dan leta udaljenoj Hrvatskoj nije životni prioritet. A kako su pokazali baš posljednji predsjednički izbori, zna se dogoditi da na birališta iziđu i glasaju osobe koje su umrle godinama prije toga...

"Za višak birača na popisima u Hrvatskoj nije kriva dijaspora, nego institucije koje ne rade svoj posao", vrlo je jasan Dragan Zelić iz GONG-a.

Zelić smatra da bi problem riješili međudržavni ugovori Hrvatske s BiH i Srbijom kojima bi se ukinula dvostruka prebivališta. Uz to, nužno je pročišćavanje popisa dijaspore od neživih birača u suradnji sa stranim zemljama, te ustrojavanje jedinstvene baze državljana, koju će koristiti sve institucije. Taj bi posao u prvom redu trebale obaviti Državno izborno povjerenstvo, Ministarstvo uprave i MUP.

SDP-ovac Boris Šprem na prošlotjednom aktualnom satu premijerki Jadranki Kosor je postavio pitanje o sređivanju popisa birača, a ona je odgovorila kako "institucije užurbano rade na ažuriranju popisa birača".