Vladimir Cvijanović 17.07.2014.

Progresivne ekonomske struje

Vladimir Cvijanović Ekonomski sustav ne bi trebao imati ulogu nekakvog eksternog ograničenja koje nas razvojno sputava te limitira našu imaginaciju, već ga treba prilagoditi po ljudskoj mjeri. Stoga ne pitaj što možeš učiniti za ekonomski sustav, već što ekonomski sustav može učiniti za tebe.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Slaba postignuća u obrazovanju

03.11.2011. Hrvatska Komentiraj Print
Fotografija članka
Hrvatska je zauzela 46. mjesto od 187 zemalja te je time svrstana u kategoriju "vrlo visokog društvenog razvoja", prema Izvješću o društvenom razvoju za 2011.

Hrvatska je zauzela 46. mjesto od 187 zemalja te je time svrstana u kategoriju "vrlo visokog društvenog razvoja", prema Izvješću o društvenom razvoju za 2011. kojeg je jučer globalno predstavio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Ovo mjesto stavlja Hrvatsku iza najnovijih članica Europske unije (EU), uključujući Sloveniju (na 21. mjestu), Republiku Češku (27. mjesto), Estoniju (34. mjesto), Slovačku (35. mjesto), Mađarsku (38. mjesto), Poljsku (39. mjesto), Litvu (40. mjesto), i Latviju (43. mjesto). Međutim, istovremeno stavlja Hrvatsku ispred Rumunjske (50. mjesto) i Bugarske (55. mjesto), kao i ispred susjedne Crne gore (54), Srbije (59. mjesto), Bosne i Hercegovine (74. mjesto), te Bivše Jugoslavenske republike Makedonije (78. mjesto), koje sve ulaze u kategoriju "visokog društvenog razvoja." Najviše rangirane zemlje na globalnoj ljestvici za 2011. godinu su Norveška, Australija, i Nizozemska, dok su Burundi, Nigerija i Demokratska republika Kongo najlošije rangirane.

UNDP-ovo rangiranje podrazumijeva da dobrobit društva ne ovisi samo o novcu, tako da ono uz novčane pokazatelje uključuje i stupanj razvoja zdravstva i obrazovanja. Cilj razvoja, prema ovom stajalištu, nije gospodarski razvoj zbog samog sebe, već radije stvaranje i osiguravanje takve sredine da ljudi mogu uživati u dugim, zdravim i kreativnim životima. Iako su rezultati Hrvatske jaki u dva indikatora (bruto nacionalni prihod po glavi stanovnika i očekivano trajanje života), njen cjelokupan položaj je oslabljen postignućima u obrazovanju, uključujući prosjek od svega 9,8 godina školovanja za odrasle iznad 25 godina.

Novo izvješće, naslovljeno Održivost i pravednost: bolja budućnost za sve, pozdravlja ogroman napredak koji je postignut u području društvenog razvoja diljem svijeta tijekom zadnjih nekoliko desetljeća, ali upozorava da degradacija okoliša postavlja prijetnju daljnjem napretku, pogotovo najmanje razvijenim zemljama. Izvješće tvrdi kako bi rastuće opasnosti iz okoliša mogle do sredine stoljeća zaustaviti pozitivne trendove razvoja, dovodeći ljude koji žive u najsiromašnijim zemljama u neproporcionalne opasnosti od katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama kao što su suše i poplave, te izloženost zagađenju zraka i vode.

Dok se svjetska zajednica priprema za povijesnu UN-ovu konferenciju o održivom razvoju, koja se treba održati u lipnju 2012. godine u Rio da Janeiru, Izvješće tvrdi kako se održivosti mora pristupiti kao pitanju osnovne socijalne pravde, za sadašnje ali i buduće generacije. "Održivost nije isključivo, a niti primarno pitanje okoliša", rekla je Upraviteljica UNDP-a Helen Clark.

Visoki životni standardi ne trebaju ugljen kao gorivo, ili slijediti primjere najbogatijih zemalja, tvrdi se u Izvješću, koje podastire dokaze da dok su emisije CO2 bile usko povezane s rastom nacionalnog dohotka u posljednjih nekoliko desetljeća, potrošnja fosilnih goriva ne podudara se s ostalim ključnim mjerama društvenog razvoja, kao što je očekivano trajanje života i obrazovanje. Točnije, mnoge napredne industrijske zemlje smanjuju svoje emisije ugljičnog dioksida istovremeno održavajući razvitak.

"Razvitak koji je vođen potrošnjom fosilnih goriva nije preduvjet za bolji život u terminima šireg društvenog razvoja," tvrdi Clark. "Investicije koje podržavaju pravednost - na primjer, u pristupu obnovljivoj energiji, vodi i zdravstvu, te reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi - mogle bi unaprijediti i održivost i društveni razvoj."

Ovisnost o fosilnim gorivima posebno predstavlja izazov regiji istočne Europe i središnjoj Aziji, u kojima oni predstavljaju 88 posto primarne opskrbe energijom. To ovu regiju čini ne samo glavnim izvorom emisija stakleničkih plinova, već također i velikim uzročnikom zagađenja zraka. Zapravo, Izvješće primjećuje kako su Armenija, Rumunjska i Bugarska vodeće zemlje svijeta kad je riječ o smrtnim slučajevima uzrokovanim zagađenjem zraka u okolišu.

Izvješće potiče zemlje da razmotre održivost subvencija za fosilna goriva - čija je vrijednost prema procjenama 2009. godine iznosila 312 milijardi dolara - te da umjesto subvencija uzmu u obzir očuvanje energije i ulaganje u obnovljive izvore energije. Ono također poziva da se pristup električnoj energiji osigura za 1,5 milijardi ljudi koji trenutno nemaju pristup električnoj energiji - te tvrdi da se to može učiniti istovremeno i povoljno i održivo, bez značajnog porasta emisija ugljika.

Na kraju, Izvješće predlaže međunarodni porez na trgovinu valutama ili veće poreze za financijske transakcije kako bi se financirala borba protiv klimatskih promjena i ekstremnog siromaštva. Porez od samo 0,005 posto na trgovinu valutama mogao bi prikupiti 40 milijardi dolara godišnje ili više, procjenjuje Izvješće, što bi značajno povećalo dotoke pomoći namijenjene siromašnim zemljama - koji su u 2010. godini iznosili 130 milijardi dolara - u vrijeme kada, zbog globalne financijske krize, financiranje za razvoj zaostaje za prethodno dogovorenim iznosima.

"Ovaj porez dao bi mogućnost onima koji imaju najviše koristi od globalizacije da pomognu onima koji imaju najmanje," tvrdi se u Izvješću, procjenjujući da je godišnje potrebno oko 105 milijardi dolara samo za financiranje prilagodbe na klimatske promjene, pogotovo u Južnoj Aziji i supsaharskoj Africi.

Čitajte više na: http://hdr.undp.org/en/reports/global/hdr2011/

Tagovi: UNDP, Izvješću o društvenom razvoju
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

23.07.

Javni dug RH raste

Javni dug Hrvatske dosegnuo je u prvom tromjesečju 68 posto BDP-a, dok je u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 67,4 posto, pokazuju novi podaci "Eurostata", europskog ureda za statistiku

22.07.

"Ako vam se ne da, odustanite!"

GOOD inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja zatražila je danas ostavku Vinka Filipovića, ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje te drugih odgovornih predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Vlade

22.07.

Plaće sudaca mora određivati Sabor

Ustavni sud je ukinuo zakonsku odredbu koja propisuje da Vlada posebnom odlukom određuje osnovicu za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika

22.07.

Obogaćivanje javnog prostora

Nakon višegodišnjih upita građana, ovih su dana ispred Doma sindikata na središnjem čakovečkom trgu počeli radovi na uređenju prvog javnog zdenca u Čakovcu

22.07.

Nejednaka pravila

"Po kojem kriteriju su udruge izdvojene kao posebna kategorija poslodavaca koji su koristili mjere Aktivne politike zapošljavanja, a čije podatke je prihvatljivo javno objavljivati?", pita Vladu "Mreža mladih Hrvatske"

21.07.

Biskupi zaboravili na svoje poslanje

Marina Škrabalo: Katolička crkva u Hrvata ponaša se kao autokefalna, nacionalna religija, što nema veze s katoličanstvom kao općom vjerom za sve.

21.07.

U Zadru otvoren ured Zajednice udruga "Centar nezavisne kulture"

U novom prostoru zadarske udruge mogu dobiti besplatne usluge knjigovodstva, dizajna, pisanja projekata i odnosa s javnošću

Info most
Dokukino
Info most
Superknjižara