Foto: A.K.Foto: A.K.Klijentelizam je gori od mita jer nije kažnjiv, jedan je od zaključaka današnje konferencije udruge Partnerstvo za društveni razvoj na kojoj su predstavljeni rezultati mjerenja Indeksa klijentelizma. Pored rezultata detaljnijih mjerenja za Hrvatsku, predstavljeni su i komparativni rezultati za zemlje u kojima je mjerenje provedeno.

Indeks klijentelizma u medijima rezultat je istraživanja koje je provelo Partnerstvo za društveni razvoj u suradnji s organizacijama iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Rumunjske.

Gledajući Indeks klijentelizma, na prvom mjestu je Srbija, zatim Hrvatska, Crna Gora, Rumunjska, dok su Bosna i Hercegovina i Makedonija na samom krajuIzvršni direktor udruge Partnerstvo za društveni razvoj Munir Podumljak  predstavio je projekt te je naglasio kako u suzbijanju korupcije mediji imaju bipolarnu ulogu, odnosno s jedne strane su snažan alat u borbi protiv korupcije, a s druge alat za korupciju. Indeks klijentelizma na temelju empirijskih podataka mjeri politički utjecaj na medije, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog okvira medija, te ključna ekonometrijska mjerenja realnosti u kojoj mediji i novinari/ke rade u navedenim zemljama. Indeksom su pokrivena sva ključna pitanja kojima se bave smjernice za razvoj slobode medija Europske komisije te drugih postojećih indeksa medijskih sloboda, ali na nešto drugačiji način. Naime, Indeks klijentelizma govori o pojedinom medijskom sektoru svake zemlje te pruža detaljan uvid u aspekte funkcioniranja medija donositeljima odluka, kao i onima koji žele sudjelovati u raspravama o medijskim politikama.

Konkretno, Indeks sadrži četiri parcijalna indeksa koja se odnose na: regulatorni i institucionalni kapacitet države za otkrivanje i sprječavanje partikularne prakse; prakse u procesima provedbe javnih politika, postojanje klijentelističkih praksi i prepreke za njih; sposobnost zemlje da sveobuhvatno razumije stanje u medijima prema deklarativnom postojanju podataka; te mjerenje stvarnosti medija.Financijska kriza, koju većina krivi za loše stanje u medijima, samo je krinka za sve procese koji se u posljednje vrijeme događaju, pa tako i klijentelizam 

Gledajući parcijalne indekse, po pitanju kapaciteta države da prepozna i spriječi partikularne prakse, Crna Gora je najbolja, slijede je Srbija, Makedonija, Rumunjska, dok su Hrvatska i Bosna i Hercegovina na začelju.

"Rezultat je sasvim očekivan s obzirom na to da su najbolje rangirane članice kandidatkinje za EU. Europska komisija pod povećalo stavlja njihove medijske prakse, dok to za zemlje članice završava kada one pristupe EU", komentirao je Podumljak.

Drugi indeks koji se odnosi na  prakse u procesima provedbe javnih politika, postojanje klijentelističkih praksi i prepreke za njih, pokazuje kako je prva Crna Gora koju slijede Srbija, Bosna i Hercegovina, Rumunjska, Makedonija, dok je Hrvatska posljednja. Podumljak je naglasio kako postoji poveznica među svim indeksima, a da je za Hrvatsku to monopol koji je visoko u svakoj kategoriji, pogotovo ako gledamo javne medije.

Ipak, gledajući treći indeks sposobnost zemlje da sveobuhvatno razumije stanje u medijima prema deklarativnom postojanju podataka, Hrvatska je u tome najbolja, dok su najlošije Bosna i Hercegovina i Makedonija upravo zbog nedostatnog prikupljanja i obrade podataka. Također, Hrvatska zauzima prvo mjesto i po posljednjem indeksu koji se odnosi na društvenu sposobnost za mjerenje stvarnosti medija i medijskih politika. Podumljak naglašava kako je to neočekivano dobar rezultat koji pokazuje pozitivnu promjenu u posljednjih pet godina. Hrvatsku slijedi Makedonija, dok se Rumunjska i Bosna i Hercegovina nalaze na začelju, kako navodi Podumljak, zbog uređenosti medijskog tržišta, odnosno slobodnog, kapitalističkog tržišta bez intervencija države.

Sveukupno gledajući Indeks klijentelizma, na prvom mjestu je Srbija, zatim Hrvatska, Crna Gora, Rumunjska, dok su Bosna i Hercegovina i Makedonija na samom kraju. "Iznenađenje je da Srbija stoji tako dobro, što je dokaz da u Srbiji u posljednjih nekoliko godina ima pozitivnih promjena", komentirao je Podumljak rezultate.

Indeks klijentelizma mjeri politički utjecaj na medije, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog okvira medija, te ključna ekonometrijska mjerenja realnosti u kojoj mediji i novinari/ke rade Također, predstavljeni su i rezultati po pojedinim segmentima poput ukupnog prihoda javnih televizija u analiziranim zemljama gdje Hrvatska prednjači, dok je kod prihoda javnih radija na prvom mjestu Rumunjska. Gledajući vrstu vlasništva medija, najveći broj javnih medija ima Bosna i Hercegovina, dok je broj neprofitnih najveći u Srbiji. Kada je riječ o broju nezaposlenih novinara, Hrvatska je na prvom mjestu, kao i po prosječnoj novinarskoj plaći. Gledajući podatke za Hrvatsku, svakako je zanimljiv podatak kako 34 posto novinara i novinarki radi u medijima koji posluju s gubitkom, dok je takvih 15 posto u javnim medijima.

Komentirajući rezultate, Ivan Hrstić, novinar na N1 televiziji i kolumnist Večernjeg lista, naglasio je kako navedeni problemi nisu hrvatski specifikum te da su rezultati nisu neočekivani. Hrstić je istaknuo kako je financijska kriza, koju većina krivi za loše stanje u medijima, samo krinka za sve procese koji se u posljednje vrijeme događaju, pa tako i klijentelizam. Naglasio je strah novinara za gubitak radnog mjesta kao jedan od faktora koji pogoduje klijentelizmu, za što smatra da ugrožava osnovu novinarskog rada – rad u javnom interesu. Stoga Hrstić navodi kako su potrebna regulatorna tijela koja bi se doista bavila uređenjem medijskog tržišta.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković istaknuo je kako će HND nakon formiranja nove Vlade ustrajati na različitim zakonskim izmjenama kojima bi se uredio medijski sektor te je naglasio kako će poziv ići i novinarima. Sudionici konferencije složili su se kako je potrebna bolja regulacija kojom će se suzbiti klijentelizam, a rješenje vide u svojevrsnim regulatornim tijelima i profesionalnim udruženjima te samim novinarima, za koje smatraju, da moraju iskazati solidarnost u toj borbi.

Ključne riječi: hnd, sloboda medija, klijentilizam
<
Vezane vijesti