Foto: PixabayFoto: PixabayZabrana ribolova mrežama u mrijestilištima vraća riblji fond na zdravu razinu. Ipak, talijanska Vlada krije procjenu utjecaja i vrši pritisak na Europsku komisiju da ukine zabranu za Otrantska vrata iz trenutnog plana za Mediteran. Cilj ovog plana je zaustaviti alarmantno opadanje pridnenog ribljeg fonda u Jadranu. Jadran je, prema istraživanju iz 2018. godine, najiskorištenije more na svijetu po pitanju ribolova mrežama po dnu, odnosno koćama.

Zabrana ribolova mrežama u mrijestilištima vraća riblji fond na zdravu razinu. Ipak, talijanska Vlada krije procjenu utjecaja i vrši pritisak na Europsku komisiju da ukine zabranu za Otrantska vrata iz trenutnog plana za Mediteran. Jadran je, prema istraživanju iz 2018. godine, najiskorištenije more na svijetu po pitanju ribolova mrežama po dnu, odnosno koćama

Na godišnjoj skupštini održanoj u Ateni od 4. do 8. studenog, Opća komisija za ribarstvo na Mediteranu (GFCM), posebno tijelo Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a koje okuplja 24 zemlje sjevernog i južnog Mediterana, trebala bi odobriti novi akcijski plan za Jadran. Dokument je još uvijek tajan, ali naši su novinari uspjeli u njega zaviriti.

Cilj ovog plana je zaustaviti alarmantno opadanje pridnenog ribljeg fonda u Jadranu. Jadran je, prema istraživanju  iz 2018. godine, najiskorištenije more na svijetu po pitanju ribolova mrežama po dnu, odnosno koćama. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a cijeli je mediteranski bazen jedno od najbogatijih područja ribljeg fonda, godišnje se izlovi malo manje od 200 000 tona ribe, a pola od toga u Italiji.Inicijalni plan EU-a uključivao je stvaranje najveće zaštićene zone na Mediteranu: područje od 2.800 četvornih metara (dva puta veće od područja Rima) smješteno u međunarodnim vodama na Otrantskim vratima, između Italije i Albanije

Paket za pregovaračkim stolom u Ateni uključuje slijedeće osnovne mjere: smanjenje dana ribolova, dva mjeseca godišnje zabrane ribolova blizu obale, zabranu ribolova koćama unutar šest nautičkih milja, smanjenje minimalne veličine ribe za ribolov pa tako i veličine mreže i obaveza posjedovanja geolokacijske opreme na svim ribarskim plovilima većim od dvanaest metara radi lakših kontrola obalne straže. 

Inicijalni plan EU-a uključivao je stvaranje najveće zaštićene zone na Mediteranu: područje od 2.800 četvornih metara (dva puta veće od područja Rima) smješteno u međunarodnim vodama na Otrantskim vratima, između Italije i Albanije, 12 nautičkih milja (22 kilometra) od obale Apulije. To područje bogato je najugroženijim i najprofitabilnijim vrstama: kozicama i oslićima. Prema istraživanju iz 2011. godine više od 40 posto oslića koji završe na talijanskom tanjuru ulovljeni su u Jadranu. Izlov oslića u cijelom Jadranu, prema podacima istraživanja Znanstvenog odbora za ribarstvo EU-a  iz 2011. godine, premašuje za dva puta njegovu razinu održivosti. 

edjente.jpg

Unatoč tome talijanska je vlada blokirala uspostavljanje ovog morskog utočišta ocjenivši ga preuranjenim unatoč ograničenjima za ribolov koćama u tim vodama dogovorenim sa zadrugama i vlasnicima brodova iz Monopolija i Mola iz Barija. To su dvije glavne flote na tom području sa oko četrdeset plovila, privezane za dokove Brindisija i Otranta, za svaku posebno i okružene drugim plovililma u Salentu. Talijanski veto utječe i na manju rezervu u Barskom kanalu.Prema vlastitom priznanju, Europska je komisija (također član GFCM-a), nakon pritiska od strane Italije i odgode Vijeća za Jadran, prisiljena povući rezervat na Otrantu iz pregovora u Ateni

Podaci pokazuju da prekomjerni ribolov, osobito kočama, ugrožava ne samo bioraznolikost ekosustava Jadrana (u kojem živi gotovo pedeset posto svih morskih vrsta u Mediteranu) već i interese ribara. Između 2004. i 2015. godine opao je broj brodica koje love kozice i osliće uzduž istočne obale Italije za 48 odnosno 45 posto (iako je broj kozica trenutno u porastu). Ulov oslića i kozica donio je u 2014. godini talijanskim koćarima na Jadranu prihod od 15 odnosno 13,5 milijuna eura. S druge strane u periodu od 2004. do 2015. godine zabilježen je pad od 27 posto u prihodima i 30 posto u kapacitetu plovila (broj, nosivost i snaga motora).

Znanstvenici procjenjuju da bi dugoročna obnova ribljeg fonda na zdravu razinu nadoknadila kratkoročne gubitke zbog zabrana.

Rezervat na Otrantu je dio mreže osnovnih staništa koju su Medreact i konzorcij istraživačkih centara, putem inicijative AdriaticRecovery, pokrenuli  2016. godine i koje namjeravaju zaštititi da bi se obnovio južni Jadran. Strategija uključuje ekološke i ekonomske interese. Sudeći po regionalnom planu upravljanja koji je talijanska Vlada usvojila 2018. godine, osamnaest posto cijele talijanske flote i trinaest posto koćarica su smještene na tom području.

"Koraljni grebeni na Otrantskiim vratima su mjesto ishrane i razmnožavanja za sve komercijalne vrste", objašnjava Carlo Cerrano sa Politehničkog univerziteta Marche . "Jake struje raspršuju riblju larvu koja izrasta u vrste pogodne za ribarenje u područjima gdje je ribolov dozvoljen.“Odgodu je podržala Albanija koja je trenutno predsjedavajuća u rotirajućem predsjedništvu GFCM-a, a čija je ribarska flota intenzivirala aktivnost na Otrantskim vratima

Uspješna priča o Jabučkoj kotlini nasuprot Peskare u središnjem Jadranu dokaz je dobrobiti obnove ribljeg fonda. Italija i Hrvatska su je zatvorile 2016. godine, a postala je službeno zaštićena zona odlukom GFCM-a 2017. godine. Nedavni rezultati pokazuju da se u samo tri godine biomasa (prosječna težina vrste) oslića utrostručila sa 60 na 180 kg/km2. To je očito, kako priznaje Vlada u raskoraku između usklađivanja sa EU i očuvanja sektora koji je već u krizi,  pravi, ali i kompleksan put,.

Talijanska se Vlada može slagati sa znanstvenim konsenzusom, ali samo načelno. Prema EU zakonima mora zaštititi ta područja mriještenja, ali također mora zaštititi i radna mjesta u sektoru s ozbiljnim problemima. Službeno, zamjera nedovoljnu uključenost administracije MedReact –a, okolišne organizacije koja je predstavila inicijalni prijedlog o zaštićenom području regionalnoj komisiji Jadran GFCM-a 2018. godine. Rezultat tog prijedloga bio je u skladu sa izvještajem o socio-ekonomskom utjecaju.

"Više smo puta raspravljali o našem prijedlogu s Odjelom za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i već dugo traje realizacija evaluacija koje je zatražio GFCM", objašnjava Domitilla Senni iz MedReact-a. Međutim, direktor odjela za ribarstvo Riccardo Rigillo tvrdi da "prijedlog prvo treba pregledati Mediteransko savjetodano vijeće (MEDAC) gdje su predstavljene sve uključene strane."

Treba napomenuti da je MEDAC isključivo tijelo EU-a. Prema njihovim ovlaštenim pravilima europske institucije u Bruxellesu i zemlje članice EU-a mogu zatražiti mišljenje vezano za politike vezane za ribarstvo, bilo europske ili međunarodne. Ni MEDAC ni pojedine vlade ne mogu koristiti to mišljenje za utjecaj na odluke tijela GFCM-a. GFCM je zakonski odvojeno od EU-a i sastavljeno je od država članica kao i onih koje nisu EU zemlje iako je i Europska komisija također ugovorna stranka.

Glavna uprava Komisije za pomorstvo i ribarstvo Europske komisije objasnila je odgovornost MEDAC-a prošlog lipnja u pismu predsjedniku MEDAC-a Giampaolo Buonfigliou kao i Savezu talijanskih saveza ribarskih zadruga. Buonfiglio nastavlja podržavati Rigilloa tvrdeći da su "strukturirani razgovori sa sindikatima obavezni."Znanstvenici procjenjuju da bi dugoročna obnova ribljeg fonda na zdravu razinu nadoknadila kratkoročne gubitke zbog zabrana

Ova birokratska slijepa ulica nije spriječila MedReact da pronađe zadovoljavajuće rješenje za vrijeme sastanaka održanih u proljeće sa općinom Apulije čiji ribari love na Otrantskim vratima. Kao što kaže vlasnik brodovlja Giuseppe Danese "zabrana koćarenja je samo za vode dublje od 600 metara što neutralizira negativni utjecaj jer nam ipak dopušta da lovimo vrste poput kozica koji ljeti predstavljaju 80 posto ulova."

Prošlog svibnja MedReact je predao izmijenjeni prijedlog, ali je na inzistiranje Italije, njegovo je ponovno ocjenjivanje od strane radne grupe za Jadran GFCM-a odgođeno za  2020. Zatražene su i daljnje studije koje tek treba pokrenuti talijanska Vlada.

Odgodu je podržala Albanija koja je trenutno predsjedavajuća u rotirajućem predsjedništvu GFCM-a, a čija je ribarska flota intenzivirala aktivnost na Otrantskim vratima. 

Prema vlastitom priznanju, Europska je komisija (također član GFCM-a), nakon pritiska od strane Italije i odgode Vijeća za Jadran, prisiljena povući rezervat na Otrantu iz pregovora u Ateni.

edj1.jpg
<p>Karta zaštićenog područja na Otrantskim vratima<br></p>

Karta zaštićenog područja na Otrantskim vratima

edjn_logo_copy92543.png
Članak je objavljen u suradnji s Europskom mrežom za data novinarstvo pod licencom CC BY-SA 4.0.
<
Vezane vijesti