Foto: CMSFoto: CMSVeljaču je obilježio početak rada Vlade RH, razina političke komunikacije u javnosti dodatno se srozala, a tim putem kreću i demokratski standardi i kontekst funkcioniranja javnih institucija, pokazuje novi GONG-ov izvještaj o praćenju medija u veljači ove godine.

Jedna je od kontroverznih tema u diskusiji o društvenoj odgovornosti medija sve veće otvorenosti medija za sudjelovanje medijskih publika, što se posebno odnosi na internetske portale, koji omogućavaju komentiranje članaka koje objavljuju, bilo pod stvarnim imenima ili pod pseudonimima korisnika. Dok jedni smatraju kako je u samoj naravi tih medija da pozivaju na participaciju čitateljskih publika koje trebaju moći slobodno iznositi svoje stavove, drugi upozoravaju kako impersonalnost i anonimnost koju pružaju korisnička imena omogućavaju da upravo u ovim komentarima čitatelji bez zadrške iznose diskriminatorne, mrzilačke i druge neprihvatljive komentare.

Četvrta runda GONG-ovog praćenja medija obuhvatila je razdoblje od 1. do 29. veljače godine, s ciljem identificiranja aktera i medija koji plasiraju diskriminatorne i stereotipizirajuće izjave i napise u javnost te konstatiranja kako su one tretirane. Sadržaji iz svakog od praćenih medija uključeni su u analizu tematskim kriterijem tzv. "svjetonazorskih", odnosno vrijednosno zasićenih tema koje zauzimaju važna mjesta u hrvatskom javnom diskursu i medijskom prostoru.

U izostanku bezrezervne osude prijetnji i napada na manjine, koji su se događali i nastavljaju se događati, "najveći dio hrvatske javnosti" mogao bi prema predsjedničinom odgovoru zaključiti kako je opravdan svaki nastavak prijetnji, a možda i neki ozbiljniji potezi poduzeti prema onima koji "provociraju i iritiraju"Iz građe koja je obuhvaćena praćenjem, izdvojeni su slučajevi koji ocrtavaju najeklatantnije linije problematičnog govora (diskriminatornog, stereotipizirajućeg govora ili govora mržnje) u praćenom razdoblju, uz napomenu kako su se refleksije nekih od njih pojavljivale i u drugim medijskim objavama i polemikama.

Kontekst: "državna revizija"

Veljača je od samog početka mjeseca bila izrazito obilježena debatama o primjerenosti novoimenovanog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića za njegovu funkciju. Hasanbegović, povjesničar poznat po sklonosti revizionističkim stavovima prema Drugom svjetskom ratu te nazivanju antifašizma "floskulom bez utemeljenja u Ustavu RH" u prethodnim medijskim nastupima, dospio je u središte medijske pažnje kad je tjednik Novosti 12. veljače u javnost plasirao ministrov tekst iz lista Nezavisna Država Hrvatska nastao 90-ih, a u kojem on odaje počast žrtvi "ustaških heroja i mučenika". Hasanbegović je pokušao zatvoriti diskusiju javno nazvavši ustaške zločine "najvećim moralnim posrnućem u povijesti hrvatskoga naroda". No, u drugoj polovici mjeseca, u mainstream medije je dospjela i snimka ministrova govora na sprovodu Mirsada Bakšića iz 2012. godine, u kojemu se referira na "našu najveću nacionalnu tragediju i poraz iz 1945. godine".

Naslovnica poljskog tjednika wSieci – ksenofobne poruke u vizualnom jeziku

Izdanje poljskog tjednika wSieci od 19. veljače izazvalo je kontroverze širom Europe korištenjem vizualnih poruka koje promiču rasizam i diskriminaciju. Naime, novine su naslovnicu na kojoj velikim slovima stoji naslov teme broja Islamsko silovanje Europe opremili i pripadajuće provokativnom fotografijom, na kojoj veći broj ruku tamnoputih muškaraca poseže za bjelkinjom zaogrnutom zastavom Europske unije. Budući da nije ostavljena dvojba o stavovima kakvi se ovime propagiraju, većina domaćih medija očitovala se o ovom odabiru vizualnog izričaja kao "šokantnom", "skandaloznom", "ksenofobnom" itd. No, internetskom portalu Dnevno.hr o naslovnici poljskih novina osvanuo je članak naslova POLJACI DIGLI EUROPU NA NOGE: Naslovnica magazina šokirala istinom!.U diskusiji o (ne)primjerenim (ne)reagiranjima samih medija, potrebno je s druge strane istaknuti primjer dobre prakse koju je voditeljica Marija Gerbec Njavro upotrijebila u emisiji Prvog programa Hrvatskog radija U mreži Prvog

O "slobodarskom i ekumenskom" ustaškom pokretu

U aktualiziranoj javnoj debati o hrvatskoj političkoj povijesti 20. stoljeća te borbama oko njezinih različitih interpretacija, pojavljuju se i argumenti koji pripadaju strani negacionizma – poricanja ili umanjivanja počinjenih zločina genocida, agresije, ratnog zločina ili zločina protiv čovječnosti. Kolumnist Tvrtko Dolić u takvom je tonu interpretirao povijest, okarakteriziravši u svojoj kolumni u tjedniku 7Dnevno od 19. veljače Antu Pavelića kao "domoljuba", a ustaški pokret kao "slobodarski i ekumenski". Ne zadržavajući se samo na ocjeni političkog pokreta, o postupcima režima koji je taj pokret uspostavio 1941. godine ustvrdio je: "Hitler je u NDH nametnuo rasne zakone, ali ustaški režim nije slao Židove u Jasenovac. Naprotiv, uveo je ublažavajuće anekse na rasne zakone. Možda nam netko od antifašista zna objasniti zašto su se Židovi Trećeg Reicha najradije sklanjali u Hrvatsku?"

O ministru Hasanbegoviću i islamofobiji

Paralelno s njegovim stupanjem na dužnost, početkom veljače započeli su i kritički javni istupi i protesti protiv imenovanja dr. sc. Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture. Kao iskaz podrške ministru, aktivistkinja udruge U ime obitelji dr. sc. Željka Markić, gostujući u emisiji U mreži Prvog na prvom programu Hrvatskog radija, u javnost je plasirala tezu o tome kako su kritike novog ministra motivirane islamofobijom te kako spominjanje tzv. Handžar-divizije u kritikama ministra (koji se u svom radu tom vojnom formacijom bavio) predstavlja pokušaje da ga se diskreditira na vjerskoj osnovi. Ova je teza u veljači zaživjela i ponavljana je više puta, od različitih aktera i u različitim medijima, s nastojanjem da se ministrove kritičare kolektivno prokaže kao mrzitelje muslimana.

U mreži Prvog (HR1) – uključivanje publike i dobra urednička praksa

Veljača je od samog početka mjeseca bila izrazito obilježena debatama o primjerenosti novoimenovanog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića za njegovu funkcijuU diskusiji o (ne)primjerenim (ne)reagiranjima samih medija, potrebno je s druge strane istaknuti primjer dobre prakse koju je voditeljica Marija Gerbec Njavro upotrijebila u emisiji Prvog programa Hrvatskog radija U mreži Prvog od 16. veljače, emitiranoj pod naslovom Porast nesnošljivosti u društvu?.

Slušateljica koja se telefonski javila u emisiju navela je: "Pa valjda je svima danas jasno da je manjinama u cilju da rasture hrvatsku državu – napadaju nas kao ose, ne daju nam naprijed i stalno forsiraju svoje teme, da su ugroženi. Neka se sjete balvan-revolucije, neka se sjete biće mesa, klaćemo Hrvate! (…) Oni dižu glave!"

Aludirajući na akte i simbole agresije na Hrvatsku iz 1991. godine, slušateljica je ustvrdila kako je cilj nacionalnih manjina u Hrvatskoj destabilizacija države i teror nad većinom – što je u najmanju ruku gruba i stereotipizirajuća generalizacija koja je uvredljiva za pripadnike nacionalnih manjina. Reakcija voditeljice bila je isključivanje slušateljice uz riječi: "Prekinut ću vas tako da ću citirati premijera Oreškovića: ne smijemo zaboraviti svoju prošlost, ali bolja budućnost mora biti naš cilj."

Pozicija institucije vlasti prema zapaljivom govoru: o aktivistima, njihovoj odgovornosti i iritiranju većine

U veljači, u obliku otvorenog pisma objavljen je odgovor predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na prethodno pismo zastupnika srpske nacionalne manjine dr. sc. Milorada Pupovca. Pupovac je u svojem pismu bio izrazio zabrinutost zbog "atmosfere netolerancije i poruka mržnje" te naveo slučajeve u kojima je veći broj javnih osoba i organizacija izložen prijetnjama, referirajući se, između ostaloga, na prijetnje predsjednici VEM-a Mirjani Rakić, glumici Nini Violić, aktivistu Zoranu Pusiću i drugima. Pismo je došlo ubrzo nakon što su početkom mjeseca u Vinkovcima osvanuli grafiti s porukama poput Smrt Oliveru Frljiću, Pusićka umri, Stanimirovića u logor, Abolirane četnike u zatvor itd.

U svojem odgovoru, predsjednica je osudila takve postupke, no, dodala je: "Dužna sam, međutim, ustvrditi da među osobama koje ste naveli Četvrta runda GONG-ovog praćenja medija obuhvatila je razdoblje od 1. do 29. veljače godine, s ciljem identificiranja aktera i medija koji plasiraju diskriminatorne i stereotipizirajuće izjave i napise u javnost te konstatiranja kako su one tretiraneima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije. To nikako ne navodim kao opravdanje vrijeđanja ili prijetnji tim osobama, što držim nedopustivim. Smatram međutim kako u prosudbi neželjenih pojava, uzimajući posebice u obzir i činjenicu da proteklih godina tijela državne vlasti nijednom nisu reagirale na takva izrugivanja i provokacije, treba biti objektivan."

U bilo kojoj javnoj polemici, ova bi poruka imala narav implicitnog relativiziranja zastrašivanja i prijetnji nasiljem kojemu su izložene prozvane osobe, što je osobito problematično s obzirom na dosadašnje incidente prijetnji "nepoćudnim" osobama u Hrvatskoj. No, dolazeći od predsjednice države, ovakav stav, ma kako diplomatski izražen, ima još ozbiljnije implikacije jer ne izražava jasnu osudu zapaljivog govora – upravo suprotno, upozorava kako su kulturnjaci, predstavnici nacionalnih manjina i aktivisti za ljudska prava sami (su)odgovorni za prijetnje koje dobivaju jer "provociraju i iritiraju" najveći dio hrvatske javnosti. U izostanku bezrezervne osude ovakvih incidenata koji su se događali i nastavljaju se događati, "najveći dio hrvatske javnosti" mogao bi zaključiti kako je opravdan svaki nastavak prijetnji, a možda i neki ozbiljniji potezi poduzeti prema onima koji "provociraju i iritiraju".

Izvještaj o praćenju medija od 1. do 29. veljače možete preuzeti ovdje.

aem_copy36642.jpg
Članak je objavljen u sklopu projekta 'U dnevnom ritmu' koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
<
Vezane vijesti