Pogled na Dubrovnik/ Foto: M.K.Pogled na Dubrovnik/ Foto: M.K.Kada je dovodio u pitanje vjerodostojnost udruga u UNESCO-u, Ivo Goldstein je uvrijedio cijelu struku povjesničara umjetnosti, konzervatora i arhitekata jer su se i sva strukovna udruženja očitovala negativno o utjecaju golfa na Srđu na svjetsku baštinu, istaknuto je na tribini "Dubrovnik nakon Dohe".

"Je li Ministarstvo kulture i dalje 'locus credibilis?'", postavila je pitanje ugledna povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević na tribini koju je ovoga utorka organiziralo Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske pod nazivom "Dubrovnik nakon Dohe - UNESCO-vi zahtjevi za zaštitu dubrovačke povijesne gradske jezgre".

Naime, UNESCO je u Dohi prošloga tjedna odlučio poslati monitoring misiju u Dubrovnik koja bi trebala prikupiti informacije o golferskom projektu na Srđu i kruzerima na temelju kojih će UNESCO dalje odlučivati o Dubrovniku. Iz ministarstava vanjskih poslova i kulture ova je informacija plasirana u mainstream medije u sasvim drugačijoj interpretaciji, kao da je u Dubrovniku sve u redu, a kako su istaknuli stručnjaci okupljeni u DPUH, u Dubrovniku ništa nije u redu. Je li, dakle, Ministarstvo kulture još uvijek vjerodostojno nakon što je hrvatski veleposlanik u Francuskoj i zastupnik pri UNESCO-u Ivo Goldstein pozivao na provjeru vjerodostojnosti udruga umjesto da govori o poduzetim koracima za zaštitu kulturne baštine? Prema atmosferi koja je vladala među povjesničarima umjetnosti i predstavnicima drugih struka okupljenih u DPUH-u, mnogi su prema toj instituciji sumnjičavi, a najoštriji je bio Zlatko Uzelac, bivši pomoćnik ministrice kulture Andreje Zlatar, koji je s tog mjesta smijenjen iz javnosti nikad predočenih razloga.

dubrovnik__622.jpg dubrovnik__622.jpg

"Osim udruga civilnog društva, bitno je naglasiti da su se o utjecaju golfa na Srđu na Dubrovnik negativno očitovala i sva stručna udruženja arhitekata, povjesničara umjetnosti i konzervatora. Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić posprdno je govorio o udrugama, a Goldstein se na to nadovezao i uvrijedio sve strukovne udruge, između ostalog i ovo udruženje. On je braneći projekt na Srđu išao izravno na ruku investitora, a nije djelovao kao zastupnik države i struke koju tamo zastupa. Ivo Goldstein nema više moralno pravo predstavljati Hrvatsku u UNESCO-u jer Hrvatsku predstavljaju i strukovna udruženja i građanske udruge koje je on ovako uvrijedio", zaključio je Uzelac.

Marko Špikić, predsjednik hrvatskog ICOMOS-a, glavnog savjetodavnog tijela UNESCO-a, upozorio je kako, za razliku od Hrvatske, UNESCO prepoznaje važnost uključivanja javnosti.

Marko Špikić, ICOMOS: "Trebamo zahvaliti građanskim udrugama koje su napravile veliki posao i uvele Dubrovnik na dnevni red rasprave.

"Usprkos činjenici da imamo čitav niz povelja ICOMOS-a koje uključuju javnost, unatoč tome što se u Francuskoj priprema i zakon koji će ovu participativnu vrijednost ozakoniti, u Hrvatskoj još uvijek govorimo na ovoj razini da trebamo provjeravati izvore. Naprotiv, trebamo zahvaliti građanskim udrugama koje su napravile veliki posao i uvele Dubrovnik na dnevni red rasprave. Imamo probleme razvoja koji se pojavljuju oko kulturne baštine i to su stalni izazovi u mnogim gradovima i ruralnim sredinama. Ovo je prilika za sve nas koji se u Hrvatskoj bavimo ovim segmentom zaštite da se okupimo i da napokon počnemo napokon otvoreno surađivati. Sada je vrijeme da se i stručna javnost i zainteresirana javnost koja mari za kulturnu baštinu, uključi u raspravu", istaknuo je Špikić.

Konzervatorica Biserka Bilušić Dumbović, potpredsjednica hrvatske sekcije međunarodnog udruženja malih povijesnih gradova ECOVAST, naglasila je pak kako u Hrvatskoj imamo deficit stručnih dokumenata i standarda što nije problem koji utječe samo na Dubrovnik već i na druga zaštićena mjesta.

"Mi danas još nemamo niti elementarne elemente plana upravljanja, konzervatorskog plana koji bi odgovorio na pitanje na koji način baštinu Dubrovnika sačuvati za budućnost. To je ono o čemu UNESCO govori. Trebamo poticati razinu stručnih standarda kako bi se oni nadovezivali na kriterije koje postavljaju i međunarodni akteri kao što je ICOMOS", zaključila je.

guzva-dubrovnik.jpg guzva-dubrovnik.jpg

Plan upravljanja nije nikad izrađen, ali, kako smo saznali na tribini, jedna od studija koju je UNESCO zatražio, a nevezano za golferski projekt, odnosno studija utjecaja kruzerskog turizma, postoji. Dr. Ivo Kunst iz Instituta za turizam potvrdio je kako je njegova institucija izradila takvu studiju za Dubrovnik još prije sedam godina, međutim, ona stoji negdje u ladicama odgovornih u dubrovačkoj gradskoj upravi. Ministarstvo kulture nije ju dostavilo UNESCO-u, iako je UNESCO tražio informacije i o kruzerima.

A nakon što su sve institucije redom zakazale, od Ministarstva graditeljstva do zaštite okoliša i kulture, upravo je "UNESCO zadnja barijera koja se može postaviti pred projekt na Srđu", istaknuo je Kunst.

"Problem Dubrovnika je širi od samog pitanja projekta na Srđu. Dubrovnikom se strateški ne upravlja. Jedini cilj je da ima što više turista, da se što više troši. Razmišlja se isključivo kratkoročno. Turisti ovdje dođu na dva sata, čuju hrpu informacija koje će zaboraviti čim odu, snime nekoliko fotografija vizura i kažu: 'Bio sam, ne moram se više nikad vratit'. To je turizam pogleda, dok danas turizmom u svijetu vlada ekonomija doživljaja, provlači se u sve sfere marketinga. Vi više ne kupujete automobile već 'nepodnošljivu lakoću upravljanja' ili 'osjećaj vjetra u kosi'. Ista je stvar u turizmu. Danas turisti pod pritiskom jednodnevne tranzit populacije doživljavaju grad isključivo vizualno. To je nepotpuni i površni doživljaj", opisao je Kunst koji Dubrovnik vidi kao lifestyle destinaciju koja treba biti uzor drugima koji pokazuje kako se tu stoljećima ranije živjelo.

"Ako se Dubrovnik oslanja samo na monokulturu turizma, kada prestane biti interesantan, on će kao civilizacijsko dostignuće i naselje propasti jer neće imati ekonomsku osnovu za život. Pitanje je što Dubrovnik želi i treba biti? Ako se vraća prema onome što je nekad bio, destinacija za turiste koji tu borave sedam ili 14 dana i doživljavaju ga svim osjetilima i s cijelom periferijom, sa širim prostorom, onda to ima smisla. To je koncepcija koja bi trebala štititi kulturno dobro na način da će rasteretiti jezgru i usporiti depopulaciju gradske jezgre iz koje lokalno stanovništvo danas bježi jer je tu nemoguće živjeti. Drugi put je da Dubrovnik postane jednodnevna destinacija za kruzing turiste kao što je grčki Rhodos. I jedna i druga koncepcija su održive sa stajališta turizma, ali su potpuno različite s obzirom na kvalitetu života lokalnog stanovništva. Ova prva opcija znači da će se Dubrovnik sačuvati kao lifestyle destinacija, druga znači da će gradska jezgra postati samo muzej štitio je UNESCO ili ne", mišljenje je Ive Kunsta.

Povjesničar umjetnosti Dino Milinović, koji je bio član hrvatske delegacije u Dohi, priznao je kako UNESCO od Hrvatske nije dobio sve tražene informacije. "Rekli smo da ćemo to ispraviti i uključiti sve u završno izvješće. Mislim da se Ministarstvo kulture u Dohi obvezalo napraviti sve prema standardima UNESCO-a. Koliko će se to ostvariti, vidjet ćemo", rekao je Milinović. 

A onda ćemo saznati i konačan odgovor s početka - je li Ministarstvo kulture i dalje "locus credibilis". Tribina u DPUH-u ovoga tjedna pokazala je kako u stručnim krugovima mnogi u to sumnjaju.

Ključne riječi: Dubrovnik, UNESCO, Ivo Goldstein
<
Vezane vijesti