H-Alter
Foto: Marina Kelava<br>Foto: Marina Kelava
Otpad ne mora biti problem, a put do toga cilja ne mora biti ni skup ni dugotrajan.

Kako su Grad Prelog i šest okolnih općina iz Donjeg Međimurja - Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba - dostigle za Hrvatsku vrlo visoki postotak odvojeno prikupljenog otpada od 60 posto, objasnili su jučer brojnim zainteresiranima prilikom potpisivanja pristupanja međunarodnoj strategiji Zero Waste 2020. Time su se obvezali da će do 2020. godine doseći cilj od 70 posto odvojeno prikupljenog otpada.

"Sada na odlagalište odlažemo po stanovniku 98,8 kg glomaznog i miješanog komunalnog otpada. Prihvaćanjem strategije Zero Waste do 2020. godine u centre za gospodarenje otpadom predavati ćemo manje od 50 kg po stanovniku", istaknuo je gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek.

Do već impresivnih rezultata došli su uvođenjem sustava odvojeno prikupljenog otpada "od vrata do vrata", sustavom za koji se u brojnim europskim gradovima pokazalo da postiže daleko najbolje rezultate. Riječ je o sustavu u kojem se građanima omogućuje da već u svom domaćinstvu razdvoje otpad, a zatim otpad po vrsti s kućnih vrata pokupi komunalno poduzeće.

U Prelogu građani imaju dvije kante, jednu za miješani komunalni otpad, a jednu za biootpad, te pet vreća u koje se skupljaju druge sirovine, od papira do stakla i metala, koje tako ne završavaju na odlagalištima već kreću u novi život kao reciklirani materijali.

Kako su vreće potrošne i potrebno je stalno nabavljati nove što je za komunalno poduzeće PRE-KOM, pa time i građane trošak, krenuli su i u pilot projekt koji za sada obuhvaća 400 domaćinstava, a kojima su vreće zamijenjene s još dvije kante.

"Skupljamo i granje i elektronički otpad i odjeću i obuću", kaže direktor PRE-KOM-a Siniša Radiković.

Papir, tetrapak i sličan otpad razvrstava se u novoj sortirnici koju je Prelog sagradio, a biootpad se od travnja prošle godine prerađuje u također novoj kompostani na ulazu u Prelog. Od tog biootpada nastaje visoko vrijedno gnojivo, kompost, koji se opet vraća građanima koji uredno podmiruju račune. Oni dobivaju bonove za koje besplatno mogu pokupiti sto litara humusa godišnje. Nije nebitno ni da je stroj koji preša biootpad u preloškoj kompostani izrađen u lokalnoj tvrtki Tehnix koja proizvodi i druge tehnologije u sustavu zaštite okoliša.

Gradnja kompostane u Prelogu stajala je 2,9 milijuna, a sortirnice 3,7 milijuna kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je oboje u 80-postotnom iznosu. Kako se čulo na jučerašnjem skupu, samo jedan regionalni centar za gospodarenje otpadom kao što je Marišćina košta kao pedeset ovakvih kompostana i sortirnica, a pedeset ovakih malih sustava za Hrvatsku bi bilo sasvim dovoljno. Ova su jednostavna, a za svaki civilizirani sustav postupanja s otpadom neophodna postrojenja zaposlili 34 radnika i radnice, a nadaju se pokrenuti i drugu smjenu u sortirnici u kojoj bi zaposlili još deset ljudi.

Umjesto čipiranja kanti uveli su sustav koji je poluautomatski i funkcionira putem tablet aplikacija, za koji je tvrde da je 20 puta jeftiniji. Građanima koji nesavjesno postupaju s otpadom dijele se žuti ili crveni kartoni, a prozirne vreće u kojima radnici vide da se nalazi krivi otpad ostaju nepokupljenje dok nisu pravilno sortirane.

Sve je ovo dovelo do povećanja prihoda od prodaje korisnog otpada pa su od 1. siječnja ove godine računi za korisnike smanjeni za šest posto, pa tako građani i financijski osjete da im se trud i isplati.

"Naš sustav nije gotov, morat ćemo ga nadograđivati. Htjeli smo drugačiji pogled pa smo dogovorili sa Zelenom akcijom da nam izrade analizu i daju preporuke za unaprjeđenje sustava. Mi te preporuke sada postepeno primjenjujemo. Tu se vidi da se otpad može znatno i brzo smanjiti", ističe Radiković.

S ciljem edukacije djece organiziraju eko kviz, a osim teorijskog znanja testira se i odvajanje otpada u praksi. Za Dan planeta zemlje sve jedinice lokalne samouprave organiziraju akcije čišćenja otpada koji završi u prirodu, a toga je svake godine sve manje, tvrde.

U Prelogu u ovoj godini planiraju otvoriti i Centar za ponovnu upotrebu, kakav primjerice ima Ljubljania, prvak među europskim glavnim gradovima u recikliranju.

"To bi bila mala montažna građevina u kojoj bi naši korisnici mogli predavati stvari koje ne žele no one se još mogu koristiti uz malo ulaganje u njih. U sam projekt povezali bi socijalnu zadrugu te strukovne škole koje školuju servisere kućanskih aparata i elektroničke opreme. Servisirali bismo elektroničku opremu koja bi se mogla vratiti u ponovnu upotrebu", kaže Radiković.

Kako bi javnost informirali i motivirali da podrže ovakav projekt održali su javnu dražbu prvih šest artikala koje su obnovili, a dobivena sredstva donirat će potrebitima.

Bernard Ivčić (Foto: Ante Gudelj, Hina)<br>
Bernard Ivčić (Foto: Ante Gudelj, Hina)

"Grad Prelog i okolne općine pokazale su da se u kratkom vremenu može postići veliki rezulat u gospodarenju otpadom. Kada bi polovica gradova i općina u Hrvatskoj preslikala ovaj model, imali bismo bitno drugačiju situaciju u Hrvatskoj. Na ovoj se suradnji Zelene akcije i Preloga pokazalo i to kako udruge mogu biti i jesu partner tijelima vlasti", izjavio je Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije.

A da će udruge u novom ministarstvu zaštite okoliša i prirode imati "pristup stolu" te da će se njihovi prijedlozi ozbiljno razmatrati obećao je i novi ministar Slaven Dobrović koji je nazočio potpisivanju pristupanja JLS Donjeg Međimurja strategiji Zero Waste 2020.

Dobrović se zahvalio Prelogu što mu "olakšavaju veliki zadatak, promijeniti sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj."

Slaven Dobrović (Foto: Ante Gudelj, Hina)
Slaven Dobrović (Foto: Ante Gudelj, Hina)

"Postupanje s otpadom kakvo je danas je necivilizirani čin. Tko ne vjeruje neka posjeti neko odlagalište otpada. To je uništena materija. Planiramo zatvoriti centre za gospodarenje otpadom, te ići na obrađivanje otpada tako da ostane u zoni pozitivnih vrijednosti. Iz toga se mogu razviti male tvrtke, koje primjerice mogu obrađivati plastiku, tako se i uvoz može smanjiti. Otpad je segment gdje ekonomija i ekologija idu ruku pod ruku", istaknuo je Dobrović.

Projekti koji se provode u Međimurskoj županiji u skladu su s novim paketom o kružnom gospodarstvu Europske unije i Zero Waste filozofijom. Zero Waste ne znači da kao društvo više ne proizvodimo otpad, jer to nažalost nije moguće, već da naučimo odgovorno upravljati resursima, istaknuli su iz Ministarstva.

Na sastanku pomoćnice ministra Lidija Runko Lutteberger s predstavnicima hrvatskih udruga koje zagovaraju Zero Waste pristup, koji je održan nakon potpisivanja strategije i obilaska postrojenja PRE-KOM-a, udruge su istaknule kako novi Plan gospodarenja otpadom RH mora osigurati dugo očekivane i nužne promjene po uzoru na Prelog i ostatak Donjeg Međimurja.

Prelog i ostatak Donjeg Međimurja pokazuju, naime, kako problem grcanja u smeću hrvatskih gradova nije u otpadu već u manjku političke volje ili znanja lokalnih političara i dužnosnika.

aem_copy90521.jpg

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

<
Vezane vijesti