H-alterova novinarka posjetila je jedan od najvećih univerzitetskih gradova Europe i prikupila informacije o uvjetima studija: Gotovo svakom mladom čovjeku uvučenom u studijsko sivilo Hrvatske, koje je dodatno poremećeno neefikasnom primjenom Bolonjske deklaracije i zastarjelim načinima rada, a manjak konstruktivnog studentskog aktivizma se pretvorio u zaštitni znak, mogućnost stjecanja akademskog iskustva u Berlinu zvuči bajkovito. Grad je to koji je od pada Zida postao multikulturno središte Europe s velikim brojem studenata, umjetnika i mladih radnih ljudi iz čitavog svijeta, i u kojem populacija ispod 35 godina čini oko 65 posto ukupnog stanovništva.

Kud god se osvrnete, u U-Bahnu, nasred Alexandarplatza ili na Oranienburger Straße, jednoj od berlinskih žila kucavica, pored vas prolaze užurbani studenti sa skriptama pod rukama, odsutni šetači sa slušalicama na ušima, jureći biciklisti kojima se nitko ni ne pomišlja prešetavati po stazi i mladi japiji s aktovkom, mobitelom i pogledom u burzovno izvješće. Samo hodati gradom koji ti podmeće ostatke svoje povijesti na svakom koraku stvara osjećaj ispunjenosti, a tek studirati i živjeti mjesecima na takvom mjestu neponovljivo je životno iskustvo iz kojeg se nitko ne može izvući nepromijenjen. Genijalan život Živjeti u Berlinu je genijalno! Jeftin je, a kvaliteta života je zaista visoka. Javni prijevoz je besprijekoran, noćni život predobar, za muzeje i sva mjesta za razgledavanje nisu vam dovoljna dva života, a što je najvažnije, pun je ljudi iz cijeloga svijeta, oduševljeno mi iznosi dojmove o ovom gradu Pipo Kimkiduk koji je u Berlin stigao na studentsku razmjenu iz Portugala. Berlin je i prije pada Zida privlačio mlade zbog mogućnosti izbjegavanja vojnog roka, kojeg u zapadnom dijelu grada nije bilo. Uvjeti života bili su povoljni jer su trebali kompenzirati svu rogobatnost života u koridor-gradu. Unatoč reputaciji mjesta kojeg mnogi doživljavaju liberalnim utočištem u kojem svatko ima prostora za izražavanje vlastitog identiteta, glavni grad Njemačke danas se bori s rastućim neonacizmom i netrpeljivostima između pripadnika brojnih kultura koje tamo žive. Tako nije nimalo neobično da skupina neonacista maltretira obojene ili ljude koji pričaju čudnim stranim jezicima, a kojih je zaista mnogo. No osim njih ulicama vlada i puno brojnija antifašistička gerila koja se obračunava s duhovima prošlosti i njihovim sljedbenicima. Bez obzira na porast kriminala koji nije zaobišao niti jedan svjetski velegrad, Berlin je studentima i dalje privlačno odredište zbog šarolike kulturne ponude, relativno povoljnih cijena i kvalitetnih akademskih programa.

Foto: Poznati <strong>Marxov</strong> citat na ulazu u HU Foto: Poznati Marxov citat na ulazu u HU

Tri najpopularnija sveučilišta u Berlinu su Technische Universität Berlin, Humboldt-Universität Berlin i Freie Universität Berlin, a studenti s kojima smo razgovarali studiraju na najstarijem, Humboldt-Universität (HU). Studijski programi na tim sveučilištima posebno su privlačni za Erasmus Mundus studente za koje se osim uobičajenih programa na fakultetima, organizira niz dodatnih programa koji pomažu u snalaženju u novom gradu, na nastavi, te uspješnom svladavanju predviđenih programa. Lagodna i radna atmosfera Iako takvi programi ovise od sveučilišta do sveučilišta, na HU su vrlo kvalitetno organizirani tečajevi njemačkog jezika za strane studente koji imaju priliku upisati intenzivni tečaj po samom dolasku, odnosno mjesec dana prije početka nastave. Tečajevi njemačkog jezika nastavljaju se tijekom cijelog semestra kojeg student provodi na sveučilištu, a pored toga omogućeni su mu dodatni besplatni tečajevi koji služe upoznavanju kolega, grada i mogućnosti koje se pružaju prilikom integracije u novu okolinu. Željela sam na razmjenu u grad s njemačkog govornog područja, ali osim što sam poboljšala svoj njemački, boravkom na HU stekla sam nova iskustva u načinu rada na kolegijima iz studija prava. Jako mi se sviđa to sto se ovdje radi u manjim grupama i profesori nas uvijek potiču na aktivno sudjelovanja u nastavi, što u našem obrazovnom sustavu nije tako često. Općenito, odnos profesora prema studentima me se jako dojmio, njihov angažman i pristupačnost su mi dodatno olakšali sve fakultetske obaveze na stranom jeziku, opisala je svoja iskustva s prilagodbom u novu znanstvenu sredinu Tena Tomek iz Zagreba, studentica treće godine na Pravnom fakultetu. Kolegiji se razlikuju od svakog studija poimence, pa tako njihova kvaliteta može varirati s obzirom na osobne preferencije i interese. Ovdje imam priliku slušati predmete koje moje domicilno sveučilište ne nudi, i moram priznati, u Berlinu je studiranje manje stresan proces nego u Ukrajini, kazala mi je Anja Tolstenko, Tenina cimerica. Studentima iz Hrvatske vjerojatno je teško zamisliti da se na ozbiljnoj instituciji poput fakulteta stvara ujedno lagodna i radna atmosfera, npr. na HU smijete jesti na predavanju ili čak sa sobom dovesti psa. Profesori su ljubazni i susretljivi, a studenti vrlo aktivni i angažirani, dok je interakcija na predavanjima odlična, dojmljivo prepričava Pipo iz Portugala. Foto: Pusta menza u petak navečer, studenti su već na Prenzlauer Bergu
Mene recimo predavanja na HU me nisu fascinirala, no sveukupno imaš puno veći izbor i stalna gostujuća predavanja nekih istaknutih profesora i predavača, pa je utoliko bolje, nadovezao se Dražen Cepić, student sociologije, komparativne književnosti i filozofije koji je u Berlinu proveo zimski semestar prije dvije godine. Dražen je po povratku u Zagreb diplomirao na Filozofskom fakultetu, a trenutačno se nalazi na CEU u Budimpešti na postdiplomskom studiju iz sociologije.
No, svi s kojima sam razgovarala složiti će se oko jednog. Organizaciono i infrastrukturno HU je vrlo kvalitetno sveučilište kojem se može lako i brzo prilagoditi, što uvelike olakšava osjećaj bačenosti u potpuno novu sredinu s uvijek prisutnom dozom nelagode zbog studiranja na stranom jeziku. Izabrala sam Berlin pukom slučajnošću, jer je na mom fakultetu još bio nepopunjen i sad sam jako sretna zbog toga. Malo je teže ispunjavati fakultetske obaveze na stranom jeziku, ali to je vjerojatno i jedini nedostatak, rekla je Marianne Denosjean iz Francuske pokrajine Burugundije. Što jesti, gdje se smjestiti, kako se zaposliti... Upisom na bilo koje sveučilište u Berlinu strani studenti stječu sva prava od kojih su najbitnija pravo na mjesto u domu, besplatan javni prijevoz i korištenje velikog broja menzi. Kvaliteta i raznovrsnost ponude u menzama varira, ali je svugdje zadovoljavajuća i u pravilu povoljnija od uobičajenih cijena. Ponuda u menzama je lošija nego u Zagrebu, sve lijepo izgleda ali nema okusa i ne može se usporediti s našim cijenama, rekao je Dražen Cepić. No, cijene obroka u brojnim restoranima pristupačne su studentskom budžetu pa tako studenti nisu osuđeni na ishranu isključivo u menzama. Na ponudu hrane požalio se i Pipo Kimkiduk, navodeći je kao jedinu boljku ovog velegrada, uz naravno, loše vrijeme koje je potpuno drugačije od podneblja iz kojeg dolazim.
Osim osiguranog smještaja u domovima, omogućeno je i povoljno iznajmljivanje stanova u studentskim zgradama, mahom u istočnom dijelu grada. Te su zgrade dio velikih blokova istočnoberlinskih naselja iz doba DDR-a, ali potpuno preuređene i prilagođene suvremenim standardima. Mnogi se odlučuju baš na tu opciju. Smještaj u domovima je ljepši od zagrebačkog jer imaš svoju sobu, ali za razliku od naših, koji su svi u širem centru, berlinski su većinom u udaljenijim dijelovima grada, rekao je Cepić. U Tierparku, naselju udaljenom dvadesetak minuta U-Bahnom od Mittea možete iznajmiti takve stanove prvenstveno namijenjene studentskoj populaciji. Ako ih ostane praznih distribuira ih se, za nešto veću cijenu, zainteresiranim unajmljivačima. Studente će soba u takvom stanu izaći između 200 i 300 eura. Smještaj u domu je nešto jeftiniji, a u četvrtima oko Mittea i zapadnom Berlinu najam sobe prelazi preko 300 eura. Bez obzira što je Berlin jedan od jeftinijih velikih europskih gradova, mnogim studentima stipendije nisu dovoljne. Zato postoji mogućnost zaposlenja, slično regulirana kao student servisi u Hrvatskoj, no za nalaženje poslova zainteresirani se trebaju pobrinuti sami. Broj radnih sati i satnice pravno su regulirane, a odstupanja nema. Studentske organizacije i studentski aktivizam Na berlinskim sveučilištima postoje brojne organizacije koje se fokusiraju najčešće na svoju struku. Postoje i organizacije koje djeluju pri fakultetu, a koje se aktivno bore i organiziraju za poboljšanje uvjeta studiranja i za besplatno visoko školstvo kao preduvjet za tolerantno društvo bez klasnih i inih diskriminacija.Foto: Tena Tomek na predavanju
Naime, u Berlinu još uvijek na državnim sveučilištima ni ne postoji mogućnost studiranja uz plaćanje! Evo dobrog primjera Hrvatskoj koji svjedoči da takva praksa nije uobičajena svuda u svijetu, kao što se vrlo često može čuti iz usta visokopozicioniranih dužnosnika naših sveučilišta. Organizacije na berlinskim sveučilištima aktivno se bore protiv uvođenja bilo kakvih školarina, te za besplatne postdiplomske programe. Stipendije Zagrebačko sveučilište u pravilu dodjeljuje jednu stipendiju za boravak na HU po semestru. U to je ubrojena novčana stipendija od 500 eura koja nipošto nije dostatna za smještaj, hranu i osnovne životne potrebe, što može predstavljati problem za one koji si nisu u stanju pokriti dodatne troškove. Kandidati za stipendije HU-a su studenti zagrebačkog sveučilišta s viših godina studija, s dobrim uspjehom u studiju i znanjem njemačkog jezika kojeg dokazuju odgovarajućom potvrdom. Stipendisti iz istočnih dijelova Europe dobivaju u pravilu puno izdašnije stipendije, doduše iz stranih fondova, zbog nesrazmjera u standardima i pretpostavke da si sami ne bi mogli pokriti troškove života u Berlinu. Erazmus studenti iz Europske unije uglavnom pokrivaju sami troškove uz neke dodatne potpore te stipendije na temelju izvrsnosti, koje opet ovise o državi iz koje student dolazi. Kulturna ponuda grada Berlinska studentarija se uglavnom kreće po kvartovima kao što su Prenzlauer Berg, Fridrichshein, Kreuzberg ili Mitte. Oni odudaraju cijenama od zapadnijih dijelova Berlina koji su rezervirani za situiranije potrošače, a koji svojom ponudom niti ne nastoje privući studenstku populaciju. U navedenim kvartovima pronaći ćete brojne klubove, kulturne centre, knjižare, restorane i sajmove koji najviše odgovaraju mladim ljudima željnim znanja, upoznavanja, druženja i umjetničkog izražavanja.Foto: Jelena i Marianne vole nedjeljom otići na buvljak na Prenzlauer Bergu
U ovom gradu se svakodnevno odvija pregršt sadržaja, od kojih svatko može pronaći nešto za sebe, s obzirom na preferencije, te za cijenu koju je u mogućnosti izdvojiti, pa po tom pitanju nitko nije zakinut. Iako cijene jesu uglavnom povoljne za ljude s razvijenog Zapada, paralelno postoji velik broj programa, kao što su diskusije, tribine na određenu društveno - relevantnu i aktualnu temu, koji se organiziraju potpuno besplatno. Meni je Berlin posebno interesantan baš zbog velikog broja angažiranih mladih ljudi voljnih aktiviranja oko društveno korisnih tema. Lijepo je i inspirativno živjeti u takvom okruženju, a puno je prilika za stjecanje novih znanja i izvan uobičajenih studijskih programa, upućeno i potpuno prilagođeno novoj sredini , govori mi Jelena Ostojić, apsolventica jednopredmetne sociologije iz Zagreba. Jelena je uvijek maštala barem nakratko živjeti u Berlinu, a stipendija HU-a joj je omogućila ostvariti tu želju. Kada se vrati u Zagreb planira položiti preostale ispite, diplomirati i dobro razmisliti o ponovnom povratku u grad u kojem se u potpunosti pronašla i instant odrasla – u samo šest mjeseci.

berlin_menza.jpg
berlin_tena_pipo_nastava.jpg
berlin_jelenica_marianne.jpg
<
Vezane vijesti