Foto: Udruga Korektiv<br>Foto: Udruga Korektiv
U Novinarskom domu u Zagrebu jučer je održan okrugli stol "Kaznite stečajnu mafiju: Štete i posljedice stečajnih postupaka i predstečajnih nagodbi u RH", u organizaciji niza udruga.

Okrugli stol je, kako vele organizatori, sazvan ne bi li se hrvatska javnost upoznala sa stvarnim stanjem i štetom koju su proizveli stečajni postupci i predstečajne nagodbe. Uništene su gotovo sve tvrtke u kojima je stečaj pokrenut, radnici su izgubili radna mjesta, vjerovnici su ostali bez naplate svojih potraživanja, a država bez ikakvih prihoda. Jedinu korist izvukla je, kažu oni, "stečajna mafija" kroz dugogodišnje postupke i lažna potraživanja.

Na okruglom stolu govorili su predstavnici tvrtki koje su katastrofalno oštećene u stečajnim postupcima: Gavrilović (Petrinja), Torpedo (Rijeka), Salonit (Vranjic), Spačva (Vinkovci) i Enikon (Zagreb), kao i predstavnici organizatora, vjerovnika i stečajnih upravitelja. Sudionici: Ivan Rude, dipl. iur. (predsjednik Udruge stečajnih upravitelja), prof. Damir Gašparović (Pokret za modernu Hrvatsku), mr. sc. Karino Hromin Sturm (Pokret Zajedno), Dragan Tomaševski , dip. oec. (poslovni konzultant i stečajni upravitelj), Antun Ožanić (sudac-porotnik), Antun Bačoka (udruga Korektiv), Radovan Smokvina (Pokret otpora), dipl. jur. Mirko Kozina, prof. Vladimir Čavrak (Gavrilović), Ivica Mariani (Salonit, Vranjic), Ivica Lukić (Torpedo, Rijeka, vjerovnik), Višnja Škreblin (Enikon, vjerovnik) te dipl. iur. Sulejman Tabaković, a moderator je bio Darko Petričić.

Po okončanju okruglog stola sudionici su donijeli sljedeće zaključke:

  1. Kriminal kroz stečajne postupke jednak je kriminalu iz razdoblja pretvorbe i privatizacije.
  2. U stečajnim postupcima nema transparentnosti ni kontrole. Nitko ne kontrolira rad stečajnih upravitelja i stečajnih sudaca.
  3. Ne postoji nikakav kontrolni mehanizam ni nadležna revizija koja bi ispitala ispravnost vođenja stečajnih postupaka.
  4. Ne postoji mogućnost kontrole financijskih tokova i odljeva sredstava s računa stečajnih dužnika.
  5. Država treba biti odgovorna za nepravilnosti u stečajnim postupcima, kao na primjer: dugotrajnost postupaka; jednom stečajnom upravitelju, ili sucu, dodjeljuje se velik broj stečajnih dužnika; jedan sudac vodi većinu stečajeva istog vlasnika.
  6. Nakon pokretanja stečaja, vrlo rijetko se razmatra mogućnost preustroja i očuvanja proizvodnje - primarni cilj je naplata vjerovnika i banaka.
  7. Država treba odgovarati za kriminal počinjen u stečajnim postupcima jer ga je tolerirala i oglušivala se nakon apela vjerovnika.
  8. Protiv RH i odgovornih u Vladama RH treba pokrenuti postupak za naknadu štete, koja je počinjena u stečajnim postupcima, pred hrvatskim sudovima ili Sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
  9. Suce koji vode stečajne postupke potrebno je educirati u najkraćem mogućem roku, da bi razumjeli temeljne ekonomske i financijske pojmove i kategorije.
  10. Po dosadašnjoj praksi, stečajevi su model nove legalizacije imovine koja je protuzakonito stečena u pretvorbi i privatizaciji.
  11. Treba kazniti odgovorne u državnim institucijama koji su svojim autoritetom ili pasivnošću tolerirali i omogućavali stečajnu pljačku.

Okrugli stol organizirali su Udruga za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – Korektiv, Pokret za modernu Hrvatsku, udruga Vratite opljačkano, Pokret otpora i Pokret Zajedno.

<
Vezane vijesti