H-Alter
Foto: H-Alter<br>Foto: H-Alter
Teodor Celakoski: "Bandić je uzrokovao stvaranje žestokog građanskog otpora."

Premda je Milan Bandić uhićen u nedjelju, 19. listopada 2014. godine, inicijative Pravo na grad i Zelena akcija spremili su mu kofere za Remetinec još davne 2010. Bilo je to u jeku prosvjeda oko Varšavske i optužbi za pogodovanje tajkunu Tomislavu Horvatinčiću, koji je tamo na koncu izgradio šoping centar, elitne stambene jedinice i spornu podzemnu garažu. Prosvjednici su Bandiću pred zgradu Poglavarstva, koje će još neko vrijeme posjećivati djelatnici USKOK-a, prije četiri godine donijeli kartonske kofere sa svim higijenskim potrepštinama za boravak u zatvorskoj ćeliji.

"To je Bandić iskoristio za kampanju protiv nas, pokušavši okrenuti na priču da ga želimo istjerati iz Zagreba. Prosvjed na kojem je Vera Petrinjak Šimek: "Jako smo dugo i strpljivo čekali jučerašnji dan" bilo više od četiri tisuće ljudi bio je usmjeren prema ishodu koji se tek danas dogodio. No, bolje ikad nego nikad", prisjeća se Teodor Celakoski iz Prava na grad, inicijative koja je zadnjih desetak godina, zajedno sa Zelenom akcijom, bila neka vrsta Bandićeve neželjene savjesti, opetovano ukazujući na sumnjive prenamjene zemljišta, netransparentne izmjene Generalnog urbanističkog plana ili pogodovanja sumnjivim investitorima.

"Uoči lokalnih izbora 2009. godine smo imali kampanju koja se zvala Mutna, kojom smo ukazivali na više od dvije milijarde kuna muljaža Milana Bandića. Međutim, sjetit ćete se da je sadašnji premijer tada izjavio da je Milan Bandić najbolji kandidat za zagrebačkog gradonačelnika, i da je on jamac kvalitetne i poštene gradske vlasti", podsjeća Celakoski, koji smatra kako je Bandićeva vladavina bila posebno štetna jer je sve društvene i poslovne tokove u Zagrebu kanalizirala u jednu klijentelističku mrežu. "Sve ostalo što nije bilo dio te mreže je bilo marginalizirano", ističe.

No, upravo iz tih marginaliziranih društvenih skupina na koncu je proizašao specifični građanski otpor koji se naknadno proširio i na druge dijelove države.

"Bilo bi dobro da nije bilo potrebe za stvaranjem takvog otpora. No, može se reći da su problemi u Zagrebu stvorili novu razinu civilnodruštvene scene u Hrvatskoj, rezultirajući drugim inicijativama i konfrotacijama u brojnim dijelovima države. Pogledajte što se danas događa u Dubrovniku sa Srđom ili u Istri s Muzilom", kaže Celakoski.

Premda najveće zasluge možda idu Bandiću u tom kontekstu, Celakoski drži da su sistemski problemi u Hrvatskoj puno veći od jednog čovjeka. "Bandić je htio privatizirati i koncesionirati komunalna poduzeća, Vlada to isto pokušava napraviti s jednim strateškim resursom o kojem ovisi perspektiva razvoja Hrvatske u sljedećih 100 godini", kaže Celakoski, te dodaje da trenutnom akcijom protivljenja koncesioniranju autocesta, Pravo na grad i druge civilne organizacije prelaze u kontranapad na nacionalnoj razini, budući da su sve ovo vrijeme morali reagirati na pojedinačne inicijative na lokalnoj razini. "Sada imamo ovako velik slučaj preko kojeg želimo prelomiti i stvaranje jedne široke društvene platforme na razini cijele države", ističe Celakoski.

"Konačno". To je bila prva reakcija arhitektice, urbanistice i bivše zastupnice u gradskoj Skupštini Vere Petrinjak Šimek nakon što smo je zamolili da komentira jučerašnje Bandićevo uhićenje.

"Jako smo dugo i strpljivo čekali jučerašnji dan. Sada Zagrebu predstoji dugo razdoblje oporavka od Bandićeve vladavine. Dosadašnja vlast u Teodor Celakoski: "Može se reći da su problemi u Zagrebu stvorili novu razinu civilnodruštvene scene u Hrvatskoj, rezultirajući drugim inicijativama i konfrotacijama u brojnim dijelovima države. Pogledajte što se danas događa u Dubrovniku sa Srđom ili u Istri s Muzilom" Zagrebu je napravila jednu strahovitu štetu ovom gradu. Doslovno su uništili gradske institucije", kaže Vera Petrinjak Šimek, koja od 2006. godine pruža politički i građanski otpor Bandićevoj vladavini. Kao stručnjak je dala obol u analizi GUP-a, čije su izmjene rezultirale slučajem Cvjetni i posljedičnom masovnom građanskom pobunom. Prema neslužbenim informacijama, upravo su prenamjene zemljišta u Resniku i nekim drugim slučajevima, među ostalim, navodno rezultirale jučerašnjim Bandićevim uhićenjem. U studenom prošle godine Uskok je pak pokrenuo istragu protiv osmero osumnjičenih za nezakonite izmjene zagrebačkog GUP-a, koje se tereti da su u najmanje 43 slučaja nezakonito i neovlašteno izmijenili i dopunili prostorno-plansku dokumentaciju.

"Slučaj Cvjetni je bio samo jedan od mnogih slučajeva u kojem su kršeni propisi. Utoliko je riječ o slučaju koji je bio paradigmatski za način na koji je funkcionirala Bandićeva administracija. Oni su uz pomoć Skupštine prilagođavali GUP tom investitoru u nekoliko navrata. Koji god se investitor sjetio nešto graditi u Zagrebu, mogao je doći do izmijenjenog GUP-a", kaže Vera Petrinjak Šimek.

Jedan od takvih slučajeva je prenamjena Kulmerovih dvora iz hotela i objekta javne namjene u zoni zaštitnog zelenila u privatnu rezidenciju Ivice Todorića, jednog od najmoćnijih pojedinaca u državi, sve zahvaljujući nekoliko izmjena GUP-a. Prije nego što je objekt privatiziran, početkom 2009. godine stotinjak aktivista Prava na grad i Zelene akcije došlo je ispred dvora, uzaludno tražeći smještaj.

"Akcija je htjela pokazati da Bandić i drugi političari servisiraju puno jače mreže interesa koji postoje u Hrvatskoj. Očito je da mogu pasti i političari, ali je pitanje mogu li pasti i akteri koji stoje u pozadini i u poziciji moći te da li su oni predmet bavljenja sustava", kaže Teodor Celakoski.

<
Vezane vijesti