U burnoj atmosferi javne tribine na temu gradnje hidroelektrane Ombla održanoj jučer u Dubrovniku građani su zatražili od predstavnika HEP-a, ali i premijera Milanovića i ministra gospodarstva Čačića, da potpišu kako snose kaznenu i materijalnu odgovornost za posljedice ovoga projekta.

Iako ekološki štetna, a ekonomski neisplativa, gradnja hidroelektrane se gura protiv volje građana, na temelju starih studija i netočnih podataka.

Isti problemi na koje su upozoravale udruge i oni stručnjaci koji nisu bili upleteni u gradnju hidroelektrane Lešće na rijeci Dobri, a koji su se već nakon godinu i pol dana pokazale činjenicom, sada prijete da se ponove u Dubrovniku s hidroelektranom na rijeci Ombli. HEP opet tvrdi da je gradnja ovakvog objekta, ovaj put još i podzemnog, u neispitanom području kršu, sigurna i opet se gradnja planira na temelju stare Studije utjecaja na okoliš iz 1999. godine. Kako je Dubrovčanima posvjedočio Denis Frančišković iz karlovačkog Eko Pan-a "za nastale štete i prekoračenje troškova od 40 milijuna eura kod gradnje HE Lešće nitko nije pozvan na odgovornost, od obećanja o turizmu nema ni riječi, a problemi s podzemnim vodama i kršom su takvi da je već moralo biti osnovano povjerenstvo za otklanjanje šteta". Nije zato neobično da je atmosfera na tribini održanoj jučer navečer u Dubrovniku o projektu, koji košta 150 milijuna eura za dobitak svega jednog do dva posto hrvatske potrošnje energije, bila vrlo burna.

Javnu tribinu organizirale su Zelena akcija i inicijativa Srđ je naš s ciljem da stručnjaci iz raznih područja daju svoj osvrt na potencijalnu izgradnju hidroelektrane u Komolcu s obzirom da građani gotovo uopće nisi informirani iako je projekt već dobio gotovo sve dozvole.


ombla-037.jpg ombla-037.jpg

Studija utjecaja na okoliš za hidroelektranu na Ombli nastala je u vrijeme starog Zakona o zaštiti prirode koji nije predviđao rok isteka valjanosti studije. Žrtva starog zakona bila je i rijeka Dobra, a sada se isto sprema i Ombli na temelju 13 godina stare studije, iako sadašnji zakon jasno govori da su takvi dokumenti stariji od dvije godine neprihvatljivi.

"Zbog pritiska javnosti Ministarstvo zaštite okoliša i prirode napravilo je reviziju Studije. Rezultati još nisu poznati, ali revizija se nalazi na Vladi koja će uskoro odlučivati o tome", istaknula je Jagoda Munić iz Zelene akcije te apelirala na Vladu RH da odustane od ovog projekta.

Ekonomistica dr. sc. Ana-Maria Boromisa upozorila je kako je "čudno da projekt koji financijski nije isplativ financira banka." Naime, predviđen trošak izgradnje je 150 milijuna eura, od čega bi između 13 i 18 posto bila sredstva HEP-a, a ostatak bi pokrio kredit Europske banke za obnovu i razvoj. Boromisa upitnim smatra i način izračuna cijena električne energije koji je korišten u studijama. "Do sada nisam vidjela da je netko osporio da je projekt financijski neisplativ. Možda jedino uz znatno povećanje cijena. Pitanje je tko će nadoknaditi razliku između projicirane i stvarne cijene? Ako bi projekt bio društveno opravdan kroz neke druge pokazatelje, onda bi možda imao smisla, a o tome teško da se može govoriti", zaključila je.

Energetičar dr. sc. Branimir Molak iz Međunarodnog instituta za razvitak Hrvatske istaknuo je da će Ombla za ovih više od milijardu kuna proizvoditi samo jedan do dva posto od godišnje proizvedene energije u Hrvatskoj. Kada se izračunaju gubici u mreži te samopotrošnja, potrošnja koja se troši pri proizvodnji energije, prema zadnjim podacima iz 2010. godine ispada da na ta dva elementa odlazi 16,8 posto energetske potrošnje. U 2009. godini u svijetu su prosječni gubici energije iznosili 9,67 posto, a u EU27 6,656 posto. Smanjenje na razinu bližu EU, sa sadašnjih 12, 5 na osam posto, bilo bi dovoljno da se pet do šest Ombli ne mora potopiti. U 2003. godini primjerice zbroj gubitaka u prijenosu i samopotrošnje premašivao je ukupnu potrošnju energije u industriji, izračunao je Molak te javno upitao zašto se ništa ne radi na smanjenju gubitaka u prijenosu energiju.

ombla-022.jpg ombla-022.jpg

Međutim, planiranje rješenja energetskih problema opet idu kontra zdravog razuma, a na uštrb lokalne zajednice i prirode. "Kada je u pitanju ova hidroelektrana nema dileme: bit će i koristi i štete, ali je pitanje kome korist, a kome šteta", upozorio je dr. sc. Ivo Lučić, stručnjak za krš. Podsjetio je kako prema izračunima dr. sc. Ognjena Bonaccija ova brana neće postići vodoodrživost. Bonacci je inače zaključio da je studija neprihvatljiva pa je - izbačen iz komisije za procjenu studije.

Enes Čerimagić, pravnik u Zelenoj akciji, rekao je kako se podaci na kojima se temelji Studija iz 1999. godine još stariji jer se temelje na izračunima iz 1989. godine, dakle, stariji su od Republike Hrvatske. "Nedostatak podataka se pravdao činjenicom da je dio sliva u drugoj državi. To je možda vrijedilo 1999. godine, ali u međuvremenu su obje države potpisale primjerice ESPOO konvenciju putem koje su se do 2012. godine mogli tražiti i dobiti svi podaci", istaknuo je.

ombla-044.jpg ombla-044.jpg

Umjesto toga Studija je Omblu proglasila jalovom i falsificirala podatke, napomenuo je Lučić. Samo u pećini Vjetrenici, starijoj sestri Omble, pronađena je 101 podzemna vrsta, najviše na svijetu. Na svijetu postoji samo 20 pećina s više od 20 vrsta, a samo u prvom nalazištu Vjetrenice pronađeno ih je 37.

I ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković upozorio je na predstojeće nepovratno uništenje živog svijeta. Pokazavši slike endemskih životinja koje žive u podzemnom ekosustavu napomenuo je da bi "ljudi trebali dobro pogledati fotografije pošto ih njihova djeca više neće imati priliku vidjeti žive". "Vrijednost endemskih vrsta ne može se procijeniti u novcima. Da bi se ta šteta napravila ovaj projekt treba biti proglašen projektom od javnog interesa, a sada to nije slučaj", napomenuo je.

Lučić je napomenuo kako izrađivači Studije očito uopće ne znaju što je krš jer su u potpunosti ignorirali nepreglednu mrežu pukotina koje svako predviđanje o ponašanju vode čine teško izvedivim. Također, Studija ne poznaje vrijednost kulturnog krajolika zaštićenog još od 1964. godine iako je to rodilište pastorala, pojam raja još iz vremena Dubrovačke republike.

"Najrazvijenijem kršu na svijetu dodijeljena je sudbina da bude običan industrijski objekt. Mi ne znamo što još tamo ima, istražena su samo tri kilometra. Koliko neotkirvenih endemskih vrsta, koliko neotkrivenih leoparda?", zapitao se Lučić podsjetivši kako je nedavno u jednom od kanala pronađen primjerice kostur leoparda, raritet svjetskih razmjera.


Tomislav Paviša iz HEP-a

ombla-013.jpg ombla-013.jpg

Suprotno ovim mišljenjima Tomislav Paviša, voditelj projekta izgradnje hidroelektrane, inzistirao je na promatranju Omble "kao višenamjenskog vodoopskrbnog projekta", međutim, ovo aludiranje da bi Dubrovčani trebali pristati na ucjenu pitkom vodom nije naišlo na odobravanje prisutnih građana i građanki. HEP nije tražio jamstva od države za kredit, a u pripremi je raspis natječaja za glavnog izvođača radova koji bi trebao biti objavljen već za mjesec ili dva dana, najavio je.

Projekt je, tvrdi Paviša, isplativ u roku od 15 godina, međutim, studiju financijske isplativosti javnost još nije vidjela. Drugi predstavnik HEP-a, Dražen Lovrić, ustvrdio je da je ta studija u vlasništvu EBRD-a te da je EBRD istu proglasio poslovnom tajnom. Ta je banka dala kredit uz uvjet da se napravi dodatna studija o bioraznolikosti, ali posao izrade dodijeljen je istoj tvrtki koja je radila ovu sumnjivu Studiju utjecaja na okoliš, Elektroprojekt d.d.

Građane je zanimalo zašto se u studiji laže da područje nije trusno, kada je dan prije tribine na mikrolokacije opet bio potres. Zanimale su ih pravne mogućnosti osporavanja projekta, zanimalo ih je što će ovakve cifre značiti za cijenu električne energije, te koliko će se vode dovesti na Srđ za potrebe novog golferskog antigrada koji se planira na Srđu. Pojedini građani pozvali su predstavnike HEP-a, ali i premijera Milanovića i ministra gospodarstva Čačića, da potpišu kako su spremni kazneno i materijalno dogovarati za moguće katastrofalne posljedice ovoga projekta.

"Tehničke su banalnosti nebitne. Svi megalomanski projekti, od Omble do golfa na Srđu, dramatično utječu na grad, a vladajuća politička garnitura nema nikakvu viziju te je zato do pronalaska vizije potrebno staviti moratorij na sve ove projekte", istaknuo je Stjepan Rudenjak, a akademik Rade Petrović ustvrdio da su i "svi naši obrovci rađeni s potpisima inžinjera i doktora znanosti".

Bez obzira na tehničke pojedinosti, odluka o ovakvim projektima na kraju je prvenstveno politička. "Država ima mogućnost postati krvnik građanima ili zaustaviti ovaj projekt", zaključio je Ćerimagić. Zato su organizatori tribine pozvali građane da pismima, telefonskim pozivima i e-mail-ovima pošalju Vladi svoja mišljenja o ovom projektu.


 

"Reci Andro, tko te plaća?"

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić nije se pojavio na tribini s građanima, ali je istoga dana našao vremena sastati se s predsjednikom uprave HEP-a Zlatkom Koračevićem. Tema sastanka bili su elektro-energetski projekti na području Dubrovnika. "HEP na području Dubrovnika vodi nekoliko velikih projekata te Dubrovnik za Hrvatsku elektroprivedu predstavlja ključno mjesto novog investicijskog ciklusa, složili su se Vlahušić i Koračević", objavljeno je na službenoj stranici Grada Dubrovnika. 

Ključne riječi: HEP, hidroelektrane, Dubrovnik, Ombla, HE Ombla
<
Vezane vijesti