Foto: Tajana Vlačić Vujičić pri obnovi spomenika palim borcima i žrtvamaFoto: Tajana Vlačić Vujičić pri obnovi spomenika palim borcima i žrtvamaPredavanje Sanje Horvatinčić Kritičke prakse memorijalne baštine održat će se 6. prosinca u 20 sati, u AK galeriji (Trg Žarka Dolinara, 1, Koprivnica). U fokusu njezina istraživanja su spomenici kao umjetničke i društvene prakse (pre)nošenja prošlosti, s naglaskom na Drugi svjetski rat i socijalnu povijest 20. stoljeća.

U fokusu ovog predavanja bit će spomenici i materijalna kultura antifašističke borbe u vrijeme Drugog svjetskog rata, koji su i dalje jedan od najprisutnijih i najistaknutijih primjera protu-hegemonijske baštine u Hrvatskoj. Na odabranim će primjerima ukazati na problematiku tretmana ove grupe spomenika unutar postojećeg zakonskog okvira i pojasniti zašto je nužno mijenjati kriterije valorizacije, metode zaštite i korištenja memorijalne baštine.

Ovisno o njihovoj strukturnoj poziciji spram tzv. "autoriziranog baštinskog diskursa", predavanje će se baviti trima razinama kritičkih praksi baštine: onima koje nastaju (te uglavnom i ostaju) unutar polja umjetničke i kulturne proizvodnje; samoorganiziranima akcijama ili intervencija na spomenike koje svjesno izmiču institucionalnim okvirima i odvijaju se mimo ekspertnog nadzora; te inicijativama koje koriste autoritet institucija kako bi, u savezu sa lokalnim zajednicama, pokrenuli širu društvenu inicijativu i iskoristili postojeće legalne mehanizme zaštite i obnove spomenika.

Sanja Horvatinčić u sažetku predavanja piše:

"Nedavni obračuni s konfederacijskim spomenicima u SAD-u ili zahtjevi za povratom ukradenih artefakata koji muzejima bivših europskih kolonijalnih sila i dalje donose nemjerljiv ugled i profit, teme su koje su proteklih godina ukazale na nužnost novih, kritičkih pristupa samorazumljivom poimanju baštine, baštinskih praksi i institucija. Njima se kroz pitanja poput: čija baština? baština za koga? propituje društvena, ekonomska i politička geneza i funkcija tog pojma unutar dominantne hegemonije. Čini se da aktualnost i značaj ovih rasprava nije dovedena u vezu s lokalnim kontekstom iako svjedočimo brojnim primjerima političke (zlo)uporabe baštine, pretežno u svrhu afirmacije i reprodukcije ideologema 'nacionalne kulture'.

U te su procese često - svjesno ili nesvjesno - uključeni eksperti iz kulturnih i znanstvenih institucija. Još je više onih artefakata i kulturnih fenomena koji radi svoje protu-hegemonijske pozicije (p)ostaju neprepoznati, čime marginaliziranim (p)ostaju i one zajednice i društvene skupine koji čine njihove baštinike. Stoga su inicijative i angažman različitih društvenih aktera i skupina u proces (pre)označivanja i propitivanja pojma baštine od iznimne važnosti. Ovim predavanjem želim ukazati na prisutnost i društveno-politički značaj inicijativa koje dolaze 'odozdo'."