Novinske izjave ovih dana kao da su nastale s pogledom uprtim u predizborni kalendar, a ne u stvarnu šumu. Hranjenje masovnim strahovima od potpaljivača, diverzanata, prekograničnih neprijatelja, sebičnih ovčara ili priprostih maloumnika, od kojih nas ima spasiti odlučna akcija naših upravljača, nema velike veze sa razlogom novih šumskih požara. I kada bi sve ove prijestupnike preventivno zatvorili šume bi ipak gorjele jer su iz održivih ekosistema pretvorene u barutanu.

Vatra je sastavni dio kulturnog krajolika hrvatskog priobalja. Anegdotu koja svjedoči o tom dugom krajobraznom trajanju na očevidu zgarišta pribilježio je policijski inspektor. Odgovor potpaljivača na pitanje o izbijanju vatre je glasio Ne znam ja ništa, ja samo znam kad je moj red! Bez preventivnog paljenja nije bilo poljodjelskog i ovčarskog gospodarstva, a o dugom trajanju tog krajobraznog modusa svjedoči i ime najveće hrvatske primorske pokrajine koja bi se iz prethistorijske Dalmacije u razgovorni hrvatski mogla prebaciti kao Ovcozemska. Stara praksa funkcionalnog i preventivnog paljenja pretvorila se u tragediju nakon što su dozorili plodovi njemačko-skandinavske šumarske škole. Šumarija je čedo prosvjetiteljstva koje je reda u sjeverne šume krenulo uvoditi po koordinatnoj mreži stabala gojenih za industriju. U Sredozemlju i prekomorskim kolonijama je šumarstvo zadržalo plan uvođenja korisnih vrsta, a na novim terenima pogrbljene crnogorice korisnost je protumačena kao estetska dopadljivost i među stotinjak vrsta borova saditi se počela njegova alepska varijanta. Novinske izjave ovih dana kao da su nastale s pogledom uprtim u predizborni kalendar, a ne u stvarnu šumu. Hranjenje masovnim strahovima od potpaljivača, diverzanata, prekograničnih neprijatelja, sebičnih ovčara ili priprostih maloumnika, od kojih nas ima spasiti odlučna akcija naših upravljača, nema velike veze sa razlogom novih šumskih požara. I kada bi sve ove prijestupnike preventivno zatvorili šume bi ipak gorjele jer su iz održivih ekosistema pretvorene u barutanu. One su stasale kao intelektualna ostavština jednog drugog podneblja, praktično kao ideološki podsjetnik na početak pretprošlog stoljeća i ideje o čovjekovoj ulozi u prirodi. Industrijalizirana šuma je južnije od Alpa postala šuma s razglednica, a pokazalo se da je uz takvu s vremenom postalo opasno živjeti.

0231007_19.jpg

Biološki najvrijedniji gaj na svijetu nalazi se u široj okolici Sydneya. Po slovu zakona u nj se ulazi onako kako su poganski žreci ulazili u antičke svete gajeve: samo ovlaštene osobe u neokaljanoj odjeći. Prije ulaska u gaj obuća se ispire u potoku da se uklone tragovi tla s mogućim invazivnim gljivicama koje bi mogle napasti korijenski sustav stabla. S likom ovog gaja izdane su poštanske marke, o njemu skrbi zaseban državni institut a njegov točan smještaj ne zna više od dvadeset ljudi. Radi se o najvećem od tri šumarka koji broji 38 stabala australskog stribora, biljke koja je nastala u vrijeme kad je Australija bila sastavni dio Antartika i u međuvremenu preživjela sedamnaest ledenih doba. Ravnatelj zadužene botaničke ustanove kaže, ironično, da je jedini stvarni način da se ovaj gaj zaštiti od požara taj da ga se zapali. Preventivno paljenje, o kakvom se razmišlja čak i u podnožju neprocjenjivog dinosaurskog stabla, među lokalnim tradicijama je vjerojatno najpoznatije baš u Australiji. I striborova stabla nose znakove preživljavanja povremenih vatri u svojim podnožjima. Iako se šumarski elaborirana preventivna paljenja također mogu otrgnuti nadzoru, u našem se slučaju od australskog stribora razlikuju po tomu što je vatra neisključivi dio ekosistema alepskog bora. Čitavo je stablo prilagođeno poticanju, prihvaćanju i širenju vatre. Prije no što se pod australskim striborima podmetne prva nadzirana vatra proteći će još mnogo stručnih rasprava. S naše strane globusa te dileme više nema. Bor se za svoje vatre već izborio. Ostali sastojci njegove dobitne kombinacije su urbanizirana društva i opustjeli krajolici, kao i trgovina atrakcijama s guranjem ljudi i njihove imovine pod same borove krošnje.

kanader1.jpg

Mediteranska klima pokriva jedan posto površine Zemlje i slovi kao recentna tvorba, neuobičajeni poredak u kojem se dormantne biljke otprije nadošle iz drugih podneblja još nisu ni stigle posve prilagoditi izdašnostima sredozemnih zima. Taj se prirodni izum ukrižao s još kraćim invencijskim razdobljima poput ljudskih kultiviranja površina ili učinaka društveno-političkih zamisli poput prosvijećenog šumarstva. Pred nama je, na koncu, i najkraći invencijski period za postavljanje i iskušavanje društvenih rješenja. Taj je četverogodišnji, i u njemu malog izgleda na uspjeh imaju prijedlozi koji se ne mogu instantno provjeriti u anketiranju javnog mnijenja idućeg mjeseca ili, ultimativno, pri idućem ubacivanju zaokruživanih listića. Shodno tomu su i rješenja iz domene rješenja trgovačkih lanaca. Kupovat ćemo strana napredna tehnička sredstva i specijalizirati nadležne službe, ustanovit ćemo velike centre i netko će iz njih dotrčavati na konzumentski telefonski poziv. U međuvremenu će druge Suve Drage poput one s Velikog Rujna taložiti svoje polumetarske nanose sasušenog granja, kanadskim će tvorničkim kapacitetima biti zajamčena lista narudžbi, a, uostalom, toliko je modernije biti budžetski vatrogasac od krajobraznog kozara. Konzumentski krug u krajoliku je zatvoren. Upalimo svijeću za kolateralne žrtve.


Autor je kustos etnolog Muzeja grada Šibenika.

Ključne riječi: požar, šuma
< >
Vezane vijesti