I do sada su predsjednici postojećih šest stranaka s epitetom "zeleni" koalirali na načine koji su nespojivi sa zelenim načelima (a i političkom pameću), ali ovi nam lokalni izbori donose pravu eksploziju najbizarnijih "koalicija".
U vrijeme kada svi uglavnom razglabaju o ekonomskoj krizi u EU, nizozemski povjesničar Fik Meijer objavio je prošle godine knjigu Lekcije iz Rima s podnaslovom Stranci u Rimskome Carstvu i Europskoj uniji, nedavno prevedenu i na hrvatski jezik u izdavačkoj kući TIMpress.
Tako se ovaj poznati stručnjak antičke povijesti u svom eseju pozabavio jednom od gorućih, a u posljednje vrijeme zapostavljenih tema europske sadašnjice, koja ga i inače okupira - integracijom imigrantskog stanovništva u EU. Iako usporedbe sa Rimskim
Carstvo nisu rijetke kad je riječ o suvremenim društvima, uglavnom SAD-u, takvi postupci, a pogotovo predviđanja koja se na njima temelje, često su nezahvalan posao.
Mejer svoj esej temelji na podužem opisu načina i razvoja na koji su se stari Rimljani odnosili prema došljacima iz provincija da bi na kraju - s obzirom na eventualne sličnosti sa današnjom Europom - pokušao iznaći moguće putove uspješne integracije imigranata u suvremena društva.
Smatra kako je rimsko društvo bilo prijemčljivije za strance jer su postojali prepoznatljivi simboli države, jezik u većini slučajeva nije predstavljao problem, a s vremenom su u Senat pripušteni i lokalni moćnici osvojenih pokrajina.
Kao jedan od ključnih faktora integracije, u starom Rimu vidi gladijatorske borbe, a još više utrke zaprega gdje su se brisale klasne razlike u publici i kroz osjećaj navijanja za pojedinu momčad stvarao osjećaj zajedništva. Stoga smatra da bi u današnjoj Europi trebalo poraditi više na integraciji kroz sport jer ona još uvijek ne postoji pošto su, bar u Nizozemskoj, sportovi podijeljeni na način da ne postoji ni zajednička praksa, ni zajedničko navijanje koje ne bi bilo utemeljeno na etničkoj pripadnosti.
Kao glavni promašaj odnosa prema došljacima u Rimu, Meijer navodi način na koji su nastojali iskorijeniti kršćanstvo što im se na kraju obilo o glavu. U odnosu EU prema islamu, Meijer ipak ne vidi tako kroničan završetak, iako upozorava da bi nastojanja određenih ekstremnih političara vodećih europskih zemalja, kada bi postala dominantna, mogla dovesti do slične situacije.
Meijer ne daje neki konkretan zaključak, već svoj esej završava konstatacijom kako osnovni problem EU leži u činjenici da ne postoji dovoljno jaki autoritet koji bi nametnuo jednu migracijsku politiku svim zemljama. Kao što ne postoji ni EU u smislu zajednice s jednom političkom kulturom i identitetom, koji bi bio nadređen nacionalnim državama, kao što je postojao u Rimskom Carstvu u prva dva stoljeća poslije Krista. No na koji način i na kojim osnovama to ostvariti, Meijer ne daje odgovora.
Gradovi Split, Rijeka i Dubrovnik već su najavili svoje kandidature
Unatoč zahtjevu, za krajobrazno uređenje najnovijeg zagrebačkog parka nije proveden javni natječaj već je park uređen po rješenju arhitekta Branka Silađina te posljedično iz prostora nije izvučen maksimum
Ključno je s malim koracima oplemeniti život u našem gradu, istaknula je Petra Mustać, predsjednica novoosnovane zadarske udruge proizašle iz facebook inicijative "Stop devastaciji Zadra"
Aleida Guevara predstavit će razne društveno-političke procese koji se trenutačno odvijaju u Boliviji, Ekvadoru te prije svega Venezueli
Prva ulična knjižnica u Hrvatskoj pod imenom "Libroteka" otvorena je u arboretumu karlovačke Šumarske i drvodjeljske škole
Konferencijski petak započinje francuskom teorijom i u ispovjednom žanru, promocijom knjige Bernarda Stieglera "Prijeći na djelo"
Grupa studenata Sveučilišta u Beogradu blokirala je je jučer zgradu Rektorata sa zahtjevom da se odmah povuče najavljeno povećanje školarine na četrnaest fakulteta
Dodaj komentar 1 komentar
MEĐUTIM, POVIJESNIČARA MEIJERA JE PONUKALO DA NAPIŠE OVAJ ESEJ KAO JEDNE VRSTE UPOZORENJA ZEMLJAMA SJEVERNE I ZAPADNIOG DIJELA EVROPE ,BIVŠE PLJAČKAŠKE KATOLIČKE KOLONIJANE TVOREVINE, DA SVOJU SDAŠNJU POLITIKU, TIČUĆI SE EMIGRANATA, PRILAGOODE VREMENU I TEHNOLOŠKOM NAPRETKU JER U PROTIVNOM ĆE DOŽIVJETI ŠTO JE DOŽIVIO IMPERIJALNI RIM.
NAIME ,TREBA REĆI DA JE SJEVRNA EVROPA I ZAPADNI DIO EVROPE PREPLAVLJEN EMIGRANTIMA ,UPRAVO IZ ZEMLAJA KOJE SU DO JUČER BILE NJIHOVE KOLONIJE, DA SE SADAŠNJI STUPANJ KULTURE TIH UDOMITELJA UMNOGOME RAZLIKUJE OD PRISTIGLIH EMIGRANATA ,ČIJI SU PRECI UMIRALI OD BJEDE UMNE I FIZIČKE ZA NAPREDAK SADAŠNJIH UDOMITELA I DA SE MORAJU ZEMLJE UDOMITELJICE VRATITI MALO U POVIJEST STAROG RIMA , I PRIMITI POUKU IZ NJEGOVE PRAKSE ,TIČUĆI SE STALNIH PRILIVA EMIGRANATA IZ NERAZVIJENE PERIFERIJE. IAKO JE TO BILO DAVNO,PRIJE 18OO GODINA ,ALI NEKA SE DRUŠTVENO POLITIČKA ZBIVANJA PONAVLJAJU SAMO NA VIŠEM CIVILIZACIJSKOM STUPNJU A PRISTUP JE UVJEK JEDAN,JER SE UVJEK RADI O LJUDSKIM BIĆIMA KOJI ZANJU MISLITI .
SJEVERNA EVROPA I NJEN ZAPADNI DIO JE U VELIKOJ NACIONALNOJ, VJERSKOJ I KULTURNOJ ANTAGONISTIČKOJ NETRPELJIVOSTI KOJA JE IZAZVANA ,UPRAVO ,PRILJEVOM TIH EMIGRANATA KOJI,NARVNO,DONESOŠE SVOJU KULTURU I DRUŠTVENU SVIJEST IZ KOJE EMANIRAJU SVE RAZLIKE SA UDOMITELJIMA. NAROČITO SE TE RAZLIKE ČINE NEPREMOSTIVIM KADA SU U PITANJU SVJETONAZORI .
MNOGI EMIGRANTI DONESOŠE SA SOBOM ISLAMSKU VJERU I KULTURU KOJU BAŠTINE TAKO DUGO KAO I EVROPLJENI KRŠĆANSTVO,ALI JE KRŠĆANSTVO IZRASLO U BOGATU ,NE RELIGIJU ,NEGO MOĆNU KASTU KOJA JE STVORLA I POSEBNU TRADICIJU I KULTURU KAO ZAŠTITNI OKLOP PROTIV BILOKOJIH UTJECAJA IZ DRUGIH VJERA I TRADICIJA.
TO KRŠĆANSTVO DJELUJE SEKTAŠKI PREMA DOSELJENICIMA I POSTIČE MRŽNJU I SUKOBE KOJI SU PRERASLI U PROBLEM KOJI JE MUČIO I STARI RIM.
ZATO JE MEIJEROVA KNJIGA DOBRO DOŠLA ,NE SAMO ZA POJEDINCE KOJI BI TREBALI ,ČITAJUĆI TU KNJIGU, PREVLADATI SVAKI OSJEĆAJ ANTAGONIZMA PREMA DUGIM I DRUGAČIJIM,KAKO IH UČI KATILIČKA CRKVA KAO STOŽER KRŠĆANSTVA, NEGO JE TO DOBRA PORUKA I ZA VLADAJUĆE DA SE ,PO UGLEDU NA RIM,POZABAVE TRAŽENJEM TOTALNOG RIJEŠENJA KOJE BI ,NE POMIRILO TE RAZLIKE NEGO IH IZBRISALE U DRUŠTVENOJ SVIJESTI GRAĐANA, JER JE TO JEDINI I MOGUĆI NAČIN PREVLADAVANJA SADAŠNJEG ANTAGONISTIČKOG STANJA.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.