Ksenofobija i rasizam nisu samo utkani u političko tkivo talijanskog Sjevera (šifra: Lega Nord) - oni su postali svakodnevnica talijanskog Juga. Njome se pozabavio Andrea Segre, možda najpredaniji aktivist talijanskog filma danas, zaustavivši se u kalabrijskom gradiću Rosarno kad su njegovi mještani ultradesne provenijencije odlučili preuzeti zakon u svoje ruke i naoružani dugim cijevima pokušali očistiti grad od "prljavih" ilegalnih afričkih imigranata koji su na svojim izmučenim tijelima otrpjeli jednake udarce i Države i Ndranghete, živeći u neljudskim uvjetima i preživljavajući uz bijednu zaradu mahom od berbe naranči i mandarina. Film Zelena krv osluškuje glasove pobunjenih imigranata, ali i onu drugu stranu koja je pokušala prekinuti kolektivnu šutnju, poput bivšeg gradonačelnika Giuseppea Lavorata koji je krenuo u odvažnu borbu protiv organiziranog kriminala. Iz Rosarna bez bijesa, krajnje smireno i melankolično.

Audre Lorde, vrlo utjecajna i nagrađivana afroamerička lezbijka i pjesnikinja, osamdesetih se godina preselila u Zapadni Berlin. Tijekom svog boravka ondje gostujuće profesorice, postala je mentorica i pokretačica afronjemačkog pokreta, koji stvara gotovo samostalno. Uz njezinu aktivnu podršku, cijela jedna generacija pisaca i pjesnika po prvi put progovara o svom jedinstvenom iskustvu života u Njemačkoj iz pozicije pripadnika druge rase. Lorde je izvršila snažan utjecaj i na bjelkinje, pozivajući ih da prepoznaju važnost privilegija koje imaju zbog svoje rase te da se nauče nositi s rasnom razlikom na konstruktivne načine. U toplom dokumentarnom portretu Audre Lorde - Berlinske godine 1984. - 1992., Dagmar Schultz prikazuje neobjavljene i često vrlo osobne Lordine arhive u kojima se nalazi u krugu svojih berlinskih prijateljica, suputnica i studentica, od kojih je mnoge potakla na početak pisanja. Te žene kasnije su postale pjesnikinje i akademkinje koje su o afronjemačkoj povijesti i rasizmu stvorile prve radove na njemačkom jeziku.

Film Dnevnici Knuda Rasmussena je inspiriran svjedočanstvima iz dnevnika poznatog danskog etnologa Knuda Rasmussena iz 1920-ih godina prošlog stoljeća. Radnja filma smještena je nedaleko od mjesta Iglulik, odakle potječe i redatelj Zacharias Kunuk, a odvija se početkom XX. stoljeća, u vrijeme kada se među eskimskom populacijom počinje širiti kršćanstvo. Zajednica Inuita susreće se s europskim običajima i religijom, što među članove unosi pomutnju. Glavni junak filma, šaman Avva, nakon susreta s članovima danske ekspedicije pod vodstvom Knuda Rasmussena treba odlučiti želi li da se njegovo pleme, kao i većina drugih eskimskih plemena, preobrati na kršćanstvo koje je u opreci s tradicionalnim eskimskim šamanizmom. Avva je svjestan posljedica širenja kršćanstva među Inuitima i pokušava sačuvati lokalne vjerske običaje i obrede. Kao i u ostalim filmovima Zachariasa Kunuka, koji snima dokumentarce o tradiciji i običajima kanadskih Eskima, i Dnevnici Knuda Rasmussena dokumentiraju obiteljski život Inuita, šamanske obrede te tradicionalne pjesme i pripovijetke.

Detalje o filmskom programu potražite ovdje.