Vijeće za elektroničke medije proslijedit će prijavu masovnog lažiranja radijskih emisija Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, nakon što je, prije više od mjesec dana, radijska novinarka Ivana Lekšić u intervjuu H-Alteru ukazala na ove nezakonite rabote.

Ukoliko je do prijevara na radijskim ili TV postajama došlo, Vijeće za elektroničke medije trenutno ne posjeduje zakonski mehanizam kojim bi se takova praksa retroaktivno mogla otkriti i slijedom toga zatražiti povratak novca iz Fonda

U priopćenju objavljenom na internetskim stranicama Agencije za elektroničke medije stoji kako je Vijeće odlučilo proslijediti svu dokumentaciju DORH-u nakon što je obavilo nadzor nad prozvanim nakladnicima. Riječ je o radijskim postajama odnosno nakladnicima IC Bjelovar d.o.o., IC Čazma d.o.o., Radio Terezija d.o.o. i Netgate d.o.o, za koje se u inicijalnoj prijavi navodi da su, među ostalim, tijekom recentnih nekoliko godina dijelom ili u potpunosti lažirali sadržaj emisija financiranih iz Fonda za poticanje pluralizma, iz kojeg Vijeće za elektroničke medije lokalnim radijskim i TV postajama godišnje dodijeljuje više od 30 milijuna kuna, koje HRT izdvaja iz RTV pristojbe. Vijeće je, nakon zaprimanja pritužbe, zatražilo od radijskih postaja dostavu snimki svih spornih emisija koje su odlukom članova Vijeća 2010. i 2011. godine dobile novac iz Fonda.

Međutim, sve četiri radijske postaje oglušile su se na zahtjeve Vijeća, na što imaju puno pravo sukladno aktualnom Zakonu o elektroničkim medijima. Naime, rečeni zakon već godinama obvezuje nakladnike da čuvaju snimke emisija samo 90 dana, pa su dotični nakladnici, sasma legalno (!) "odbili" zahtjev Vijeća i na taj način nerazjašnjenima ostavili optužbe o navodnom izvlačenju novaca iz Fonda koje im je, dakle, dodijelilo to isto Vijeće za elektroničke medije. To u prijevodu znači da Vijeće, ukoliko je do prijevara na radijskim ili TV postajama došlo, kao regulatorni monopolist na tržištu elektroničkih medija trenutno ne posjeduje pravi zakonski mehanizam kojim bi se takova praksa retroaktivno mogla otkriti i slijedom toga zatražiti povratak novca iz Fonda.

Činjenica da je Vijeću trebalo punih 46 dana, pa čak i nekoliko mjeseci da na ovakav način okonča svoj posao i o tome obavijesti javnost i DORH, dosta je sugestivni pokazatelj razine njihove ažurnosti i efikasnosti

Posebnu ironiju predstavlja činjenica da Vijeće od nakladnika faktički može zatražiti povrat novaca jedino u slučaju ako tako "odluči" radijski ili televizijski nakladnik. Tako je, primjerice, jedan od četiri nakladnika koji se spominju u prijavi za navodno lažiranje, Netgate d.o.o., dužan vratiti sredstva koja mu je Fond dodijelio 2012. godine, i to samo zato jer nije na vrijeme dostavio materijale za pravdanje dobivenih novaca iz Fonda. Novac iz Fonda se, naime, pravda pri kraju svake poslovne godine, i to na način da se Vijeću uz popratnu dokumentaciju pošalju samo dvije, odnosno tri "epizode" emisija koje se, ovisno o sadržaju i minutaži, u teoriji i temeljem ugovora s Vijećem moraju proizvesti u više od stotinu primjeraka tijekom cijele godine. No upravo je to bio ključ navodnih prijevara: umjesto ugovorom predviđene količine emisija, pojedine su radijske postaje navodno nasnimavale samo nekoliko epizoda namijenjenih za pravdanje sredstava, dok ostatak ugovornih obaveza, koje bi prema Zakonu također trebalo kontrolirati Vijeće, nikada nisu ispoštovale.

Tako će sada DORH, namjesto nadležnog Vijeća, ukoliko do istrage dođe, proučavati dokumentaciju ne bi li utvrdio eventualne nezakonitosti u radu četiri radijske postaje, koje su od 2010. do 2012. godine od Vijeća dobile ukupno 1,2 milijuna kuna. Na pitanja nadležnih državnih tijela, slijedom toga će možda odgovarati i aktualni direktor IC Čazme (Super Radio) Dražen Kocijan te privremeni upravitelj Netgatea (Gradskog radija Čakovec) i Informativnog centra Bjelovar (Radija BBR) Robert Veseljak.


Miljenko Manjkas

manjkas__d44.jpg manjkas__d44.jpg

Navedeni su pojedinci, od trenutka kad se priča probila u javnost,  krenuli  u izrazito agresivnu kampanju poricanja ovih optužbi i napadanja medija koji su se temom pozabavili, odbacujući pritom pritom bilo kakvu mogućnost lažiranja emisija. Tako su se, primjerice, Kocijan i Veseljak u zajedničkom pismu upućenom H-Alteru odvažili zakleti, "pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću (kao što smo to radili svake godine prilikom pravdanja sredstava  Fonda) da nikada nije lažirana niti jedna emisija za koju su primljena poticajna sredstva". Miljenko Manjkas, bivši glavni urednik Večernjeg lista, suvlasnik radijske Soundset mreže i Radija Terezije je pak kazao T-portalu kako "ne vjeruje da je lažiranje moguće jer su kontrole česte", a Hrvatska udruga radija i novina (HURIN), koja okuplja 136 radijskih postaja i 27 novina, izrazila je "neugodnu iznenađenost" objavom priče kao i  čuđenje nad "začuđujućim interesom medija"  za temu, budući da za optužbe "nema nikakvih dokaza".


Juraj Hrvačić

hrvacic.jpg hrvacic.jpg

Potonje priopćenje zasigurno je amenovao Juraj Hrvačić, aktualni predsjednik HURIN-a te jedan od najmoćnijih radijskih mogula u Hrvatskoj (Narodni radio, Antena Zagreb, Totalni FM te Media Servis koji pokriva pedesetak stanica širom Hrvatske), ali za ovu priču dosta je zanimljiviji podatak da je sve do konca 2012. na čelu HURIN-a bio pokojni Ivan Butković. Butković je, naime, do smrti bio vlasnik Informativnog centra Bjelovar i Netgatea, što će reći da je navedenim postajama upravljao kad se na njima, prema prijavi, navodno dešavalo masovno lažiranje radijskih emisija.


pok. Ivan Buković

butkovic.jpg butkovic.jpg

Štoviše, Butković je tijekom spornog razdoblja iz pozicije predsjednika utjecajnog HURIN-a izrazito prisno surađivao s Vijećem za elektroničke medije. Tijekom 2011. i 2012. godine, Vijeće i HURIN su - i posredstvom pokojnog Ivana Butkovića - suorganizirali niz radnih sastanaka  vezano uz natječaje za raspodjelu sredstava iz Fonda, izradu pravilnika temeljem kojeg se ovaj novac raspodjeljuje, a krajem prošle godine partnerski su odradili organizaciju Dana elektroničkih medija u Opatiji.

Budući da Vijeće za elektroničke medije svake godine preko Fonda dodijeljuje lokalnim radijskim i televizijskim postajama više od 30 milijuna kuna - te da, kao što vidimo, u slučajevima prijava ovakvih nepravilnosti nemaju adekvatne mehanizme za provođenje zakonskih i ugovornih obveza za koje su nadležni - upitna je i dosadašnja funkcionalnost sustava nadzora elektroničkih medija.  Činjenica da je pritom Vijeću trebalo punih 46 dana, čak i nekoliko mjeseci - od inicijalne prijave slučaja na stranicama Ministarstva kulture - da na ovakav način okonča svoj posao i o tome obavijesti javnost i DORH, dosta je sugestivni pokazatelj razine njihove ažurnosti i efikasnosti.

No, možda se, s druge strane, u tom kontekstu najbolje okrenuti prema budućnosti. Budućnost će, za razliku od vremena prošlih svršenih, navodno biti trasparentna i efikasna, jer je Vijeće za elektroničke medije najavilo postroženje nadzora elektroničkih medija i znatno profesionalniji pristup dodjeli sredstava iz Fonda.

<
Vezane vijesti