Foto: Marina Paulenka, Drugi domFoto: Marina Paulenka, Drugi domBivša pravobraniteljica za djecu, Ivana Milas Klarić, ističe da Ministarstvo pravosuđa godinama krši odredbe Zakona o sudovima za mladež. U hrvatskim zatvorima provodi se mjera istražnog zatvora za maloljetnike za vrijeme trajanja kaznenog postupka, koja bi trebala biti primijenjena samo iznimno i u najkraćem mogućem trajanju. Prema podacima Uprave za zatvorski sustav, svake godine više desetaka maloljetnika izvršava mjeru istražnoga zatvora. Zavodske ustanove koje bi za to trebale postojati do danas ne postoje, već se mjere istražnog zatvora provode u običnim zatvorima.

Ako bismo kratko i jasno morali objasniti nekome kakav je zatvorski sustav u Hrvatskoj, a da usput ne pretjeramo s hrpom podataka, za početak našeg izlaganja valjalo bi spomenuti kako u Hrvatskoj postoji trinaest zatvora smještenih u različitim gradovima širom zemlje. Tu je još i osam kaznionica među kojima i Zatvorska bolnica, Centar za dijagnostiku, Centar za izobrazbu i Središnji ured. Izbor mjesta u koje će vas poslati na izvršenje zatvorske kazne ovisi o više kriterija.Prije nekoliko dana Uprava tvrtke Tsukuba Express uputila je japanskoj javnosti ispriku jer je vlak u njihovu vlasništvu, pazite sad, krenuo dvadeset sekundi prerano. Hoće li hrvatska javnost i sva njezina djeca uskoro dočekati ispriku Uprave za zatvorski sustav jer je odlučila reagirati 20 godina prekasno?

Ako ste osuđeni na kaznu zatvora manju od šest mjeseci, stavljaju vas u zatvor najbliži vašem mjestu stanovanja. Ako je vaša kazna dulja od šest mjeseci, ako ste maloljetnik, osoba s mjerom obveznog psihijatrijskog liječenja ili dolazite kao zatvorenik iz druge zemlje, smjestit će vas u gore spomenuti Centar za dijagnostiku gdje će vam stručnjaci različitih specijalnosti odrediti daljnji tijek upoznavanja s hrvatskim zatvorskim sustavom.

Stručnjaci će na temelju psihosocijalne dijagnoze, kriminološke i medicinske obrade odlučiti gdje nastavljate izvršenje svoje kazne i koji grad će biti vaš "dom" narednih godina. Svi su zatvori namijenjeni muškarcima, dok je samo zatvor u Požegi namijenjen ženama s odjelom za rodilje. Maloljetnici svoj dug društvu vraćaju u Odjelu maloljetničkog zatvora Kaznionice u Požegi, u zatvorenim i poluotvorenim uvjetima te u otvorenim uvjetima Kaznionice u Valturi (Istarska županija).

Žene kaznu maloljetničkog zatvora izvršavaju u Kaznionici za žene u Požegi. Osim kazne maloljetničkog zatvora postoji i mjera upućivanja u odgojne zavode – Zavod u Turopolju (muški) i Odgojni zavod u Požegi (ženski). Sve ove ustanove nabrojane u kratkom sadržaju hrvatskog zatvorskog sustava zapravo su ustrojstvene jedinice Uprave za zatvorski sustav. Ova jedinstvena upravna organizacija, u sastavu Ministarstva pravosuđa, brine o svemu što je ikako povezano sa zatvorskim sustavom u državi – od izvršavanja kazni do izobrazbe službenika u sustavu.

Nevidljivost ovog sustava u medijima, javnim politikama i stručnim krugovima možemo navesti kao razlog što vrlo vjerojatno 90 posto čitatelja ne zna većinu stvari nabrojanih u kratkom sadržaju naše lektire hrvatskog zatvorskog sustava. Glomaznost sustava vidljiva je i kroz ovaj najšturiji opis koji smo uspjeli sastaviti. Njegova veličina i kompleksnost, logično, nosi i velike odgovornosti za državu.U zatvoru za maloljetnike većina obrazovnih programa ograničena je na strukovne programe, a intenzivniji je rad s roditeljima zatvorenika i obitelji nažalost nepoznanica

Riječ je o jednom od osjetljivijih društvenih pitanja, ali i isto tako osjetljivoj skupini građana i građanki koji po sili zakona odgovaraju za njegove povrede. Njihova prava, problemi i priče vezani uz zatvorski sustav u državi već tradicionalno medijske stupce zauzimaju samo prilikom predstavljanja izvješća Pučke pravobraniteljice u Saboru koja jedan dio posvećuje i problemima zatvorskog sustava.

Iznimka se dogodila ove godine kada je vrlo eksponirani saborski zastupnik Tomislav Saucha odlučio iskoristiti saborsku govornicu i upozoriti na nehumane zatvorske uvjete u istražnom zatvoru u Remetincu, kojima je kao zatvorenik i sam svjedočio. Ovo su rijetki primjeri kada priče o zatvorskom sustavu zainteresiraju medije ili se pokušavaju izboriti za malo društvene pažnje.

Ako se generalni problem sa zatvorenicima i cijelim sustavom rijetko uspije probiti i nametnuti kao društveno relevantna tema - zamislite kako je onda s manjinskim skupinama u tom istom sustavu - ako situaciju gledamo s dobnog i spolnog aspekta. Maloljetni delinkventi i problem maloljetnika u našem zatvorskom sustavu nađe se u interesu javnosti tek kada za to bude prekasno i kada naslovi i stavovi javnosti oko takvih pitanja prerastaju u čisti senzacionalizam koji nerijetko pređe u sapunicu.

Posljednji put to se dogodilo ove godine kada je u medijima odjeknula vijest kako najmlađa osoba u Hrvatskoj osumnjičena za ubojstvo ostaje u istražnom zatvoru. Riječ je bila o medijski eksponiranom i strašnom zločinu počinjenom u Puli gdje je uz majku trogodišnjeg dječaka za njegovo ubojstvo bila osumnjičena i 14-godišnja djevojčica. Tada se javnost, samo na kratko, zainteresirala za djecu koja su dio hrvatskog zatvorskog sustava.Maloljetni delinkventi i problem maloljetnika u našem zatvorskom sustavu nađe se u interesu javnosti tek kada za to bude prekasno i kada naslovi i stavovi javnosti oko takvih pitanja prerastaju u čisti senzacionalizam

U 2016. godini državna odvjetništva u Hrvatskoj donijela su odluku u povodu prijava za počinjena kaznena djela za 1532 maloljetna počinitelja kaznenih djela. Od preko tisuću prijava za kaznena djela, za 365 maloljetnika izrečene su kazne ili druge mjere. Od toga 323 odgojne mjere, a najveći je broj počinitelja kaznenih djela protiv imovine. Krovni zakon koji je namijenjen maloljetnim počiniteljima kaznenih djela naziva se Zakonom o sudovima za mladež.

Prema tom zakonu, maloljetnicima se mogu izreći mjere sigurnosti, odgojne mjere te kazna maloljetničkog zatvora. Ovaj zakon nosi sudbinu velikog broja ostalih hrvatskih zakona i propisa. U pravilu napisan je dobro i kvalitetno, ali praksa provođenja nije zadovoljavajuća pa nailazimo na prvi veliki problem.

Bivša pravobraniteljica za djecu, Ivana Milas Klarić, upozorava kako Ministarstvo pravosuđa već godinama krši odredbe Zakona o sudovima za mladež vezano uz istražni zatvor za maloljetnike. Naime, u hrvatskim zatvorima provodi se i mjera istražnog zatvora za maloljetnike za vrijeme trajanja kaznenog postupka koja bi trebala biti primijenjena samo iznimno i u najkraćem mogućem trajanju.

Prema podacima Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, svake godine više desetaka maloljetnika izvršava mjeru istražnoga zatvora. "Zakon o sudovima za mladež predviđa smještaj maloljetnika kojemu je određen istražni zatvor u zatvorenu zavodsku ustanovu, no takve ustanove još nisu osnovane i maloljetnici mjeru izvršavaju u zatvorima, u uvjetima koji su identični onima za odrasle osobe. Jedino se vodi računa o odvojenosti od odraslih osoba te se kontakt s odraslim istražnim zatvorenicima omogućava selektivno, kad je to u interesu djeteta. Zbog toga smo u više navrata proteklih godina Ministarstvu pravosuđa upućivali preporuke koje se odnose na potrebu usklađivanja izvršenja mjere istražnog zatvora u nas s međunarodnim standardima i nacionalnim propisima", napominje Milas Klarić.Ministarstvo pravosuđa već godinama svjesno krši i ignorira zakon, kao što ignorira i naš novinarski upit za komentarom ovog slučaja

Ministarstvo pravosuđa već godinama svjesno krši i ignorira zakon, kao što ignorira i naš novinarski upit za komentarom ovog slučaja. Naime, prema članku 66. Zakona o sudovima za mladež, maloljetnik kojem je određen istražni zatvor mora biti smješten u zatvorenu zavodsku ustanovu s dijagnostičkim odjelom te odjelom za odgoj i rad u malim skupinama. Članak 125. istog zakona propisuje rok od 6 mjeseci od stupanja zakona da ministar pravosuđa donose provedbene propise o uvjetima smještaja maloljetnika u zatvorenu zavodsku ustanovu kod istražnog zatvora.

Takve zavodske ustanove do danas ne postoje već se mjere istražnog zatvora provode u običnim zatvorima u uvjetima koji nisu primjereni djeci. Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, potvrdila je sve navedeno i izrazila nezadovoljstvo zato što zatvorene zavodske ustanove za maloljetnike u istražnom zatvoru još uvijek nisu osnovane, iako je rok za to prošao prije nekoliko godina. Napominje i kako neprimjereni smještaj kod istražnog zatvora za maloljetnike nije jedini problem u cijelom sustavu.

Problemi se naziru i kod maloljetničkog zatvora u Kaznionici u Požegi. Tamo se nalazi većina osuđenih maloljetnika, a prema dostupnim podacima prostorni i kadrovski uvjeti jedva su zadovoljavajući. Prostor je nedovoljno opremljen i skučen, nedostaju mu dodatni sadržaji kao što su adekvatna sportska dvorana ili biblioteka, objašnjava Peto Kujundžić.Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, potvrdila je sve navedeno i izrazila nezadovoljstvo zato što zatvorene zavodske ustanove za maloljetnike u istražnom zatvoru još uvijek nisu osnovane

Također, trebalo bi povećati i broj stručnjaka u radu sa zatvorenicima te omogućiti veći izbor slobodnih aktivnosti i radnih mjesta. U zatvoru za maloljetnike većina obrazovnih programa ograničena je na strukovne programe, a intenzivniji je rad s roditeljima zatvorenika i obitelji nažalost nepoznanica. Slična je priča i s Odgojnim zavodom Turopolje gdje kaznu izvršavaju muški maloljetni počinitelji.

Kritike na račun zavoda nižu se i u isto vrijeme ignoriraju već 20 godina, a situacija ni danas nije skroz popravljena. Zavod se sastoji od nekoliko montažnih objekata, koji arhitektonski i prostorno ne zadovoljavaju potrebama maloljetnih izvršitelja kazne. Uz smještajne uvjete nisu dobri ni higijenski uvjeti zbog neprikladnih sanitarnih čvorova i starih spavaonica. Sve to utječe na kvalitetu izvršenja mjere te drugih aktivnosti namijenjenih rehabilitaciji maloljetnika.

Najbolji je dokaz za to povećana stopa recidivizma nakon boravka u Zavodu. Ako se veliki postotak maloljetnika nakon odsluženja kazne opet vrati u zavod ili zatvor, činjenica je da je to poraz zatvorskog sustava u Hrvatskoj. Iako je (nakon toliko godina) napokon došao red na izgradnju nove zgrade Zavoda u Turopolju, taj podatak ne mijenja činjenicu da je to jedini odgojni zavod za maloljetnike u državi, što je nedovoljno.

Niz nedostataka u dvije glavne zgrade u kojima maloljetnici služe svoje kazne mogao bi se još nabrajati, na što nerijetko upozoravaju i udruge civilnog društva i institucije triju pravobraniteljica. Sukladno svojim ovlastima, pravobraniteljica za djecu i njezini suradnici redovito obilaze takve kaznene ustanove u kojima se nalaze osuđena djeca te provjeravaju kakvo je realno stanje na području zaštite njihovih prava i rehabilitacije.

"Iako se bilježe pomaci u kvaliteti uvjeta u kojima se nalaze maloljetnici lišeni slobode te na razini stručnoga rada i rehabilitacijskih programa, oni još uvijek nisu dosegli sve nužne standarde koji bi bili u skladu s Konvencijom o pravima djeteta i drugim međunarodnim dokumentima", ističe Milas Klarić.Najbolji je dokaz za to povećana stopa recidivizma nakon boravka u Zavodu. Ako se veliki postotak maloljetnika nakon odsluženja kazne opet vrati u zavod ili zatvor, činjenica je da je to poraz zatvorskog sustava u Hrvatskoj

Hrvatski zakoni koji se bave maloljetnicima i kaznenim pravom ne odstupaju puno od europskog prosjeka u pogledu regulative oko sankcija. No, sustav kojemu su prepuštena osuđena djeca i dalje je katastrofalan iz više razloga. Jedan od problema leži u nepoštivanju zakona od najviših autoriteta kao što je Ministarstvo pravosuđa i dva ministra (HDZ – SDP) koji godinama ne žele osnovati zatvorene zavode namijenjene maloljetnicima u istražnom zatvoru.

Također, problem je i kronična nezainteresiranost države za ulaganje više materijalnih sredstava u infrastrukturu zatvora i zavoda te specijalizaciju stručnog kadra kako bi sustav u kojem se nalaze maloljetnici bio adekvatan za izvršenje mjere i same rehabilitacije. Maloljetni delinkventi ušli su u sustav zaborava gdje se odavno nalaze i sva ostala pitanja vezana uz dječja prava i budućnost, kao što je i toliko spominjano obrazovanje na koje se uhvatio veliki sloj administrativne prašine. 

Redovno ignoriranje prava ove najugroženije skupine našeg društva nije ništa novo u Hrvatskoj, zapravo je toliko normalno da je ova tema velikom dijelu javnosti potpuna nepoznanica. Ako se zakonska rješenja ne krenu kvalitetno provoditi u praksi i ako uvjeti u zavodima i zatvoru za maloljetnike ostanu isti, situacija će iz godine u godinu biti sve problematičnija.

Na slobodu će izlaziti veliki broj nerehabilitirane djece koja će bi se brzo mogla vraćati natrag u sustav zbog ponovljenog kaznenog djela. Prioritet treba postati ozbiljnost u sprječavanju ovakvog scenarija. Djeca, a posebno osjetljive skupine kao što su maloljetnici u sukobu sa zakonom, zaslužuju više proračunskog novca.

Prije nekoliko dana Uprava tvrtke Tsukuba Express uputila je japanskoj javnosti ispriku jer je vlak u njihovu vlasništvu, pazite sad, krenuo dvadeset sekundi prerano. Hoće li hrvatska javnost i sva njezina djeca uskoro dočekati ispriku Uprave za zatvorski sustav jer je odlučila reagirati 20 godina prekasno?

 

aem_copy35428.jpg
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
<
Vezane vijesti