Toni Vidan 17.05.2013.

Rasprodaja ugleda zelenih stranaka

Toni Vidan I do sada su predsjednici postojećih šest stranaka s epitetom "zeleni" koalirali na načine koji su nespojivi sa zelenim načelima (a i političkom pameću), ali ovi nam lokalni izbori donose pravu eksploziju najbizarnijih "koalicija".

Što nas čeka

Mecso

Trg Burze

Deutsche welle

I Europa protiv ACTA-e

Fotografija članka
Širom Europe više desetina tisuća ljudi prosvjedovalo je jučer u znak protivljenja međunarodnom sporazumu ACTA

U Nemačkoj su protesti protiv ovog sporazuma okupili 41.000 ljudi, a najveći skupovi održani su u Minhenu i Berlinu, gde su pojedini demonstranti preko usta simbolično imali zalepljen selotejp, javila je agencija Frans pres.

Jedan od većih skupova održan je uglavnom gradu Bugarske, Sofiji, gde je u protestnoj šetnji pored zgrada vlade učestvovalo oko 4.000 ljudi, koji su uzvikivali "Ne ACTA" i "Mafija", optužujući vladu da je tajno potpisala sporazum, bez konsultovanja javnosti.

Na Starogradskom trgu u Pragu u Češkoj protestovalo je nekoliko stotina ljudi, a toliko protivnika ovog sporazuma okupilo se i u drugom po veličini češkom gradu Brnu, od kojih su pojedini nosili transparente na kojima je pisalo "ACTA je sajber fašizam".

"Dole cenzura Velikog brata" jedan je od natpisa koji su mogli da se vide u Varšavi, gde se ispred predsedničke palate okupilo oko 150 Poljaka.

Protiv sporazuma je protestovalo i nekoliko stotina Parižana, od kojih su mnogi, kao i učesnici skupova u drugim gradovima, nosili maske sa stilizovanim likom Gaja Foksa, čuvenog zaverenika protiv engleskog kralja Džejmsa 1605. godine, koje su postale popularan rekvizit brojnih antikapitalističkih protesta.

Van evropskog kontinenta, danu protesta protiv sporazuma ACTA pridružili su se stanovnici četiri grada u SAD, uključujući Njujork, tri grada u Kanadi, i po jedan u Australiji i Meksiku.

Masovni protesti praćeni su peticijom za odbijanje ACTA-e koju je do sada potpisalo blizu dva miliona ljudi, a samo u Nemačkoj, čije su vlasti u petak odložile potpisivanje kontroverznog sporazuma, zakazane su bile demonstracije u 49 gradova, pokazuju podaci sa sajta pokreta za digitalne slobode AccessNow.org

Kako britanski list Ekonomist ukazuje u poslednjem izdanju, "protesti širom Evrope mogli bi da ubiju antipiratski sporazum", pošto je više od 1,8 miliona ljudi potpisalo peticiju protiv ACTA-e.

Tagovi: ACTA
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

17.05.

"Radman treba odstupiti"

"Babe", "Centar za mirovne studije", "Documenta", GONG, "Hrvatsko novinarsko društvo" i "Zbor istraživačkih novinara HND": Kako Glavni ravnatelj i novoimenovane osobe ne pokazuju ni naznaku priznavanja pogrešaka, odgovornost za nadzor i primjereno reagiranje sada snose nadležne institucije

17.05.

Mrđen umjesto Rogošića?

Željko Rogošić podnio je neopozivu ostavku na mjesto glavnog urednika HTV-ovog prvog programa

15.05.

Radman kažnjen s 15 tisuća kuna zbog sukoba interesa

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je da je Goran Radman u sukobu interesa zbog toga što je vlasnik tvrtke Nautar i član Nadzornog odbora Hypo Alpe Adria banke

08.05.

HND: Ponovite natječaj za glavnog urednika HTV-a

"Uljepšavanje" podataka koji se otkrivaju u CV-u glavnog urednika HTV 1 Željka Rogošića otvaraju pitanje zadovoljava li Rogošić uvjete natječaja i je li njegovo imenovanje legitimno, poručuje Ogranak HND-a na HTV-u

07.05.

Zlatarovo zlato (6)

Odluku o mogućem formalno-pravnom sukobu interesa u slučaju aktualne ministrice i "Zareza" donijet će za to nadležno državno Povjerenstvo. Ono što mi znamo jest da nije bilo privatnog bogaćenja, pogodovanja ili zloupotrebljavanja javnog interesa od strane privatnih osoba, poručuje uredništvo "Zareza"

03.05.

Finska je najslobodnija

Hrvatska je u izvješću udruge "Reporteri bez granica" za 2012-2013. po medijskim slobodama na 64. mjestu, što je za četiri mjesta bolje u odnosu na lanjsku ljestvicu

03.05.

Zaluđeni bilo čime

Mediji su u funkciji "ubijanja vremena" koje predstavlja jedan od najvažnijih problema suvremene civilizacije.