gong_velika_copy57049.jpgVjerodostojnost tijela javne vlasti može se razvijati jedino na temelju njihove potpune transparentnosti, kako bi javnost mogla informirano ocjenjivati postoji li nedopušteni utjecaj i prostor za pogodovanje, te prevenirati diskreciju i korupciju, upozorava GONG povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama.

Opečena brojnim primjerima netransparentnih lobiranja – od službenih sastanaka do restorana, Republika Hrvatska treba napraviti daljnje iskorake kako bi svojim građanima osigurala pristup informacijama o tome tko i na koji način utječe na procese donošenja odluka koje bi se trebale temeljiti na javnom interesu, upozorava GONG povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama. Priopćenje GONG-a prenosimo u cijelosti:

Vjerodostojnost tijela javne vlasti može se razvijati jedino na temelju njihove potpune transparentnosti, kako bi javnost mogla informirano ocjenjivati postoji li nedopušteni utjecaj i prostor za pogodovanje, te prevenirati diskreciju i korupciju.

Građani imaju pravo znati tko se sastaje s predstavnicima vlasti i koje interese pri tome zastupa, posebno kad je riječ o vaninstitucionalnim dionicima. Nakon što je Vlada u ostavci utvrdila grešku u svojim evidencijama ulazaka u zgradu Vlade (Vlada: nema dokaza o sastanku Sanadera, Petrovića i Hernadija), a upravo je netransparentan odnos vrha izvršne vlasti uzrokovao pad te Vlade, došao je krajnji čas da se uloga i utjecaj lobista privatnih i posebnih interesa zakonski regulira. Najveća prepreka tome - kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj Uniji - je praksa izbjegavanja stvaranja podataka koji se tiču kontakata vlasti s vanjskim dionicima, što je pokazalo istraživanje koje je na europskoj razini proveo Access Info, a u čemu je sudjelovao i GONG.

U Hrvatskoj je neophodno uvesti obavezu kreiranja i objavljivanja informacija o sastancima dužnosnika.

Konkretno, u Hrvatskoj je neophodno uvesti obavezu kreiranja i objavljivanja informacija o sastancima dužnosnika: od registra sastanaka preko popisa sudionika do zapisnika sastanaka, u svim granama i na svim razinama vlasti - od zakonodavne, izvršne i sudske do lokalne, regionalne i nacionalne razine. Takve informacije trebaju biti objavljivane proaktivno, pravovremeno i u potpunosti, dok pravila o zaposlenju prije i nakon obnašanja javne funkcije moraju biti usmjerena na dokidanje nepoželjne revolving door prakse. Istovremeno, neophodno je regulirati rad samih lobista kako bi u jedinstvenom registru javnosti bile dostupne informacije o tome tko i za čiji interes lobira u Republici Hrvatskoj. K tome, Vlada treba usvojiti Kodeks ponašanja kojim treba urediti primjereni način komunikacije s lobistima, način i format obavještavanja javnosti o sastancima koje održava, kao i situacije koje mogu narušiti njen ugled, što je jedna od mjera u antikorupcijskom Akcijskom planu koja treba biti provedena do kraja ove godine.

Pravo na pristup informacijama ove se godine diljem svijeta obilježava kao proslava 250. godišnjice prvog takvog zakona koji je osigurao pravo građanima na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Preciznije, Zakon je istovremeno poništio cenzuru knjiga i novina te obavezao vlasti u Finskoj, koja je tada bila dio Švedske, da osiguraju javnosti pristup službenim podacima.

U Republici Hrvatskoj pravo na pristup informacijama postalo je dijelom Ustava 2010. godine, no tek je 2013. u Zakon o pravu na pristup informacijama uvedeno nezavisno tijelo za nadzor provedbe tog prava – Povjerenica za informiranje. Za lakši pristup informacijama putem interneta svim građanima na raspolaganju je portal Imamopravoznati.org. Ovu stranicu pokreće Alaveteli - aplikacija slobodnog koda, a platformu održavaju volonteri ekspertne skupine Code for Croatia uz stručno savjetovanje GONG-a.

<
Vezane vijesti