Foto: GOODFoto: GOODMreža mladih Hrvatske održala je danas okrugli stol povodom predstavljanja publikacije "Rekonstrukcija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj: koncept, institucije i prakse". Istraživanje je pokazalo kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji plodno tlo za sustavnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja: uz nedostatak političke volje da se uvede GOO, normativni okvir ne odgovara na njegove potrebe, a koncept GOO-a je i dalje nejasan i teorijski neutemeljen.

Na okruglom stolu sudjelovali su: voditeljica projekta i urednica publikacije Monika Pažur (Mreža mladih Hrvatske), Vedrana Spajić-Vrkaš Upravo se Agencija za odgoj i obrazovanje nalazila pod povećalom prilikom provedbe istraživanja zbog njezinog velikog utjecaja na teorijsko oblikovanje građanskog odgoja i obrazovanja(Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu), Ines Elezović (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) te Mario Bajkuša (GOOD Inicijativa).

Ovom prigodom prezentiran je dio rezultata empirijskog istraživanja provedenog u sklopu projekta "Praćenje provedbe građanskog odgoja I obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu". Cilj projekta bio je ispitati mišljenja i stavove ključnih dionika odgoja i obrazovanja o kontekstu i rezultatma provedbe građanskog odgoja i obrazovanja kako bi se utvrdilo koji kontekstualni čimbenici olakšavaju, a koji otežavaju uvođenje građanskog odgoja u škole i njegovu kvalitetnu provedbu.

Za razliku od dosadašnjih istraživanja prvenstveno usmjerenih na istraživanja stavova i vrijednosti učenika/ca i nastavnika/ca, ovo istraživanje usmjereno je na "više razine" – institucije koje direktno odlučuju hoće li se, na koji način i kada GOO uvesti u škole.

Istraživanje je pokazalo kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji "plodno tlo" za sustavnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja: uz nedostatak političke volje da se uvede GOO, normativni okvir ne odgovara na njegove potrebe, a koncept GOO-a je i dalje nejasan i teorijski neutemeljen.

Upravo se Agencija za odgoj i obrazovanje nalazila pod povećalom prilikom provedbe istraživanja zbog njezinog velikog utjecaja na teorijsko oblikovanje građanskog odgoja i obrazovanja. Osim što su "monopolizirali sustav usavršavanja nastavnika", zamjerke na rad ove institucije očituju se i u njihovoj jednosmjernoj komunikaciji prema svim relevantnim i zainteresiranim dionicima te nepostojanju pravilnika i kriterija na temelju kojih se nekome (ne)odobrava sudjelovanje pojedinih osoba ili ustanova u provedbi obrazovnih programa.

"Bez konsenzusa svih ključnih dionika oko uvođenja GOO u škole, nećemo moći napraviti taj iskorak prema demokratskom i aktivnom društvu", naglasila je Pažur. U svom izlaganju, voditeljica projekta približila je rezultate istraživanja vezane za normativni okvir iz kojega proizlazi mogućnost uvođenja GOO-a u škole, stupanj demokratske kulture škole, kao i suradnju s ključnim institucijama zaduženih za proces uvođenja i provedbe GOO-a u škole.

Iza ideje uvođenja GOO-a stoji zamisao kako je to jedan od načina na koji se može postići ideal demokratskog i participativnog društva – društva u kojemu građani i građanke ne tek poznavaju svoja prava, već i aktivno sudjeluju u svojim zajednicama te preuzimaju odgovornost koja stoji iza spomenutih prava.

"Taj put, koji u Hrvatskom slučaju traje već preko skoro 20 godina, ponekad se doima kao put od Zemlje do Marsa", slikovito je nadodala Za razliku od dosadašnjih istraživanja prvenstveno usmjerenih na istraživanja stavova i vrijednosti učenika/ca i nastavnika/ca, ovo istraživanje usmjereno je na "više razine" – institucijePažur. Na kraju izlaganja upozorila je kako međupredmetna provedba GOO nije dovoljna – ona nije utemeljena na jasnoj teorijskoj osnovi, kao što nema dovoljno razrađene koncepte te je plod kratkoročnih i ishitrenih odluka institucija zaduženih za ovo područje, prije svega Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Agencije za odgoj i obrazovanje.

Publikacija je realizirana u sklopu projekta "Praćenje provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu", kojeg su provodili Mreža mladih Hrvatske, Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava I demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

<
Vezane vijesti