Foto: A.K.Foto: A.K.Želimo model koji će se zasnivati na reprogramu, restrukturiranju i drugačijem upravljanju koje će uključivati javnost, poručili su jutros predstavnici inicijative Ne damo naše autoceste ispred Vlade povodom najave o "alternativnom" modelu upravljanja autocestama.

Ustavni sud je odlukom od 21. travnja inicijativi Ne damo naše autoceste zabranio referendum protiv koncesije autocesta, ali je time i onemogućio Vladi provođenje koncesije bez donošenja posebnog zakona o koncesiji, javne rasprave, izglasavanja u Saboru i bez referenduma te opet doveo do situacije u kojoj, ako bi se autoceste htjele dati u koncesiju, morali ići na referendum.

Unatoč svemu, Vlada je predložila tzv. model B kojim bi se riješilo pitanje monetizacije autocesta. Iz inicijative naglašavaju kako je riječ o modelu koji je vrlo sličan koncesioniranju.

Model C ,koji zagovaramo, uključuje reprogram, restrukturiranje i drugačije upravljanje koje uključuje javnost, transparentnost i građansku kontrolu nad javnim resursima"Jedina je razlika u tome što se u slučaju koncesije, upravljanje i gospodarsko iskorištavanje autocesta eventualnom koncesionaru, privatniku daje na određeni rok, a u slučaju B upravljanje i gospodarsko iskorištavanje je u većinskom vlasništvu privatnika i daje se neograničeno. Oba modela su slična te smo, logično, protiv oba. Mi vidimo rješenje u trećem modelu, modelu C, koji postoji u susjednim zemljama poput Slovenije", istaknuo je Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata. Naglasio je kako je Slovenija bila u sličnim problemima te da su tri godine imali veće anuitete od ukupnih prihoda cestarina, ali da su s bankama ispregovarali duže rokove, povoljnije kamate te da su prošle godine ostvarili dobit od 60 milijuna eura nakon pokrivanja svih kredita i troškova održavanja.

Stanić je istaknuo kako je potrebna provedba restrukturiranje i promjena upravljanja kako bi taj model funkcionirao te da politika mora "maknuti prste iz biznisa" jer se pokazalo da ne zna upravljati. Naglasio je potrebu javnog upravljana, točnije potrebe da građani imaju instrument kontrole kako bi znali što javne tvrtke rade, kako troše javna sredstva te koliko prihoduju.

Enes Ćerimagić, pravni savjetnik inicijative istaknuo je kako je Ustavni sud u svojoj izreci naveo da se u slučaju ponovne odluke Vlade o provedbi koncesije ili bitno sličnog procesa, Vlada samoobvezala na provedbu referenduma. Naglasio je pritom da je bitna razlika između koncesije i modela B ta što se u slučaju koncesije autoceste daju na dugoročno upravljanje, dok se u modelu B to pretvaranje transformira u trajno upravljanje.

"Potrebno je naglasiti da se modelom B ne rješavaju stvarni problemi zbog kojih se krenulo u cijelu priču oko koncesije i mi se ovom odlukom Ustavnog suda vraćamo na poziciju koju od početka zagovaramo, a to je da jedino za model reprograma dugova nije potrebno provesti referendum. Za sve ostale odluke i ostale modele koji bi bili bitno slični koncesiji, Vlada će morati provesti referendum i pitati građane što misle o tome", istaknuo je Ćerimagić.

Teodor Celakoski iz Prava na grad rekao je kako Vlada u pokušajima provedbe svojih namjera manipulira javnošću te navodi davanje dionica mirovinskim fondovima kao primjer.

"To je proziran pokušaj da se jedna bitna odredba vezana za dionice dokine, tj. manipulira se da je to uopće moguće, jer mirovinski fondovi Jedina razlika između koncesije i modela B je što se u koncesiji, upravljanje i gospodarsko iskorištavanje autocesta  daje na određeni rok, a u slučaju B daje se neograničeno. mogu sutra prodati te dionice bilo kome. S druge strane, povezivati mirovinske fondove da bi se razriješio jedan politički problem, projekt Vlade, u potpunosti je neprimjereno jer se tako dovodi u pitanje mirovina u budućnosti", naveo je Celakoski. Dodao je kako je to druga u nizu manipulacija koje Vlada pokušava u zadnje vrijeme plasirati te da time straši građane kako će se morati rezati mirovine i plaće ako se ne prihvati model B.

"To su govorili i za koncesiju pa vidite da ona nije nužno rješenje. Prema tome smatramo da se Vlada što prije treba uhvatiti posla i napraviti model C, koji mi ovdje zagovaramo, a to je reprogram duga koji je moguć po znatno povoljnijim uvjetima, restrukturiranje gdje su moguće uštede u samim tvrtkama i promjena načina upravljanja javnim tvrtkama, kako u cijeloj Hrvatskoj, tako i u ove dvije o kojima ovdje pričamo", istaknuo je Celakoski.

Smatra da se građanima i građankama već 25 godina podvaljuje priča da politika mora imati odgovornost za upravljanje javnim tvrtkama te ističe da se ta politika pokazuje kao ona koja servisira isključivo stranačke interese, sistemski uništava te tvrtke tako da neracionalno upravlja njima, zapošljava podobne.

"Pokazalo se da to ne funkcionira te zbog toga tražimo drugačiji model upravljanja javnim tvrtkama koji bi se temeljio na javnoj kontroli što uključuje stručnu i građansku kontrolu javnih resursa. Model C ,koji zagovaramo, uključuje reprogram, restrukturiranje i drugačije upravljanje koje uključuje javnost, transparentnost i građansku kontrolu nad javnim resursima", zaključio je Celakoski.   

<
Vezane vijesti