H-Alter
znam.jpgPriča o obnovi studentskih domova u Zagrebu vuče se godinama, a realizacija je konačno krenula kada je Zagreb uz Rijeku dobio domaćinstvo Europskih sveučilišnih igara, koje će se održati od 12. do 25. srpnja ove godine. U pozadini borbe za cijenu smještaja u njima Studenski zbor namjerava steći pravnu osobnost.

Priča o obnovi studentskih domova u Zagrebu vuče se godinama, a realizacija je konačno krenula kada je Zagreb uz Rijeku dobio domaćinstvo Europskih sveučilišnih igara, koje će se održati od 12. do 25. srpnja ove godine. To je bila prilika da se uz pomoć europskih fondova obnove devPetar Labrović, predsjednik Studentskog zbora: "Smatramo da nema smisla utvrđivati nove cijene smještaja bez financijske podloge na kojoj će se te cijene temeljiti"astirani studentski domovi koji su, izuzev studentskog naselja Ante Starčević, vapili za kompletnom rekonstrukcijom. U većinu se domova nije ulagalo još od prošle Univerzijade – gotovo trideset godina.

Lako je zamisliti scenarij bez sveučilišnih igara i sličnih manifestacija i doći od zaključka kako u tom slučaju do obnove domova ne bi ni došlo. Tim slijedom misli možemo i trebamo postaviti pitanje - zar studenti inače ne zaslužuju obnavljanje i određenu kvalitetu prostora u kojima žive? Poručuje li se studentima svih ovih desetljeća (na primjeru smještaja, ali i brojnih drugih stvari) da trebaju biti zadovoljni minimalnim, kao što im sada se po završetku studija daje do znanja da trebaju biti zadovoljni minimalnim – zapošljavanjem preko mjere stručnog osposobljavanje, primjerice?

Foto: Maja Čirjak, Studentski.hr<br> Foto: Maja Čirjak, Studentski.hr

Priča o ovoj obnovi, teškoj 300 milijuna kuna, koja je u potpunosti financirana iz europskih fondova, krenula je vrlo romantično - potpisivanjem ugovora, projekcijama izgleda novih soba i obećanjima o minimalnom poskupljenju smještaja, uz objašnjenje – mora se. Naposljetku nije sve išlo tako glatko – poništen je javni natječaj u srpnju, da bi kasnije izravnim dogovorima posao dobila tvrtka Projektgradnja u većinskom vlasništvu Ivice Todorića, radovi su se odužili, a studenti mjesecima držani u neizvjesnosti oko datuma useljenja u obnovljene paviljone.

O studentskom smještaju i cijeloj problematici koja je vezana uz njega u lipnju prošle godine razgovarali smo s Ružicom Rajšić, pomoćnicom Kako još uvijek nije dovršena sanacija zagrebačkog Studentskog centra, ingerenciju nad njegovim radom nema Sveučilište, već MZOS, što znači da su studenti ostali bez prava odlučivanja, a sastanci s ministrom Mornarom bili su samo iskaz njegove dobre voljeravnatelja Studentskog centra za smještaj, koja je tada naglasila da niti jedna kuna za obnovu neće biti uzeta od studentskog standarda. Tada je Rajšić istaknula da ne postoje točne projekcije koliko će nove cijene iznositi, ali da bi one trebale biti u rasponu od 400 do 750 kuna, ovisno o kategoriji smještaja. Istaknula je i kako se zagovaralo da se izjednače cijene domova na razini RH, ali je zagrebački SC bio protiv toga jer smatraju da je život u Zagrebu skuplji te bi taj potez predstavljao udarac na studentski džep. Iako je natječaj za smještaj studenata proveden u kolovozu 2015. godine, cijene smještaja utvrđene su tek krajem prosinca uz objašnjenje kako nisu mogle biti donesene prije završetka radova.

Studenti su ostali zatečeni novim cijenama, koje doista jesu, kako je Rajšić predviđala, u rasponu od 400 do 750 kuna. Oko korekcije cijena angažirao se zagrebački Studentski zbor koji je u više navrata, i prije samih objava cijena, pregovarao s ministrom Vedranom Mornarom i sanacijskim upraviteljem Pejom Pavlovićem.

Naime, kako još uvijek nije dovršena sanacija zagrebačkog Studentskog centra, ingerenciju nad njegovim radom nema Sveučilište, već MZOS, što znači da su studenti ostali bez prava odlučivanja, a sastanci s ministrom Mornarom bili su samo iskaz njegove dobre volje. Da je riječ o iskazu dobre volje i formalnom saslušanju studenata, govori i činjenica da su studentski predstavnici u jednom trenutku isključeni iz razgovora.

Predstavnici Studentskog zbora tražili su da cijene budu formirane na temelju financijskih projekcija te su mišljenja da je minimalno povećanje Predstavnici Studentskog zbora tražili su da cijene budu formirane na temelju financijskih projekcija te su mišljenja da je minimalno povećanje nužno samo u onim domovima koji su u potpunosti obnovljeninužno samo u onim domovima koji su u potpunosti obnovljeni. Naime, korekcije cijena smještaja u studentskim domovima ne odnose se samo na obnovljene objekte, već na sav smještajni kapacitet pod nadležnošću Studentskog centra, a iz Studentskog zbora naglašavaju kako je ovakvim cijenama smještaja Studentski centar daleko nadmašio cijenu najma po kvadratu u odnosu na privatne iznajmljivače.

Predstavnici Studentskog zbora smatraju da studenti nisu bili na vrijeme upoznati s korekcijom cijena te su više puta istaknuli kako dugovanja Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu, kao i njihovo neracionalno poslovanje, ne smiju biti razlog poskupljenja smještaja. U skladu s tim, zatražili su kompletna financijska izvješća za protekle tri godine i projekciju prihoda i rashoda za troškove smještaja u 2016. godini temeljenu na pozitivnim čimbenicima koje će izazvati obnova domova od sanacijskog upravitelja Peje Pavlovića, koje do današnjeg dana nisu dobili unatoč obećanju ministra Mornara kako će im traženi dokumenti biti dostavljeni.

O transparentnosti SC-a govori i činjenica da je H-Alter 16. lipnja 2015. temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama zatražio godišnja financijska izvješća o poslovanju Studentskog centra Zagreb u periodu od 2004. do 2014. godine te uvid u zapisnike Upravnog vijeća u periodu od 2004. do 2014. godine. Od SC-a nikada nismo dobili nikakvu informaciju te smo zbog toga pisali žalbu, povjerenici za informiranje Anamariji Musi, koja je 31. kolovoza naložila SC-u da riješi naš zahtjev za informacijama. I nakon isteka tog roka od 15 dana, od SC-a nismo dobili Predstavnici CZ-a zatražili su kompletna financijska izvješća za protekle tri godine i projekciju prihoda i rashoda za troškove smještaja u 2016. godini nikakav odgovor, o čemu smo obavijestili Povjerenicu.

"Smatramo da nema smisla utvrđivati nove cijene bez financijske podloge na kojoj će se te cijene temeljiti. Iako nismo dobili nikakve dokumente, ministar Mornar je u prosincu potpisao nove cijene domova koje su neznatno smanjene", rekao nam je predsjednik Studentskog zbora Petar Labrović koji ističe kako su netočni Pavlovićevi navodi da su domovi poskupili za 50 kuna te naglašava da se to odnosi samo na jedan dom, dok je prosjek poskupljivanja oko 200 kuna. Pri tome Labrović ističe kako u to poskupljenje nije uračunato izdvajanje MZOS-a koje je u rujnu 2015. godine povećano sa 105 na 200 kuna po studentu.

Labrović nam govori da je blagi porast cijena prihvatljiv samo za domove koji su u potpunosti obnovljeni te da se cijene moraju formirati prema financijskoj podlozi. Tek je tada, kaže Labrović, razumna i evaluacija gdje bi se ustvrdilo je li SC u gubitku s takvim cijenama ili u plusu. "Mišljenje SZ-a je da smještaj mora biti na nuli, odnosno da ne postoje ni dobitci, a ni gubici", rekao je Labrović.

Ako se ne nastave razgovori, studenti će krenuti u prosvjede, ali još se ne zna kakve, jer SZ čeka izjašnjenje studentske populacije. Naime, SZ je Labrović: "Nećemo dopustiti da ovakve cijene prođu. Ako se odlučimo za opciju klasičnog prosvjeda, kolege iz drugih gradova će nam se pridružiti jer ovo nije više samo pitanje smještaja"nedavno postavio online anketu kojom od studenata traži da se izjasne o obnovi domova, stanju inventara u sobama te mišljenje o samim cijenama i mogućnosti prosvjeda.

"Preko dvije tisuće studenata se odazvalo anketi i u 99 posto slučajeva se slažu kako je potreban prosvjed, s tim da je dio za klasični prosvjed na ulici dok je dio za tihi prosvjed kojim bi se zapravo bojkotiralo mjesečno plaćanje domova. Poskupljenje smještaja nije samo problem zagrebačkih studenata, već je najavljeno u Osijeku i Rijeci s tim da treba uzeti u obzir da su u tim gradovima cijene smještaja veće. U koordinaciji smo s drugim studentskim predstavnicima te smo formirali zajedničko mišljenje koje ćemo u subotu, u Osijeku, i potvrditi na sjednici Hrvatskog studentskog zbora. Nećemo dopustiti da ovakve cijene prođu. Ako se odlučimo za opciju klasičnog prosvjeda, kolege iz drugih gradova će nam se pridružiti jer ovo nije više samo pitanje smještaja, već kvalitete studentskog standarda koji se posljednjih godina sve više urušava", objašnjava Labrović.

Ako i dođe do prosvjeda studenata, to će predstavljati novinu u djelovanju SZ-a čiji se rad posljednjih nekoliko mandata može okarakterizirati mlakim i pasivnim. Važno je, možda presudno, da SZ napokon aktivira i potakne i druge studente i studentice, da dođe do istinske suradnje i diAko i dođe do prosvjeda studenata, to će predstavljati novinu u djelovanju SZ-a čiji se rad posljednjih nekoliko mandata može okarakterizirati mlakim i pasivnimjaloga među samim studentima, jer kontinuirani studentski pritisak godinama izostaje.

To se veoma dobro vidjelo na primjeru SC-a i studentske inertnosti prema njegovoj sudbini i onome što bi trebao i mogao predstavljati. Nedovoljno osviješteni u pogledu uloge SC-a, većina studenata doživljava ga kao posrednika u pronalasku studentskih poslova i pružatelja usluga prehrane – i ništa više. Mlad čovjek, student, pregršt mogućnosti – na prvu zvuči kao dobra, dobitna kombinacija, ali u realnosti ta kombinacija uglavnom preuzima formu nerealiziranog potencijala, autocenzure, "sigurne" indiferentnosti, "normalnog" statusa quo. I to je dio onog nuđenja i prihvaćanja minimalnog. Studenti kao da sami kopaju jame u koje potom upadaju, a da ni ne primjećuju kako je lopata čitavo vrijeme bila u njihovim rukama.

Posebnu ulogu tu ima SZ, koji jedini ima legitimitet zastupati sve studente Sveučilišta ili Veleučilišta kojem pripada, a u Statutu SZ-a ističe se kako je njihova temeljna zadaća briga o kvaliteti života studenata, a posebice o kvaliteti studijskog procesa. Upravo pitanje (ne)kvalitete studiMlad čovjek, student, pregršt mogućnosti – na prvu zvuči kao dobra, dobitna kombinacija, ali u realnosti ta kombinacija uglavnom preuzima formu nerealiziranog potencijala, autocenzure, "sigurne" indiferentnosti, "normalnog" statusa quojskog procesa bolna je točka rada SZ-a, gotovo nedodirnuta.

Praktički, djelovanje formalnih struktura studentskog predstavništva svelo se na financiranje studentskih projekata, u kojem su najveća sredstva dobivali projekti zavičajnih klubova, razne zabavne manifestacije (Agrounijada, Georudarijada, Građevinijada), a nešto se novca pronašlo i za izlete u Mariju Bistricu. Tek su poneku akcije i inicijative bile ozbiljnijeg karaktera, poput one protiv poskupljenja prehrane. U 2015. godini SZ je na raspolaganju imao i potrošio proračunska sredstva od 1.367.248,38 kuna. S obzirom na to da SZ nema svoju pravnu osobnost, a time ni svoj žiro račun, već se sva sredstva, tj. cijeli proračun, nalaze unutar proračuna Sveučilišta u Zagrebu.

Financijska sredstva za rad SZ-a dolaze iz državnog proračuna te se time financiraju međunarodna suradnja, sport na Sveučilištu i studentski projekti. Ostali studentski zborovi po fakultetima nemaju svojih sredstava, već su im sva sredstva dodijeljena putem SZ-a Sveučilišta u Zagrebu. Četvrtina proračuna redovito odlazi na financiranje sporta na Sveučilištu uz pomoć Ureda za sport Sveučilišta u Zagrebu te u suradnji sa Zagrebačkim sportskim sveučilišnim savezom. Najveći dio proračuna, skoro sedamdeset posto, koristi se za financiranje studentskih projekta kroz Natječaj za financiranje koji raspisuje SZ.

Glavna strukturna pitanja poput rada Sveučilišta, kvota na sastavnicama i školarine, od većine predstavnika Studentskog zbora su gotovo ignoriDjelovanje formalnih struktura studentskog predstavništva svelo se na financiranje studentskih projekata, u kojem su najveća sredstva dobivali projekti zavičajnih klubova, razne zabavne manifestacije, a nešto se novca pronašlo i za izlete u Mariju Bistricurana i ostavljena na rješavanje nezavisnim studentskim inicijativama. Svakako je važno potegnuti pitanje što su radili prijašnji studentski predstavnici koji su sjedili u Upravnom vijeću SC-a i zašto su šutjeli dok se dug godinama gomilao. Zašto nisu inzistirali da se zarada Student servisa, koja prema riječima Labrovića iznosi minimalno 40 milijuna godišnje, u potpunosti uloži u poboljšanje studentskog standarda?

Neodgovorno je tvrditi da je netko bio preslab ili nije imao dovoljnu moć da nešto promijeni jer smo bili svjedoci kako pritisak studenata može donijeti promjene i to po pitanju najvećeg financijskog izdatka za studente – školarina. Možda ovaj korak studentskog organiziranja na formalnoj razini, odnosno organiziranje SZ-a, predstavlja odmak od starih struktura koje su većinom bile interesne grupacije, i ne zaboravimo, vješto manipulirale studentskim izborima, ali i proračunom koji se upravo zbog manipulacija tijekom godina smanjivao.

Predsjednika Studentskog zbora bira Skupština, na mandat od godinu dana koji se može jednom ponoviti, ali neki članovi SZ-a znali su ostati i duže, i "vladati iz sjene". Zanimljivo je primijetiti i kako su od 15 predsjednika/ca SZ-a do sada samo dvije bile žene – pitanje je to koje nije otvoreno u nijednoj raspravi.

"Kroz zadnja četiri mandata, ako ne i više, gotovo ista skupina ljudi drži Studentski zbor. Jedan član ima čak desetogodišnji staž, a pojedinci se Svakako je važno potegnuti pitanje što su radili prijašnji studentski predstavnici koji su sjedili u Upravnom vijeću SC-a i zašto su šutjeli dok se dug godinama gomilaovraćaju na scenu i nakon što su otišli. Primjerice, u prošlom mandatu nisu dobili mjesta, no sada su opet na pozicijama, kao što je slučaj s Ivanom Botom. I sve to nitko ne preispituje. Postoji skupina poprilično aktivnih i glasnih pojedinaca, ali i užasno inertna skupina zbog čega Zbor nastavlja funkcionirati po istim principima. Nakon samo jednog semestra teško je sastaviti kvorum, što koriste oni koji nameću interese zavičajnih udruga, potičući članove Zbora da dolaze na sjednice kada njima to odgovara. No, mnogo je problematičnija sveučilišna lista jer se među predstavnicima studentskih zborova fakulteta često nalaze ljudi koji žele konstruktivne promjene", izjavili su članovi Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu u intervjuu za Slobodni Filozofski.

Također su skeptični oko promjena koje će donijeti izmjena Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama o kojoj se u studentskim krugovima priča već neko vrijeme. Labrović nam je danas potvrdio kako već postoji nacrt izmjena zakona koju su na razini sveučilišnog SZ-a usvojili.

"Najvažnija izmjena se odnosi na stjecanje pravne osobnosti SZ-a kako bismo se mogli prijavljivati na različite natječaje, što trenutno ne možemo. Uz to bismo htjeli ubrzati poslovanje koje je dosta usporeno od strane Sveučilišta. Time bi se povećala efikasnost SZ-a, ali i ojačalo Glavna strukturna pitanja poput rada Sveučilišta, kvota na sastavnicama i školarine, od većine predstavnika Studentskog zbora su gotovo ignorirana i ostavljena na rješavanje nezavisnim studentskim inicijativamastudentsko predstavništvo", rekao nam je Labrović i dodao kako se trenutni saziv SZ-a zalaže da studentsko predstavništvo i dalje ostane na volonterskoj bazi, ali uz mogućnost naknade za pojedine troškove koje su do sada sami morali snositi.

Članovi SZ-a Filozofskog fakulteta to ne vide kao jačanje studentskog predstavništva, već u tome vide postavljanje legalnog okvira po kojem bi se staroj postavi Studentskog zbora zapravo omogućilo da na svojim pozicijama ostane što duže, pa i nakon završetka studija.

"Taj plan je vrlo otvoreno i jasno predstavljen na jednoj od sjednica Studentskog zbora Sveučilišta. To je vrlo problematično. Pravna osobnost i nezavisnost od Sveučilišta same po sebi nisu negativne, ali s obzirom na sastav trenutnog Zbora, to nam se zapravo čini više loša nego li dobra stvar", izjavili su u intervjuu za Slobodni Filozofski.

Hoće li priče o cijenama domova potaknuti neki novi val studentskog aktivizma koji ovog puta dolazi od formalnog predstavništva vidjet ćemo u narednim danima, a do tada se možemo nadati kako priče o ojačavanju studentskog predstavništva koje se doista bavi interesom svih studenata neće ostati na razini obećanja.

aem_copy46692.jpg

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

<
Vezane vijesti