H-Alter
anakuzmanic_copy49057.jpgHRT će povući tužbe protiv novinara i HND-a ako tuženi povuku tvrdnje o postojanju cenzure na HRT-u. Jasnije rečeno - prestanite kritizirati rad HRT-a, prestanite upozoravati na niz problema, poslušno odrađujte svoje zadatke i sve će biti dobro. Nesretna je to situacija dragi novinari, ali ne bojte se, pravosuđe je na vašoj strani.

Sjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije na kojoj se raspravljalo o tužbama HRT-a protiv novinara, Hrvatskog novinarskog društva i drugih medija, osim ponovljenih floskula o slobodnim medijima kao važnom stupu demokracije i važnosti slobode, jučer je iznjedrila zaključak kako se traži od sukobljenih strana da spor riješe dogovorom. A to će se, sudeći prema izjavama ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića, postići jedino ako HND i tuženi novinari povuku tvrdnje o postojanju cenzure na HRT-u. 

HRT nije podnio tužbe protiv novinara nego protiv osoba, kazao je Bačić između ostalog i istaknuo kako se na HRT-u nitko nikad nije potužio na cenzuruDa nema cenzure na HRT-u Bačić je ponovio u nekoliko navrata, a kao primjer naveo prenošenje "jednog događaja iz Sabora". HRT nije podnio tužbe protiv novinara nego protiv osoba, kazao je Bačić između ostalog i istaknuo kako se na HRT-u nitko nikad nije potužio na cenzuru. Izgleda da je Bačićevo pamćenje poprilično kratko kada je zaboravio prosvjed desetaka novinara/osoba HRT-a u listopadu ne tako davne 2018. godine kada su prije sjednice Programskog vijeća ispred HRT-a istaknuli transparente Sloboda novinarstvu Stop cenzuri. Kazali su tada okupljeni novinari/osobe kako su se okupili zbog sve prisutnije cenzure na HRT-u, ali i zbog uručenja otkaza dugogodišnjem uredniku, novinaru i predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku.  A vodstvo HRT-a o tome ni ne želi promisliti, već javnosti melja oči s beznačajnim statistikama o tome da je HRT po gledanosti 16. na ljestvici EBU-a, dok prešućuje da je taj isti EBU (Europska radiodifuzijska unija) u nekoliko navrata upozorio na niz problema s kojima se HRT suočava.Bergant:" Politika ovdje nije napravila dovoljno da se javni servis shvati kao prednost demokratskog društva. HRT-u je pala i gledanost i kredibilitet"

"Hrvatska je imala dobru tradiciju javnog servisa, bila je u uzor u regiji, no u jednom je trenutku došlo do strašnih promjena, slično kao i u Poljskoj i Mađarskoj. Mi smo tek sada od ministrice kulture dobili neke odgovore na pitanja koja smo postavili još prije dvije godine, kada smo zatražili da se zaustavi erozija javnog servisa. Jedan od prijedloga je bio da se zakonska osnovi prilagodi europskim standardima, da se osigura politički neovisno imenovanje rukovodstva. Politika ovdje nije napravila dovoljno da se javni servis shvati kao prednost demokratskog društva. HRT-u je pala i gledanost i kredibilitet", kazao je prošle godine Boris Bergant iz EBU-a, ali to vodstvo HRT-a nije imalo priliku čuti jer su otkazali sastanak s predstavnicima međunarodne misije za zaštitu medijskih sloboda.

Foto: L.R. Foto: L.R.

Potporu HND-u i tuženim novinarima dali su Međunarodna i Europska federacija novinara (IFJ i EFJ). "Uprava HRT-a mora prestati s pritiscima na HND i šikaniranjem njegovih predstavnika", izjavio je Anthony Bellanger, glavni tajnik IFJ-a. S druge strane Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik EFJ-a, podsjetio je hrvatske vlasti da je u nedavnom Izvješću o medijskom pluralizmu u Hrvatskoj (EU report on Media Pluralism in Croatia) ukazano na "politizirana postavljanja i otpuštanja na javnom servisu HRT-u". 

Ne da je situacija nesretna, već duboko zabrinjavajuća kada dođe do toga da javni servis novcem građana financira tužbe protiv novinara i medija koji ih se usude kritizirati, a još bizarnije, i protiv strukovnog udruženjaIako se više puta apeliralo na Vladu, Sabor pa i Ministarstvo kulture da se očituju o srozavanju etičkih i profesionalnih standarda na HRT-u, da javno osude sve veće pritiske na novinare i nakladnike, očekivano se nije dogodilo ništa. A kako i očekivati da se nešto promijeni ako premijer Plenković tvrdi da Hrvatska nema problema sa slobodom medija. "Nisam primijetio da neki novinar, urednik ima neki supstancijalni problem iznijeti svoja stajališta, komentirati koga želi, ne vidim da postoji nekakva cenzura nekog 'nadtijela', mislim da se to ne događa", kazao je na aktualnom satu u Saboru prije nekoliko dana. Nije primijetio  ili možda nije pročitao mailove?

S druge pak strane ministrica Obuljen Koržinek situaciju vidi kao nesretnu. "Jako je nesretna situacija kada javna radiotelevizija pokreće tužbe i nadam se da će se naći neki prostor gdje će ući u razgovor i naći prostor da se tužbe povuku....ja ne vjerujem da u Hrvatskoj danas u bilo kojem mediju postoji cenzura", kazala je u Newsroomu N1 televizije. Ne da je situacija nesretna, već duboko zabrinjavajuća kada dođe do toga da javni servis novcem građana financira tužbe protiv novinara i medija koji ih se usude kritizirati, a još bizarnije, i protiv strukovnog udruženja.  Jer kako je Zovko na sjednici Odbora za medije istaknuo – poruka je jasna – neka tuženi mediji procjene što im je činiti: da i dalje rade posao onako kako najbolje znaju ili da o HRT-u pišu samo pohvale. Pa sama činjenica da je Bačić danas kazao kako će HRT povući tužbe ako se povuku tvrdnje o cenzuri je više nego očito zastrašivanje i pokušaj da se novinarima začepe usta, unatoč tome što je Zovko naveo kako dokazi o cenzuri na HRT-u postoje, a o čemu su spremni svjedočiti bivši i sadašnji radnici HRT-a.

Nažalost znamo da pravosuđe nije naklonjeno nakladnicima i novinarima, sjetimo se News Bara, a do koje razine bizarnosti idu presude Kako da onda očekujemo da novinari profesionalno obavljaju svoj posao kada gube sudske presude jer pišu istinu, kada ih se zatrpava tužbama s ciljem ušutkavanja, kada nemaju nikakvu potporu javnosti?pokazuje posljednji primjer o kojem je pisao Telegram. Prema nepravomoćnoj presudi, Slobodna Dalmacija mora platiti 10 tisuća kuna jer su objavili istinu, slično kao što je Lideru dosuđeno da mora Milijanu Brkiću platiti 15 tisuća kuna jer ga je novinar u tekstu nazvao prepisivačem diplomskog. Kako da onda očekujemo da novinari profesionalno obavljaju svoj posao kada gube sudske presude jer pišu istinu, kada ih se zatrpava tužbama s ciljem ušutkavanja, kada nemaju nikakvu potporu javnosti? Dovoljno je citirati sociologa Srećka Mihailovića.

"Ali, zašto od novinara tražimo ono što ne tražimo od nas samih? Tražimo da budu istinoljubivi, hrabri, pametni, kritični, da budu zastupnici javnog interesa, da kažu ono što mi ne smemo da kažemo. No, da ne tražimo od njih da budu sve ono što mi nismo? Zašto ih pljujemo kad oni nisu onakvi kakvi bi mi trebali da budemo? Odgovornost je i na njima, ali i na nama! Mi ne možemo da nastupamo hrabrije, mi ne možemo da kažemo šta mislimo, mi ne možemo da kritikujemo, jer ne možemo da rizikujemo radno mesto, ne možemo da rizikujemo naš stil života ili standard naše porodice, dece… Kao da ih novinari nemaju. Kažemo, pa to je njihov posao. No, da li je ičiji posao da se podmeće, da rizikuje toliko mnogo? Ili je posao svih nas da stvaramo takve društvene uslove u kojima javna reč neće povlačiti posledice po onoga koji ju je javno izneo?"

<
Vezane vijesti