Foto: Marta HržićFoto: Marta Hržić"94,3 posto mladih ispitanika koji su stariji od 30 godina, čine mlade djevojke; 41,4 posto ispitanika ima između 30 i 35 godina, a općenito starijih od 30 godina je nešto više od 70 posto, dok je najstariji/a ispitanik/ca imao/la 46 godina; 43,7 posto ispitanih ima visoku stručnu spremu, a zbog stjecanja više akademske titule njih 36,8 posto nije moglo na stručno osposobljavanje", rezultati su prvog istraživanja ove društvene skupine, koje je provedeno u suradnji s Građanskom inicijativa Pravo na SOR.

"94,3 posto mladih ispitanika koji su stariji od 30 godina, čine mlade djevojke; 41,4 posto ispitanika ima između 30 i 35 godina, a općenito starijih od 30 godina je nešto više od 70 posto, dok je najstariji/a ispitanik/ca imao/la  46 godina; 43,7 posto ispitanih ima visoku stručnu spremu, a zbog stjecanja više akademske titule njih 36,8 posto nije moglo na stručno osposobljavanje", rezultati su prvog istraživanja ove društvene skupine, koje je provedeno u suradnji s Građanskom inicijativom Pravo na SOR. U mjesec dana (studeni 2017.godine), koliko je anketni upitnik bio dostupan na Facebook stranici Inicijative, ispunilo ga je nešto više od 10 posto pratitelja (od njih 700).

Upitnik se sastojao od 20 pitanja koja su se uglavnom ticala dobi, spola, bračnog statusa, imaju li ispitanici djece, s kime žive u kućanstvu, ali i s kakvim su se diskriminacijama susretali zbog svojih godina, žele li da se vrati pripravništvo ili da ostane SOR koji bi bio moguć i za one starije od 29 godina, te žele li, ako se ne promijene prilike, otići iz države.

Ovo su njihove priče ispričane kroz poražavajuću statistiku.

Preko 90 posto ispitanika su mlade žene koje ne mogu izaći na tržite rada Preko 90 posto ispitanika su mlade žene koje ne mogu izaći na tržite rada

Budući da je preko 70 posto ispitanika starijih od 30 godina, zanimljivo je da 94,3% ispitanika čine žene; nerijetko su i majke što znači da su dvostruko diskriminirane – kao i jedna članica Inicijative koja je bila najbolja studentica u svojoj generaciji, državna stipendistica i demonstratorica, ali je stjecajem životnih okolnosti morala napustiti fakultet; u međuvremenu je rodila i vratila se na fakultet, završila ga i pogodite što – ne može odraditi SOR.

Budući da je preko 70 posto ispitanika starijih od 30 godina, zanimljivo je da 94,3% ispitanika čine žene; nerijetko su i majke što znači da su dvostruko diskriminirane"Bila sam iznimno uspješna studentica, u 5 posto najboljih, državni stipendist i demonstrator. Stjecajem tužnih životnih okolnosti morala sam početi raditi na trećoj godini fakulteta. Teško mi je bilo raditi i studirati paralelno jer mi je bilo preskupo plaćati školarinu za jedan položeni ispit po godini koliko sam uspijevala uz rad pa sam naposljetku od fakulteta odustala. U međuvremenu sam rodila i mislila da nikad neću završiti fakultet. Onda sam postala samohrana mama i radila razne poslove za minimalac. Uz pomoć obitelji i ušteđevine, odlučila sam stisnuti zube i vratiti se na fakultet nakon skoro 10 godina stanke ne bi li svom djetetu pružila bolju budućnost i da ne budemo socijalni slučaj. I sad kad sam napokon završila fakultet, država mi onemogućuje da budem ravnopravna na tržištu rada".

Generacijama rođenih 80-ih i 90-h godina za 17. rođendan pjevala se Robićeva pjesma Sedamnaest ti je godina tek čija je poruka bila nada u bolje sutra i postala ona klišeizirana izreka - na mladima svijet ostaje. Roditelji i bake, kojima je ta pjesma, osim nadu u prve mladenačke ljubavi nudila utjehu jer ona tek dolazi, značila i je nadaleko poznatu parolu "iz škole na posao". Vremena su se drastično promijenila, parola je pala u zaborav i u ropotarnicu povijesti s bivšom državom, i postala od 2010. godine parolom "iz škole/s fakulteta na – SOR – stručno osposobljavanje". Ali od lipnja 2016. godine samo za one mlađe od 29 godina.

Kao što smo već spomenuli, preko 70 posto ispitanika je starijih od 30 godina, s time da ih najveći postotak otpada na dob između 30 i 32 godine (oko 14 posto njih), što znači da im je SOR iskliznuo iz ruku za malo. Nakon njih slijede oni između 32. i 35. godine.

"Socijalna sam radnica. Uvjet za rad u struci jest položen stručni ispit, a uvjet za njega je godina pripravništva. Sve institucije socijalne skrbi objavljuju natječaje samo za stručno osposobljavanje na koje zbog godina nemam pravo, iako je u Slavoniji moje zanimanje deficitarno i neke natječaje ponavljaju jer očito nema dovoljno kandidata. A ja sam odbijena jer ne zadovoljavam uvjete za stručno osposobljavanje zbog godina. Čista diskriminacija zbog koje moja diploma ništa ne vrijedi."

dob_1.png

Među članovima Inicijative ima i osoba s invaliditetom koje su dvostruko, odnosno trostruko diskriminirane – po dobu, spolu i invaliditetu, kao i jedna članica. Ovo je njezina priča: "Moj problem: slijepa sam osoba. Diplomirala sam bibliotekarstvo i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Knjižnica u kojoj sam za vrijeme studija obavljala praksu i radila preko student servisa uzela bi me na stručno osposobljavanje bez Među članovima Inicijative ima i osoba s invaliditetom koje su dvostruko, odnosno trostruko diskriminirane – po dobu, spolu i invaliditetuzasnivanja radnog odnosa. Međutim, to je po sadašnjem zakonu nemoguće jer imam 30 godina. U toj mi je knjižnici prilagođeno i računalo, instalirana je govorna podrška i prilagođen program s kojim radim. Kao slijepoj osobi teže mi je pronaći posao, a još teže će biti bez položenog stručnog ispita".

Mnogi nas od malena slušaju – "idi na fakultet pa ćeš moći birati koji ćeš posao raditi", "s faksom ćeš se sigurno zaposliti" i slične sada već fraze, jer činjenica je da ljudi stariji od 29 godina po sadašnjim uvjetima ne mogu nikako konkurirati na tržištu rada koje se pretvorilo u oglase za SOR – ne mogu čak ni godinu dana za minimalac odraditi staž koji im je glavni preduvjet za stručni ispit, odnosno za ulazak na "pravo tržite rada". Preko 80 posto ispitanika koji su sudjelovali u ovome istraživanju jesu visoko obrazovane osobe.

stupanj_obrazovanja.png

Nerijetko su to osobe koje imaju više od jedne akademske titule, ili osobe koje su na burzi prijavljene s višom stručnom spremom, i dalje se školuju ili su netom završile dva različita fakulteta, i bile su primorane ići na SOR s jednom strukom, jer je po sadašnjem stanju stvari nemoguće ići dva puta. Slično je doživio jedan član Inicijative.

"Stručno osposobljavanje odradio sam sa srednjom stručnom spremom. Kada sam kretao na mjeru SOR, na HZZ-u sam napomenuo da imam jedan ispit do diplome i pitao hoću li imati pravo ponovno ići na SOR s VSS-om. Tvrdili su da ću, po zakonu, imati pravo. Naravno da sam, željan Nerijetko su to osobe koje imaju više od jedne akademske titule, ili osobe koje su na burzi prijavljene s višom stručnom spremom, i dalje se školuju ili su netom završile dva različita fakulteta, i bile su primorane ići na SOR s jednom strukom, jer je po sadašnjem stanju stvari nemoguće ići dva putarada, pristao. Nakon tri mjeseca sam diplomirao pravo, završio SOR i želio se ponovno uključiti u mjeru. Ali,  dočekao me šok – nisam imao pravo na stručno osposobljavanje i s visokom stručnom spremom. Smatram da je to jednaka nepravda kao i ova odredba da mjeru ne mogu koristiti osobe starije od 29 godina. Osobno me pogađaju obje stavke jer imam 32 godine i odrađeno stručno osposobljavanje sa SSS, a nakon diplome mi nisu htjeli odobriti osposobljavanje s VSS, iako po zakonu stoji da na to imam pravo, a da ne govorim da sam tada bio ispod te dobne granice od 29 godina. Da sam ranije bio upućen da će se voditi internim pravilnicima HZZ-a, sačekao bih tri mjeseca dok diplomiram i onda s VSS išao raditi i ne bih se ranije uključivao u mjeru. Sada sam već četiri godine u začaranom krugu iz kojeg nema izlaza. Uporno mi se ponavlja ista shema kod traženja posla. Gdje god se prijavim za posao sa SSS,  svaki poslodavac me odbija s tvrdnjama kako sam prekvalificiran, a tamo gdje se prijavim s VSS (s kojim nisam stekao iskustvo) uporno dobivam odgovor kako nemam iskustva".

Gotovo 40 posto ispitanika i dalje se školuje, u nadi da će jednoga dana s višom akademskom titulom ipak ući na tržište rada. Čak 36,8 posto njih doživjelo je da im je zbog završenog jednog stupnja obrazovanja zahtjev bio odbijen, a u trenutku odbijanja bili su u daljnjem školovanju.

daljnje_skolovanje.png

Njih 65 posto u lipnju prošle godine našlo se u situaciji da se zbog HZZ-ove odluke nisu niti prijavljivali na SOR.  Zbog toga za njih je "vrijeme stalo", našli su se u limbu iz kojeg nema izlaza – neki su se nekoliko puta našli u situaciji da su gotovo pa "dobili" SOR, ali su ih godine ili neadekvatan stupanj obrazovanja u tome zaustavili. Njih 23 posto nije se niti jednom moglo prijaviti na SOR, dok njih 26,4 posto je u tome bilo zaustavljeno jednom. 12,6 posto ispitanika dva se puta našlo u ovoj situaciji, dok se njih 37,9 posto u ovakvoj neprilici našlo nebrojeno mnogo puta.

<
Vezane vijesti