Foto: Screenshot Više od medaFoto: Screenshot Više od medaBrojnost kukaca pala je za čak tri četvrtine, alarmantni su rezultati istraživanja europskih znanstvenika, koji upozoravaju kako nam prijeti urušavanje cijelog hranidbenog lanca. "Utjecaj industrijske poljoprivrede je primarni osumnjičenik za ovaj kolaps. Hitno moramo poduzeti mjere kako bi se minimalizirali negativni utjecaji poljoprivrede na naš prirodni svijet, a to uključuje smanjenje utjecaja pesticida na najmanju moguću mjeru", izjavio je za H-Alter voditelj istraživanja Caspar A. Hallmann.

"Ekološki Armagedon", "Insektogedon", neki su od naziva pod kojima su svjetski mediji objavili rezultate istraživanja skupine znanstvenika iz Nizozemske, Njemačke i Velike Britanije, sudeći prema kojima svijet ulazi u još jedno novo nepoznato područje, određeno dramatičanim padom prisutnosti letećih kukaca. Pad brojnosti kukaca, tj. insektne biomase, koji je zabilježen analizom podataka za posljednjih 27 godina iznosi, naime, alarmantnih 76 posto sezonski, do čak 82 posto u sredini ljeta, objavljeno je u znanstvenom časopisu Plos One. Uloga kukaca u ekosustavu je nezamjenjiva, ako izgubimo kukce, sve drugo će se urušiti, upozorili su znanstvenici.

"Kukci igraju ključnu ulogu u našem ekosustavu. Oni osiguravaju oprašivanje biljaka, te će mnoge vrste izumrijeti bez kukaca. Ovo ima posljedice i za nas ljude, zato što se velik dio naše proizvodnje hrane oslanja na oprašivanje. Zatim, kukci su izvor hrane za mnoge vrste više u Pad brojnosti kukaca, tj. insektne biomase, koji je zabilježen analizom podataka za posljednjih 27 godina iznosi, naime, alarmantnih 76% sezonski, do čak 82% u sredini ljetahranidbenom lancu, kao što su ptice, sisavci, vodozemci, slatkovodne ribe i gmazovi. Kolaps svih njih vuče za sobom urušavanje ostalih dijelova hranidbenog lanca, ta na kraju i nas samih. Kukci su odgovorni i za velik dio ciklusa hranjivih tvari, kao što su raspadanje smeća i izmeta, kako bi opet bili dostupni biljkama kao hrana", kaže Hallmann.

Procjena je, primjerice, da 80 posto divljih biljnih vrsta ovisi o kukcima za oprašivanje, dok 60 posto ptica ovisi o njima kao izvoru hrane. Od ranije znamo da je populacija europskih livadnih leptira opala za 50 posto između 1990. i 2011. Slični trendovi zabilježeni su i za druge bolje istražene vrste, kao što su pčele i noćni leptiri. Iako su ovakvi podaci o gubitku pojedinih vrsta kukaca dostupni, ovo istraživanje je jedno od prvih koje donosi procjenu pada populacije kukaca općenito, a bilo je moguće zahvaljujući podacima koje su u Njemačkoj godinama skupljali entomolozi amateri.

"Postoji golemi manjak podataka o kukcima, a dio razloga za to možda se krije u tome što su oni s ljudskog stajališta, neatraktivni. Srećom, naši njemački kolege imali su vizionarsku ideju prije 30 godina i počeli skupljati uzorke na nevjerojatno standardizirani način. Znanstvenici su ograničeni vremenom i financijskim sredstvima da bi mogli istraživati sve dijelove svijeta kukaca, pa je prirodno da je samo nekoliko vrsta praćeno tijekom dužeg razdoblja. Takve su vrste obično pčele, leptiri i neki moljci", ističe Hallmann.

Podatak koji još više zabrinjava je da su podaci koji upozoravaju na golemi pad zabilježene mase kukaca općenito prikupljani na zaštićenim područjima u Njemačkoj, a ne na degradiranim područjima.Klimatske promjene su očito vrlo značajan problem, no gubitak više od tri četvrtine kukaca u manje od 30 godina upozorava da imamo vrlo hitan i neposredan problem, još jedan koji ne može čekati dugo na rješenje

"To što je ovakav pad zabilježen u prirodnim rezervatima znači samo da je situacija još alarmantnija, zato što su ta područja određena kako bi se zaštitila i održala bioraznolikost, i osigurale usluge ekosustava o kojima svi ovisimo", objašnjava Hallmann.

Analizirani su podaci s 96 lokacija u 63 zaštićena područja, a pad je vidljiv neovisno o tipu staništa. Promjene u vremenu, korištenju zemlje i karakteristike staništa ne mogu objasniti opći pad, istaknuto je. Elementi koji su doprinijeli ovakvoj alarmantnoj situaciji su klimatske promjene, gubitak i fragmentacija staništa, uništenje kvalitete staništa…

Dok se o klimatskim promjenama govori kao o hitnom problemu, iako to ne znači da se i djeluje, druga planetarna granica čiji je dio i alarmantni nestanak kukaca – gubitak bioraznolikosti, često izostaje čak i kao tema debate. "Klimatske promjene su očito vrlo značajan problem, no gubitak više od tri četvrtine kukaca u manje od 30 godina upozorava da imamo vrlo hitan i neposredan problem, još jedan koji ne može čekati dugo na rješenje", kaže Hallmann.

Hallmann i drugi autori istraživanja pozivaju na hitno djelovanje kako bi se zaustavilo padanje brojnosti kukaca i obnovile populacije. Kako je Hallmann i drugi autori istraživanja pozivaju na hitno djelovanje kako bi se zaustavilo padanje brojnosti kukaca i obnovile populacijeključni čimbenik za oblikovanje krajolika način na koji proizvodimo svoju hranu, industrijska poljoprivredu, "ona se ne može zaobići pri uvođenju mjera za ublažavanje situacije", ističu.

"S obzirom na to da su poljoprivredni utjecaji primarni osumnjičenik za pad brojnosti kukaca, te s obzirom na princip predostrožnosti koji moramo slijediti, vjerujem da se moraju poduzeti mjere kako bi se minimalizirali negativni utjecaji poljoprivrede na naš prirodni svijet, a to uključuje smanjenje utjecaja pesticida na najmanju moguću mjeru", kaže Hallmann.

No, s kukcima možda ipak nije sve tako crno, jer su oni vrlo otporni, preživjeli su već pet masovnih izumiranja na globalnoj razini. "Dobra vijest je da se oni mogu oporaviti, jednom kada uklonimo uzrok ili uzroke izumiranja. Optimističan sam u tom smislu, ali moramo odmah početi djelovati", zaključuje Hallmann.

aem_copy52066.jpg
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
<
Vezane vijesti