Foto: Paula Klaić Saulačić<br>Foto: Paula Klaić Saulačić
"Planet bez lišća vjerojatno bi također bio planet bez šuma kakve poznajemo, bez majmuna i bez Homo sapiensa", kaže Steven Higgins s novozelandskog Sveučilišta Otago, voditelj istraživanja koje je pokazalo kako je u posljednja tri desetljeća došlo do ozbiljnih promjena u životnom ciklusu lišća. To je pak dovelo do povećanog rizika od izumiranja brojnih vrsta i promjene u razmjeni energije između Zemljine površine i atmosfere što pak može ubrzati ili usporiti klimatske promjene.

Među brojne dijelove ekosustava na koje je čovjek djelovanjem kroz industrijsku civilizaciju nepovratno utjecao ubraja se i lišće. Iako je lišće svuda oko nas i obavlja neprocjenjivu ulogu u ekosustavu, o utjecaju klimatskih promjena na lišće malo se govori. "Promjene u ciklusima rasta vegetacije mogu ubrzati ili usporiti ritam klimatskih promjena mijenjanjem razmjene energije između Zemljine površine i atmosfere, ali mogu ugroziti i opstanak vrsti čiji su životni ciklusi usklađeni s ciklusima rasta lišća", upozorili su znanstvenici sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu. Tim novozelandskih znanstvenika objavio je u časopisu Nature Climate Change rezultate istraživanja koji po prvi put pružaju uvid u globalnu sliku o promjenama u sezonskim obrascima rasta vegetacije, fenologiji lišća. Analizom satelitskih podataka od 1981. do 2012. godine otkrili su kako je u posljednja tri desetljeća došlo do ozbiljnih promjena u rastu lišća na čak 54 posto Zemljine površine.

lisce1.jpg

"Koristili smo satelitske podatke o aktivnosti lišća kako bismo opisali promjene u vremenskom opsegu aktivnosti lišća na zemljinoj površini. Uočili smo da se u mnogim krajevima svijeta dužina aktivnosti vegetacije povećala. U nekim je dijelovima svijeta to posljedica ranije pojave lišća, u drugima prolongiranog opadanja, a negdje opet dolazi i do ranije pojave i do kasnijeg opadanja. U nekim je regijama i intenzitet aktivnosti vegetacije povećan", pojasnio je za H-Alter voditelj istraživanja Steven Higgins.

Okidači za ovaj proces nisu isti u svim dijelovima svijeta. U nekim regijama više proljetne temperature uzrokuju raniji razvoj lišća, drugdje su Prisutnost ili odsustvo lišća i količina lisnatog pokrivača definira boju zemljine površine što utječe na to koliko se sunčevog zračenja reflektira, a koliko apsorbirastudije pokazale kako promjene u atmosferskom CO2 uzrokuju promjene u vremenskom opsegu aktivnosti, dok studije iz monsunske klime otkrivaju kako produžena kišna sezona može odgoditi opadanje lišća.

Navedene promjene imaju pak ozbiljne posljedice na druge dijelove ekosustava, pa tako vode do povećavanog rizika od izumiranja vrsta koje ovise o fenološkom ciklusu lišća. U sjevernoj hemisferi je već zabilježen gubitak populacije nekih vrsta ptica jer su se smjene godišnjih doba pomaknule i više nisu usklađene s njihovim životnim ciklusom. Slično se događa i s nekim kukcima oprašivačima, al i velikim sisavcima poput jelena.

"Osim utjecaja na bioraznolikost bilježimo i biofizički utjecaj. Na primjer, prisutnost ili odsustvo lišća i količina lisnatog pokrivača definira boju zemljine površine što utječe na to koliko se sunčevog zračenja reflektira, a koliko apsorbira. Aktivnost vegetacije također utječe na latentnu izmjenu topline sa zemljine površine. Tako prisutnost lišća utječe i na površinsku temU sjevernoj hemisferi je već zabilježen gubitak populacije nekih vrsta ptica jer su se smjene godišnjih doba pomaknule i više nisu usklađene s njihovim životnim ciklusom. Slično se događa i s nekim kukcima oprašivačima, al i velikim sisavcima poput jelenaperaturu i vlagu u atmosferi", pojašnjava novozelandski znanstvenik.

Dok je za sjevernu hemisferu dio ovih podataka bio poznat i ranije, novozelandski su znanstvenici prvi put pokazali da se slični procesi događaju i na južnoj hemisferi, iako se ovi dijelovi svijeta razlikuju ne samo u obrascima rasta vegetacije već i po raspodjeli zemljišne mase. Sjeverna hemisfera ima raširene listopadne šume i područja s borealnim šumama gdje se pretpostavlja da temperatura diktira obrasce distribucije lišća, dok su na južnoj hemisferi češći sušni sustavi, gdje vlaga u tlu pogoni obrasce života lista.

"Negativne posljedice tih sjevernih fenoloških promjena za površinu Zemlje i povratne klimatske procese, ekosustav i vrste su dobro poznati. Naša studija pokazuje jednako ozbiljne fenološke promjene na južnoj hemisferi, gdje su posljedice za energetski proračun i vjerojatnost fenoloških neusklađenosti bili nepoznati", kaže Higgins.

Na pitanje hoće li se proces promjene životnog ciklusa lišća nastaviti ubrzavati prateći ritam ubrzavanja klimatskih promjena, znanstvenicima je još teško odgovoriti.

Foto: Paula Klaić Saulačić<br>
Foto: Paula Klaić Saulačić

"Iako smo u našoj studiji proučavali tridesetogodišnje razdoblje, to nije dovoljno da bismo sa sigurnošću rekli mijenja li se stopa promjene", rekao je Higgins.

Ako ne vidite razloga da se uzrujavate životom lišća, pokušajte zamisliti kakav bi planet bio bez lišća. "To možete samo ako imate zaista plodnu maštu! Zapravo, Zemlja nije uvijek imala lišće, ali ono je obilježje života na Zemlji više od 360 milijuna godina. Evolucija lišća dramatično je povećala kapacitet biljaka za hvatanje svjetlosne energije što je pak dovelo do razvoja prostranih šuma po cijelom planetu, što je tijekom geološkog vremena 'projektiralo' atmosferu, klimu i tlo kakvo imamo danas. Zemlja bez lišća vjerojatno bi također bila Zemlja bez šuma kakve poznajemo, bez majmuna i bez Homo sapiensa", zaključuje Higgins.

Ključne riječi: klimatske promjene, šume
<
Vezane vijesti