U posljednje četiri godine cijene životnih potrepština su narasle za 16,3 posto, dok predloženo povećanje iznosa minimalne plaće predstavlja njen rast od svega šest posto. Zbog svega toga radnici su iz mjeseca u mjesec primorani ulaziti u minus na bankovnom računu, a iz kojeg gotovo više nikada ne mogu izaći.

"Ne znam tko može živjeti s trenutnim iznosom minimalne plaće, i ona nije rješenje nikome i ni za šta," kaže Guste Santini.

"Minimalna plaća, koja danas iznosi 2 814 kuna, nasuprot stalnom porastu životnih troškova, nije dostatna za život. Taj iznos u svakom slučaju treba povećati. No, ne treba se zaustaviti na tome. Naš je cilj osnažiti gospodarstvo, tako da stvaranjem dodatne vrijednosti porastu dohoci, odnosno da se smanje razlike između onih koji zarađuju mnogo i onih koji jedva žive od plaće". Ovaj isječak sastavni je dio Plana 21

Minimalna plaća nije rasla gotovo četiri godine jer je zakonodavac predvidio da se njezino povećanje vezuje uz rast BDP-a koji je posljednjih godina u neprestanom padu

 niza obećanja Kukuriku koalicija koju je obećala sprovesti u djelo po dolasku na vlast. Iako je većina obećanog još uvijek ostalo mrtvo slovo na papiru, Vlada se ovih dana na svojim društvenim mrežama pohvalila kako će izmjenom Zakona o minimalnoj plaći ona porasti s dosadašnjih 2 814 na 2 984,78 kuna u bruto iznosu.

Podsjetimo, važeći Zakon o minimalnoj plaći donesen je 2008. godine s ciljem da se minimalna plaća veže uz visinu prosječne bruto plaće ostvarene u prethodnoj godini, a rezultat je dogovora između tadašnje Vlade, sindikalnih središnjica i poslodavaca. Između ostalog, rezultat pregovora bio je da se postepeno povećava udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći, s početnih 39 posto na 50 posto. Unatoč tome, ona nije rasla gotovo četiri godine jer je zakonodavac predvidio da se povećanje minimalne plaće vezuje uz rast BDP-a koji je posljednjih godina u neprestanom padu.

novosel.jpg novosel.jpg

"Nakon šest mjeseci pregovora s Vladom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, koja je pokušala opstruirati bilo kakvo povećanje minimalne plaće, nastao je Prijedlog izmjene Zakona o minimalnoj plaći koji se trenutno nalazi u proceduri. Predloženo je da se iznos minimalne plaće utvrđuje posebnom godišnjom uredbom koja bi se temeljila na pregovorima Vlade sa socijalnim partnerima, ali i preporukama Međunarodne organizacije rada. Ukoliko se pak Vlada, sindikati i HUP ne uspiju dogovoriti oko godišnjeg iznosa, tada ga je Vlada dužna sama ustvrditi uz uvjet da on ne smije biti  

Mladen Novosel: "Naši poslodavci se pravdaju da posluju u okruženju Jugoistočne Europe, gdje je minimalna plaća još manja nego naša, a da pri tome zaboravljaju napomenuti da je kupovna moć naših građana daleko niža"

 manji od visine utvrđene u prethodnoj godini", objasnio je u razgovoru za H-Alter Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a. Novosel priznaje da ovogodišnje povećanje minimalne plaće za svega 170,78 kuna nije zadovoljavajuće za sindikate. "Nismo apsolutno zadovoljni, ali iznos je barem malo povećan, što nije beznačajno za radnike na minimalcu. S druge strane, Slovenija ima gotovo duplo veću minimalnu plaću, a da ne govorimo o zemljama Zapadne Europe. No naši poslodavci se pravdaju da posluju u okruženju Jugoistočne Europe, gdje je minimalna plaća još manja nego naša, a da pri tome zaboravljaju napomenuti da je kupovna moć naših građana isto tako daleko niža nego li građana nekih drugih zemalja."

nestic.jpg nestic.jpg

Poslodavci su tijekom pregovora također uporno inzistirali da se za radno intenzivne djelatnosti, u koje spada tekstilna, drvnoprerađivačka i kožarsko-obućarska industrija, omogući, baš kao što je to slučaj s još uvijek važećim Zakonom, utvrđivanje niže razine minimalne plaće od one određene uredbom. "Poslodavci iz te industrije su tvrdili da bi bilo kakvo povećanje izdataka bilo pogubno za opstanak navedenih djelatnosti, no mi nismo htjeli pristati na stvaranje razlika među radnicima. Kolektivnim ugovorom

Danijel Nestić: "Postoji rizik da se dio radnih mjesta ugasi, odnosno da poslodavac ne pronađe svoju računicu u nastavku poslovanja i da zatvori pogon"

im je ipak omogućeno smanjene iznosa minimalne plaće, ali ona ne može biti manja od 95 posto iznosa utvrđenog uredbom", objašnjava Novosel. No Danijel Nestić s Ekonomskog instituta upozorava kako poslodavci u radno intenzivnim djelatnostima, zbog zadane cijene proizvoda na svjetskom tržištu, ne mogu povećati cijenu vlastitih proizvoda, a istodobno im na troškovnoj strani velik teret upravo stvaraju plaće, pa makar one bile i minimalne. "Poslodavci u tom sektoru su doista na rubu, a situaciju im dodatno otežavaju sve skuplje režije. Ako bi se krenulo u značajno povećanje minimalnih plaća, postoji rizik da se dio radnih mjesta ugasi, odnosno da poslodavac ne pronađe svoju računicu u nastavku poslovanja i da zatvori pogon. Zbog toga treba pažljivo voditi računa o minimalnoj plaći i Vlada se oko njenog povećanja treba konzultirati s predstavnicima sektora kojih se to uistinu tiče", upozorava Nestić.

milicic.jpg milicic.jpg

Siniša Miličić iz varaždinskog Regionalnog industrijskog sindikata pak smatra da za otpor povećanja plaća u toj branši nema niti jednog drugog razloga do li pohlepe poslodavaca. "Tko ne može isplatiti minimalnu plaću, ne bi se smio ni baviti biznisom niti se nazivati gospodarstvenikom. Činjenica je da poslodavac može ostvariti profit i s isplatom punog iznosa minimalne plaće jer je, primjerice, u Sloveniji ona dvostruko veća, pa tvrtke u istoj branši uspijevaju poslovati. Isti ti poslodavci koji se žale, kod nas u Sjevernoj Hrvatskoj jako dobro žive - voze skupocjene automobile, grade vikendice i putuju na skijanje. Uostalom, ne može se reći da će povećanje minimalne plaće za

Siniša Milićić: "U Sloveniji je minimalna plaća dvostruko veća, pa tvrtke u istoj branši uspijevaju poslovati. Isti ti poslodavci koji se žale, kod nas u Sjevernoj Hrvatskoj jako dobro žive"

stotinjak kuna uništiti poslodavce, tim više što im je aktualna Vlada smanjila troškove na izdavanjima za zdravstveno osiguranje", podsjeća Miličić.

Sindikalist iz Varaždina se zaleže za strogo provođenje dogovorene uredbe o minimalnoj plaći, iako, kako objašnjava, postoje načini na koje je poslodavci mogu izigrati. "Primjerice, Zavod za zapošljavanje je dijelu nezaposlenih pružio besplatnu obuku za rad u obućarskoj industriji. Kada su jednog dana dobili posao, poslodavac ih je šikanirao abnormalnim normama koje je nemoguće ispuniti. Na kraju mjeseca im je na račun uplatio minimalac, budući da zakonski manje ne može, a onda je od radnika zahtijevao da mu po primitku plaće vrate par stotina kuna na ruke. Na taj način ih ucjenjuje, jer im u protivnom ne želi produžiti ugovor o radu", prepričava Miličić, te dodaje da je spomenuta radnja kazneno djelo koju gotovo niti jedan radnik ne želi prijaviti jer će u tom slučaju ostati bez posla, a drugi posao zbog loše gospodarske situacije jednostavno ne može pronaći.

Iako se Vlada predloženom mjerom povećanja minimalne plaće pohvalila tako što je putem društvenih mreža odaslala grafiku na kojoj je, u maniri Youtube zvijezde iz Niša, na iznos od 2 984,78 kuna otisnula pečat, Danijel Nestić upozorava kako moguće povećanje minimalne plaće neće imati nikakav značajan poticaj na potrošnju građana "Gledajući čitavu ekonomiju, to je vrlo mali dio dohotka ukupnog stanovništva, koji ne 

Guste Santini: "Bez smanjenja poreza i doprinosa iz osobnih dohodaka hrvatski rad je nekonkurentan, a najavljene minimalne mjere, s aspekta ukupne društvene efikasnosti i izlaska Hrvatske iz krize, neće ostvariti nikakav pozitivni pomak"

 može pomoći oporavku gospodarstva." S njim se slaže i ekonomist Guste Santini. "Bez smanjenja poreza i doprinosa iz osobnih dohodaka hrvatski rad je nekonkurentan, a najavljene minimalne mjere, s aspekta ukupne društvene efikasnosti i izlaska Hrvatske iz krize, neće ostvariti nikakav pozitivni pomak. To je jedno malo prilagođavanje na inflaciju, koja možda u statistikama ne djeluje zastrašujuće, ali je dovoljno otići na tržnicu da biste uvidjeli kako su se cijene osnovnih prehrambenih proizvoda znatno povećale, tako da je realna kupovna snaga minimalne plaće, i s njenim povećanjem, manja nego što je bila donedavno. Uostalom, mizerno povećanje bruto iznosa minimalne plaće ne da nije dovoljno, nego je ispod svakog minimuma. Minimalna plaća trebala bi biti dovoljno velika da se s njom može izvršiti reprodukcija radne snage u mjesec dana. Ne znam tko može živjeti s trenutnim iznosom minimalne plaće, i ona nije rješenje nikome i ni za šta", zaključuje Santini.

santini_dnevnohr.jpg santini_dnevnohr.jpg

Uz povećanje cijena hrane, koja je prema rezultatima Državnog zavoda za statistiku samo u prošloj godini porasla za 4,7 posto, sindikati upozoravaju i na poskupljenje troškova stanovanja i prijevoza. Naime, od 1. srpnja 2008. godine do 31. prosinca 2012. godine cijene životnih potrepština su kumulativno narasle za čak 16,3 posto, dok predloženo povećanje iznosa minimalne plaće predstavlja njen rast od svega šest posto. Zbog svega toga, radnici koji rade za minimalnu plaću iz mjeseca u mjesec primorani su ulaziti u minus na bankovnom računu, a iz kojeg, zbog pripisa kamate, gotovo da više nikada ne mogu izaći. U takvoj situaciji, rečenica "svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i svojoj obitelji  slobodan i dostojan život", zvuči kao daleki san. Iako je ta ista rečenica upisana u temeljni državni dokument - Ustav.

Ključne riječi: radnička prava
<
Vezane vijesti