H-Alter
Foto: S.Š.Foto: S.Š.Zadnja proširenja donjogradske pješačke zone dogodila su se 2012. godine kada je "pješačkom" ulicom proglašena Teslina, odnosno 2013. s uređenjem Trga Europe. Mogućnosti stvaranja novih donjogradskih promenada čitavo vrijeme stoje pred nosom. Masarykova već sada ispunjava sve uvjete da pješačka zona postane odmah. Nadovezana na jednom potpuno pješačku Teslinu, Zagreb bi dobio novu promenadu od HNK do Zrinjevca. Inicijativa platforme 1POSTOZAGRAD pokrenuta u veljači ove godine prva je koja predlaže konkretni iskorak i to ne samo na Masarykovu ulicu.

Svoju prvu modernu pješačku zonu Zagreb je dobio tek s preuređenjem najužeg središta grada povodom Univerzijade 1987. godine. S pješačkim glavnim trgom, bio je to doslovno revolucionarni iskorak. Iako zona tada nije postala prevelika, niti dobila osobito atraktivno uređenje, bio je to početak. Poželjna daljnja širenja donjogradske pješačke zone, međutim, nisu uslijedila prebrzo, ni u većoj mjeri.

Zagreb s postojećom pješačkom zonom i načinom kako je organizirana nikad nije dobio ni neku središnju promenadu koja bi bila punokrvno pješačka, a ne npr. dominantno ugostiteljska ulica kao što su to primjerice opterećena Tkalčićeva ili prekratka Bogovićeva koju prođete u jednoj minuti, a gdje da bi se zadržali zapravo trebate platiti. Proglašenjem pješačke Masarykove ne samo da bi se proširila sada ipak premala donjogradska pješačka zona, već bi se neposredno podigla kvaliteta života u gradu, a Zagreb približio europskim standardima i okolišnim trendovima

No, mogućnosti stvaranja novih donjogradskih promenada čitavo vrijeme stoje pred nosom, primjerice u Martićevoj, a najlakše je ostvariva na prostoru Masarykove ulice. Masarykova već sada ispunjava sve uvjete da pješačka zona postane odmah, osobito na potezu između Preradovićeve i Gundulićeve ulice, ali i u cjelini. Nadovezana na jednom potpuno pješačku Teslinu, Zagreb bi dobio novu promenadu od HNK do Zrinjevca. Upravo bi mjerilo takvog pješačkog poteza približilo grad suvremenim potrebama.

Ono bi bilo čak i bliže onom mjerilu koje je devetnaestostoljetni Zagreb ponudio svojim građanima s formiranjem Južne promenade, odnosno današnjeg Strossmayerovog šetališta. A kao i sa svakim proširenjem pješačke zone do sad, javni prostor bi samom činjenicom izbacivanja automobila u korist pješaka, nedvojbeno dobio na kvaliteti.

Inicijativa da Masarykova ulica postane pješačka zona nije nova. Pokušaja da to postane je bilo, ali rezultata ne. Pomaka je bilo tek po pitanju smanjenja količine prometa, no cjelovito rješenje koje bi i formalno favoriziralo pješake te omogućilo postuliranje pješačke zone za sad izostaje. Ideja o pješačkoj Masarykovoj čak je opetovano potvrđivana različitim studijama, pa tako i recentnije od strane Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, no i opet bez koraka prema realizaciji. Masarykova ulica treba biti dominantno slobodna te komunalnom opremom sugerirati boravak bez naknade i time poticati društvenost i urbanitet, odnosno primarno služiti pješacima. Kad govorimo o mogućnosti besplatnog sjedenja, Zagreb u svojoj centralnoj pješačkoj zoni takvih prostornih gesti nema puno

Inicijativa platforme 1POSTOZAGRAD pokrenuta u veljači 2020. prva je koja predlaže konkretni iskorak i to ne samo na Masarykovu ulicu, pritom nudeći nekoliko opcija. Masarykovu ulicu uputno je čitavu proglasiti pješačkom zonom, no moguće je to učiniti i etapno, a pješački dio minimalno bi trebao postati onaj između Preradovićeve i Gundulićeve.

Takav potez traži izmještanje relativno novog taksi stajališta koje sada zauzima dobar dio ulice. Osim zaustavljanja taksi vozila na stajalištu, drugog parkiranja u toj ulici odavno nema. Aktualna inicijativa čak je i predložila moguće alternativne lokacije za taksi stajališta, npr. prostor ispred zgrade Rektorata, u Berislavićevoj, južnijem djelu Gajeve ili neku drugu lokacija u zoni postojeće, no svakako izvan (buduće) pješačke zone.

Istodobno je uputno i da se u polazno-odlaznom smjeru kretanja taksi vozila s budućeg stajališta ne ulazi u pješačku zonu, kao što se sad kroz nju prolazi budući da se time nepotrebno i učestalo remeti. O svemu tome, jasno, mjerodavno trebaju odlučiti gradske stručne službe, a rješenje sasvim sigurno postoji. Ključno je u prvi plan staviti pješaka i rješenje koje stvara novu promenadu.

Berislavićeva (Foto: Saša Šimpraga) Berislavićeva (Foto: Saša Šimpraga)

Upravo iz tog razloga, aktualnom inicijativom predlaže se da se za proširenje pješačke zone u paketu s Masarykovom razmotre i segmenti Gajeve (između Berislavićeve i Tesline) i Preradovićeve ulice (između Berislavićeve i Masarykove) gdje je promet već sad minimalan i gdje je također uputno ukinuti parkiranje, odnosno neznatno dislocirati taksi stajališta npr. na istu lokaciju gdje će biti premješteno ono iz Masarykove. Takvo rješenje omogućilo bi stvaranje ugodnog pješačkog pravca koji bi povezao Trg Republike Hrvatske sa Zrinjevcem. Inicijativa da Masarykova ulica postane pješačka zona nije nova. Pokušaja da to postane je bilo, ali rezultata ne. Pomaka je bilo tek po pitanju smanjenja količine prometa

Osim nekakve prometne preregulacije, preduvjet novog pješačkog pravca je i promjena karaktera, nominalno pješačke, Tesline ulice. Sukladno komunalnom redu ta ulica formalno ima status pješačke zone, no u stvarnosti tako uopće ne funkcionira. Uopće je nevjerojatno da se ulica u najstrožem središtu grada tako tretira, ili bolje rečeno ignorira.

Teslina je, naime, primjer izrazito lošeg pristupa budući da se proglašenje pješačke zone u toj ulici svelo na doslovno zauzimanje čitavog sjevernog dijela ulice terasama kafića, dok je južni kolnik i danas korišten za reducirani promet automobila tj. taksija i ostalih nesankcioniranih vozila.

Nikakvu komunalnu opremu koja bi sugerirala da se radi o pješačkoj zoni ta ulica nije dobila i to je ogromni propust koji treba izbjeći kod Masarykove, a kod Tesline ispraviti. Utoliko bi proširenje na Masarykovu valjalo iskoristiti ne samo za poboljšanje Tesline, već općenito kao jedan od koraka i prema daljnjem proširenju pješačke zone Donjeg grada.

Vodeći se stanjem u toj zoni sad, kada je opterećena terasama kafića i potpunim izostankom komunalne opreme za pješake u Teslinoj, inicijativa 1POSTOZAGRAD predlaže da u Masarykovoj tek maksimalno oko 20 posto površine ulice može biti pod terasama. Zagreb već ima dovoljno ugostiteljskih, a nedovoljno pješačkih ulica. Masarykova ulica treba biti dominantno slobodna te komunalnom opremom sugerirati boravak bez naknade i time poticati društvenost i urbanitet, odnosno primarno služiti pješacima. Kad govorimo o mogućnosti besplatnog sjedenja, Zagreb u svojoj centralnoj pješačkoj zoni takvih prostornih gesti nema puno pa je i zato važno stvarati ih.

Masaryskova (Foto: Saša Šimpraga) Masaryskova (Foto: Saša Šimpraga)

Rješenje je pritom jednostavno, i opet ga je moguće etapno realizirati. Masarykova bi odmah trebala biti opremljena klupama sa zelenilom duž čitavog pješačkog poteza ulice. Takve elemente moguće je posebno oblikovati baš za tu ulicu i tu svrhu, i to kao privremena, mobilna, rješenja koja bi služila do eventualnog cjelovitog arhitektonsko-urbanističkog projekta uređenja nove pješačke zone. Budući da takav natječaj nije izgledan ubrzo, ali i da je, sve skupa bi trajalo godinama, uputno je pribjeći privremenom rješenju i to prije nego jednom proglašena pješačka zona bude uzurpirana na način kao što su to više manje sve druge zagrebačke pješačke ulice. Teslina je, naime, primjer izrazito lošeg pristupa budući da se proglašenje pješačke zone u toj ulici svelo na doslovno zauzimanje čitavog sjevernog dijela ulice terasama kafića, dok je južni kolnik i danas korišten za reducirani promet automobila

Kod izrade tih montažnih elemenata moguće je koristiti ekološke materijale, poput drva, a ulica bi osim klupa trebala dobiti i znatno zelenilo. Svaki pojedini montažni element može nuditi sve to skupa kako bi se stvorila i mogućnost sjedenja u hladu za ljetnih vrućina, a time i ugodnijih ambijenata. Bio bi to dobar put, pa i svojevrsni test potreba lokacije, na putu prema trajnijem i cjelovitijem rješenju kakvo može ponuditi natječaj za čitavu promenadu.

Osobitost lokacije protom nudi mogućnost poprilične transformacije npr. sada nedovoljno iskorištenih križanja s vertikalnim ulicama, poput onoga s Preradovićevom gdje se već po urbanističkoj matrici otvara prilika malog uličnog trga, i otprije naznačenog stablima, a u budućnosti možda i suvremenom skulpturom (Tesla će u budućnosti sigurno biti vraćen na Institut R. Bošković gdje mu je i mjesto). Nadalje, s nekakvom preregulacijom ulice i u mikromjerilu, čak i prošireni pločnik tj. uvučena kuća Radovan, poznatija kao Löwyjev neboder, može dobiti neki bolji smisao.

Kako god u budućnosti bilo, trenutno proglašenje Masarykove pješačkom zonom i njeno opremanje je općenito jednostavno provediva, tehnički i financijski nezahtjevna inicijativa, no prvo je treba prepoznati.

U prilog inicijative da Masarykova postane pješačka zona govori i ankete koju je proveo Sindikat biciklista 2011. godine, a koja navodi da čak 95 posto stanovnika te ulice podržava ideju da postane pješačka (u anketi i biciklistička) zona. Činjenica je i da brojni europski gradovi zadnjih godina radikalno povećavaju pješačke zone u svojim središtima i to kao strateški cilj, budući da one direktno doprinose kvaliteti života, ali i poticanju gospodarske aktivnosti. Primjerice, Beč, Ljubljana i Oslo - u kojem je od prošle godine i čitavo najjuže gradsko središte proglašeno pješačkom zonom.

Grad Beč je prije pola stoljeća imao svega jednu pješačku zonu dugu jedan kilometar, a od ove godine grad će imati 100 (!) pješačkih zona i to ukupne dužine više od 21 kilometra! Takav policentrični pristup mogao bi uvesti i Zagreb, za početak s npr. pješačkom Tratinskom.

Tratinska (Foto: Saša Šimpraga) Tratinska (Foto: Saša Šimpraga)

U svim tim i drugim gradovima pedestrijanizaciju prati odgovarajuće oblikovanje i opremanje novouređenih zona koje se ne mogu niti smiju svoditi samo na zabranu prometa automobilima i postavljanje terasa ugostiteljskih objekata, što karakterizira zagrebački, površni, pristup; već trebaju ponuditi odgovarajuću komunalnu opremu, pritom vodeći računa o niz parametara kao što su stvarne potrebe, kapacitet, prostorna dispozicija, dizajn, okolišni kriteriji i način upravljanja. Masarykova bi odmah trebala biti opremljena klupama sa zelenilom duž čitavog pješačkog poteza ulice. Takve elemente moguće je posebno oblikovati baš za tu ulicu i tu svrhu, i to kao privremena, mobilna, rješenja

Kako za promjenu karaktera Masarykove de facto svi preduvjeti već postoje, to se u osnovi može provesti odmah. Takav potez gradske uprave zasigurno bi bio dočekan s odobravanjem građana te predstavljao zaokret kakav grad (pre)dugo čeka. Naime, zadnja proširenja donjogradske pješačke zone dogodila su se 2012. godine kada je "pješačkom" ulicom proglašena Teslina, odnosno 2013. s uređenjem Trga Europe. Od onda je prošlo sedam godina bez daljnjeg širenja i to unatoč tome što osnovne pretpostavke za širenje postoje na cjelini ili dijelu Masarykove, ali i drugih obližnjih ulica.

Proglašenjem pješačke Masarykove ne samo da bi se proširila sada ipak premala donjogradska pješačka zona, već bi se neposredno podigla kvaliteta života u gradu, a Zagreb približio europskim standardima i okolišnim trendovima. To je jednostavno bolje rješenje. Pritom, kod Masarykove pitanje zapravo i nije hoće li ili neće ta ulica postati pješačka, već kada. Tu ulicu samo treba kao takvu početi tretirati i nova promenada će se otvoriti.

<
Vezane vijesti