Nova zgrada Zvjezdarnice VišnjanNova zgrada Zvjezdarnice VišnjanU Znanstveno edukacijskom centru u Višnjanu prošloga su mjeseca instalirali solarne kolektore, fotonaponski sustav i peć na pelete. Osim kao sredstvo za približavanje energetskoj neovisnosti, poslužit će i za edukaciju djece. "Svaki nam uređaj ovdje posluži kako bismo razmišljali o sljedećoj generaciji tehnologije."

"Zvjezdarnica je sjajan mamac za uvođenje djece u svijet fizike i matematike", kaže Korado Korlević.

"Učenici onovne škole u Višnjanu još su 1986. napisali prvi software za krila vjetrenjače", govori Korado Korlević. U Višnjanu su već imali dvije vjetrenjače koje su međutim, jaki udari bure razmontirali. Danas na stupu nema vjetrenjače, ali su na zgradi Znanstveno edukacijskog centra ZEC-a prošloga mjeseca instalirane neke druge tehnologije za obnovljive izvore energije, solarni paneli, solarni kolektori kao i peć na pelete. I taj je centar, kao i Centar za mlade u Zamršju u blizini Karlovca koji smo prošli tjedan predstavili, krenuo putem energetske neovisnosti. Kroz projekt Lokalni energetski dijalog koji vodi udruga Društvo za oblikovanje održivog razvoja DOOR iz Zagreba, opremljen je i sličan centar u Sjeverovcu. Cilj im je da na konkretnim primjerima lokalni stanovnici mogu proučiti koristi ili eventualne nedostatke korištenja ovih tehnologija za obnovljive izvore energije.

Astronomi su se maknuli iz stare zvjezdarnice u središtu Višnjana jer je svjetlosno zagađenje u svim naseljenim mjestima gorući problem pa im je i ovdje otežavalo rad, pogotovo nakon instalacije neekološke javne rasvjete širom Istre.

Znanstveno edukacijski centar nalazi se uz osnovnu školu u središtu Višnjana, u zapadnom dijelu Istre. Zvjezdarnica po kojoj je Višnjan poznat danas se nalazi u novoj zgradi na brežuljku Tičan nešto izvan samog mjesta. Riječ je o prekrasnoj kamenoj zgradi s kupolom okruženoj zelenim livadama i šumom koja je završena prema zamisli Korada Korlevića prije nekoliko godina, ali unutrašnje uređenje još uvijek traje. Astronomi su se maknuli iz stare zvjezdarnice u središtu Višnjana jer je svjetlosno zagađenje u svim naseljenim mjestima gorući problem pa im je i ovdje otežavalo rad, pogotovo nakon instalacije neekološke javne rasvjete širom Istre. A koliko je taj rad uspješan govori podatak da je upravo ovo svjetski najplodnije mjesto za otkriće malih tijela u sunčevom sustavu, otkrili su ih više od 1400.

Međutim, ne bave se ovdje samo astronomijom već su brojnu djecu uveli u svijet prirodnih znanosti kroz ljetnu školu astronomije i brojne druge edukativne programe.

"Zvjezdarnica je samo jedan sjajan mamac da namamimo djecu da se bave fizikom i matematikom", kaže Korlević pa i u novoinstaliranim sustavima vidi potencijal koji će služiti tome cilju. "Svaki nam uređaj ovdje posluži kako bismo razmišljali o sljedećoj generaciji te tehnologije", najavljuje. Tako su na peći na pelete koja je instalirana u ZEC-u već uočili mjesta za poboljšanja iako je riječ o jednom od trenutno najboljih modela s iskoristivošću većom od 90 posto.

Iako na glasu po astronomiji, u Višnjanu se Korlević s djecom bavi obnovljivim izvorima energije još od osamdesetih godina. Neki bivši polaznici edukacijskih programa u Višnjanu danas su renomirani znanstvenici upravo na tom polju. Tako je Silvija Gradečak od Astronomske škole dogurala do stalne profesorice na bostonskom Massachusetts Institute of Technology MIT-u gdje proučava primjenu nanotehnologija u energetici.

Kako se ovdje preko ljeta nalazi puno djece, grijanje tople vode preko kolektora je sigurno jedna od najisplativijih mogućih investicija u energetsku efikasnost. Slično se može reći za cijelu Istru jer je potrošnja tople vode ovdje najveća upravo ljeti kada ima najviše turista, ali je to doba godine također vrijeme kada su solani kolektori najučinkovitiji zbog količine sunčeve svjetlosti.

U kotlovnici ZEC-a ugrađen je bojler zapremnine 300 litara, a na krovu se nalaze dva kolektora. Instalacija je trajala svega tri dana, a ovakav sustav dovoljan je za pokrivanje potreba petero ili šesteročlanog kućanstva. Trenutna cijena ovakvog sustava je oko 30 do 35 tisuća kuna, objasnio je Aleksandar Babić koji je instalirao sustav.


visnjan-mk.jpg visnjan-mk.jpg

Na zgradi se nalaze i dva panela snage 500 wata što nije dovoljno za pokrivanje potreba ZEC-a za električnom energijom, ali može napajati neke uređaje kao i automatiku u peći na pelete. Ova je investicija iznosila oko 15 tisuća kuna, ali kako je riječ o projektu koji financira EU, sva oprema je morala biti proizvedena u EU, pa tako i skuplja od nekih drugih rješenja na tržištu.

"Cilj nam je da ovdje možete vidjeti sve pa da možete procijeniti što vam odgovara i da mi polako možemo biti neovisni. Imati energiju je najveće bogatstvo. Ako je imate na svojoj kući, pedeset posto Dnevnika vas ne bi ni zanimalo", rekao je Korlević.

Osim ovih tehnologija instaliranih u Višnjanu zainteresiranim su građanima okupljenim u ZEC-u u subotu predstavljene i još neke. Tako zamjena kotla na lož ulje starog dvadeset godina s pirolitičkim kotlom donosi godišnju uštedu na lož ulju od 17 tisuća kuna. Investicija u kotao je 36 tisuća kuna te je povrat investicije u dvije godine. Takav je kotao instaliran u Sjeverovcu jer se u okolici nalazi puno drvne građane te nije potrebno peletirati ih. I u samoj Istri gomila biomase u vidu ostataka iz poljoprivrede trune iako bi se mogla koristiti za proizvodnju toliko neophodne energije.

Deset posto kućanstava ne može zagrijati domove zimi, a 22 posto grije samo jednu prostoriju.

Podaci govore da je neophodno mijenjati stav prema energiji. Naime, energetsko siromaštvo u Hrvatskoj je u porastu. Deset posto kućanstava ne može zagrijati domove zimi, a 22 posto grije samo jednu prostoriju. Na grijanje otpada 62 posto energije potrošene u kućanstvima, a upravo su kućanstva u zemlji bez industrije najveći potrošači. Na rasvjetu, klimu i uređaje otpada 15 posto potrošnje, na kuhanje 12 posto, a na grijanje tople vode 11 posto, predstavila je podatke Ivana Rogulj iz DOOR-a.

Troškove ovakvih tehnologija kakve su predstavljene u Višnjanu moguće je smanjiti ostvarivanjem poticaja kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ili kroz projekte Europske unije.

Gradovi i općine apliciraju na natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a onda kada ostvare pravo na potporu, sufinanciraju projekte građana. Jedan od istarskih gradova, Novigrad, je tako dvaput do sada ostvario potporu Fonda. "Kroz prvi projekt sufinancirana su 42 projekta za fotonaponske sustave, solarne kolektore i peći na pelete. Novi natječaj raspisali smo početkom prosinca za sufinanciranje termofasada i zamjenu stolarije. Podijelit ćemo ukupno 750 tisuća kuna, a interes je ogroman jer su građani uočili kako ne samo da dobiju poticaj za početnu investiciju već i kasnije ostvaruju velike uštede", pojasnila je Vanja Gorički iz Općine Novigrad projekt zanimljivog naziva "Grijem kuću, a ne ulicu".

visnjan-biomasa2-mk.jpg visnjan-biomasa2-mk.jpg

Osim kroz natječaje agilnijih gradova i općina, otvorene su mogućnosti za financiranje projekata iz EU. Tako Program ruralnog razvoja za 2014-2020 stavlja značajan fokus na energetiku.

"To je temelj koji govori tko i u kojoj mjeri može doći do novca. Dostupna su sredstva trinaest puta veća nego što je bilo u IPARD-u. Program bi trebao krenuti već početkom 2014-te, a kao jedan od ciljeva istaknuto je održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama pa će tu biti dosta prostora za financiranje obnovljivih izvora energije na obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima, agroturističkim objektima i slično", istaknuo je Zoran Stančić iz pulske konzultantske tvrtke Blue Sky.

Minimalna potpora iznosit će 3500 eura, a maksimalna pet milijuna eura. Hrvatski, međutim, Program ruralnog razvoja Vlada još nije usvojila tako da početak provedbe Programa ostaje upitan. Ostaju drugi programi EU, a prednost na tim natječajima svakako ostvaruju jedinice lokalne samouprave koje su izradile akcijske planove održivog energetskog razvitka. U Hrvatskoj takve planove ima više od 40 gradova, kao što su Zagreb, Poreč i Karlovac, ali manjim sredinama često nedostaje znanja ili financija da bi se upustili u izradu takvih planova. Zato će DOOR u sklopu projekta LED izraditi takve planove za područje tri lokalne akcijske grupe LAG-ove Una, Vallis Colapis i Poreština na čijem se području nalaze i sva tri centra gdje su instalirane tehnologije za obnovljive izvore energije.

DOOR: U suradnji s lokalnom zajednicom napravit ćemo plan za provođenje mjera energetske učinkovitosti i uvođenje obnovljivih izvora koje će smanjiti emisije za 20 posto do 2020.

"Uzimaju se podaci o trenutnoj potrošnji energije u zgradarstvu što uključuje i javne i privatne zgrade, zatim podaci iz prometa, i javnog i privatnog, potrošnja javne rasvjete. Mogu se ubrojiti i emisije iz industrije, ali na području ovih LAG-ova ona je slabo zastupljena. Na temelju tih podataka ćemo napraviti projekcije emisija za razdoblje od 2014. do 2020. Zatim ćemo u suradnji s lokalnom zajednicom napraviti plan za provođenje mjera energetske učinkovitosti i uvođenje obnovljivih izvora koje će smanjiti emisije za 20 posto do 2020. Također ćemo predložiti i načine financiranja za svaku od tih mjera. Nećemo predložiti mjere koje su dobre samo energetski već i usklađene s lokalnim planovima i potrebama", najavljuje Ivana Rogulj.

Planovi će biti gotovi do ljeta 2014., a neke od mogućih mjera koje bi mogle zaživjeti na području tri LAG-a uključuju instalaciju biomase, jačanje javnog prijevoza, gradnju biciklističkih staza, energetsku obnovu javnih zgrada...

<
Vezane vijesti