H-Alter
Foto: Domači vrtFoto: Domači vrtKako zaposliti dugotrajno nezaposlene? Kako integrirati marginaliziranu manjinu u društvo? Kako zapuštenoj zemlji vratiti plodnost? Kako da ljudi znaju što jedu? Kako podržavati lokalne poljoprivrednike? Na sve ovo odgovora prva socijalna poljoprivredna zadruga u Hrvatskoj. "Tako potičemo samoodrživost lokalne zajednice", kaže Rusalka Majer.

Nismo im krivo napisali ime već zadruga Domači vrt već u imenu ukazuje na važnost lokalizacije proizvodnje hrane. Naime, u Međimurju se "domaći" izgovara s tvrdim, a ne mekim "ć". Povodom UN-ove godine obiteljske poljoprivrede započeli smo s predstavljanjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, ali ovaj put predstavljamo zadrugu iz Čakovca koja zapošljava 15 Roma i Romkinja - dugotrajno nezaposlenih osoba i donedavno većinom korisnika pomoći iz sustava socijalne skrbi, proizvodi organsku hranu, okuplja obiteljska poljoprivredna gospodarstva iz okolice i vraća u upotrebu zemlju koja je dugo bila prepuštena sama sebi.

Nakon zadruge Humana Nova i nekoliko drugih socijalno poduzetničkih projekata, iz ACT-ove je radionice proizašla ova nova zadruga koja istovremeno djeluje na više društvenih problema, i ekološki i društveni i ekonomski. Naime, udruga Autonomni centar - ACT provodila je projekt "Društveno uključivanje i zapošljavanje Roma kroz biodinamičku poljoprivredu" koji je završio krajem srpnja, a cilj projekta je bio da sudionici nakon edukacije dobiju priliku dugoročno osigurati financijsku neovisnost što im pruža posao u zadruzi. Međutim, Romi ovdje nisu samo zaposlenici već su i zadrugari te mogu kao članovi skupštine odlučivati kojim će se putem zadruga razvijati. Osim Roma, zadruzi su se priključila i obiteljska poljoprivredna gospodarstva Bernardin vrt i Vlado Posel, biodinamički poljoprivrednici koji su i educirali ili savjetovali sadašnje zaposlenike zadruge u biodinamičkim metodama uzgoja te obrt Ekoherba, obrt za proizvodnju i prodaju proizvoda od ljekovitog bilja, čiji vlasnik, Edi Škamo je educirao zaposlenike u području prikupljanja i uzgoja ljekovitog bilja.

"To je uzgoj usklađen s prirodnim procesima, pri čemu se prate pojave i promjene u kompletnom prirodnom okruženju, a koje tada određuju optimalno vrijeme za pojedine poljoprivredne radove. Time se postiže maksimalna kvaliteta plodova uz minimalne intervencije u ekosustav, te je takozvana 'životna energija' u plodovima na najvećoj razini. Zaštita biljaka radi se samo preparatima i pripravcima koje poljoprivrednici većinom sami izrađuju od ljekovitih biljaka, te vrlo važnim sastojkom svakog organskog vrta - vlastitim kompostom", objašnjava voditeljica zadruge Rusalka Majer.

Proizvodi zadrugara, i zaposlenika i OPG-ova, slažu se u Zelene košarice koje zadruga dostavlja na području Čakovca, Varaždina i Zagreba. 

Zaposlenici zadruge sada obrađuju 14 hektara zemljišta koje su na javnom natječaju dobili u zakup od Međimurske županije na tri godine po tržišnim uvjetima. Na dvadesetak godina zapuštenom zemljištu nekadašnje vojarne koje je prostornim planom predviđeno za zelenu i rekreacijsku zonu, uzgajaju heljdu i tikve golice, te razno povrće. Ujesen će zasaditi češnjak, jagode i bobičasto voće, a sljedeće godine kamilicu i industrijsku konoplju. Proizvodi zadrugara, i zaposlenika i OPG-ova, slažu se u Zelene košarice koje zadruga dostavlja na području Čakovca, Varaždina i Zagreba. Prošloga su se tjedna u košaricama tako našle rajčice, blitva, rikola, paprika, peršin list, mrkva, bosiljak, kelj, cikla, kupine i jabuke. Košarice često kupuju mlade obitelji s djecom čiji su roditelji zaposleni te nemaju vremena svakodnevno obilaziti tržnice te stariji i slabije pokretni. Kako ističe Majer, ovakav model nabave ne samo da štedi vrijeme, već često i novac utrošen na gorivo u okviru klasičnih logističkih lanaca koji povezuju proizvođače s velikim brojem posrednika te krajnjim kupcem. Slično kupnji na tržnici, preuzimanje košarica u gradskim kvartovima može potaknuti i druženje i upoznavanje susjeda.  

"Ideja Zelenih košarica kao načina prodaje uzgojenog voća i povrća potekla je iz grupa solidarne razmjene (GSR-ova) ili CSA (Community supported agriculture) filozofije, gdje pojedinac poljoprivredniku uplaćuje iznos za cijelu sezonu unaprijed, na taj način podupirući njegovu proizvodnju kako bi poljoprivrednik znao planirati kulture i njihovu prodaju. Poljoprivrednik tom pojedincu na tjednoj bazi isporučuje košaricu svježeg, dospjelog, najčešće ekološki uzgojenog voća i povrća. Kupac tako zna gdje i kako je njegova hrana uzgajana, a mali poljoprivrednik ima osigurano tržište i prihode kroz cijelu sezonu", pojašnjava Majer.

zelena_kosarica_domacivrt.jpg

U Hrvatskoj danas već djeluje 15-ak grupe solidarne razmjene koje okupljaju od 50 do 100 članova po grupi, a s nekima od njih zadruga je već uspostavila kontakt, a rado bi zbog sličnih ideja i filozofije surađivali i s više GSR-ova.

"Naš organizacijski oblik - zadruga, zapravo je neka vrsta formaliziranog oblika grupe solidarne razmjene (GSR). Iako svoje proizvode prodajemo na otvorenom tržištu kako bi sebi osigurali održivost, unutar zadruge odnosi se formiraju vrlo slično klasičnim GSR-ovima. Tako na zajedničkim sastancima zadrugari mogu svoj proizvod - svježe voće, povrće, sadnice, sjeme - ili uslugu kao što je znanje, vještine i iskustva zamijeniti za drugi proizvod ili uslugu ili prodati drugim članovima zadruge", opisuje Majer.

R. Majer: Jačanjem tržišne i ekonomske pozicije malih tradicionalnih proizvođača i istovremenom edukacijom zajednice o važnosti domaće, organski uzgojene i svježe hrane, potičemo samoodrživost lokalne zajednice.

Zasad je većina zaposlenih, njih 14, zaposleno kroz program javnih radova Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tri mjeseca, Nakon isteka tog razdoblja četvero od njih će vjerojatno odmah zaposliti u zadruzi, a zapošljavanje ostalih će se nastaviti s vremenom u skladu s prihodima koje će ostvarivati prodajom Zelenih košarica i poljoprivrednom proizvodnjom. U zadrugu, također, žele uključiti što više, zasad malobrojnih, međimurskih ekoloških poljoprivrednih proizvođača.

"To je grana poljoprivredne proizvodnje koja sve više i brže raste, a okupljanjem u zadrugu olakšali bismo međimurskim proizvođačima pristup tržištu kroz zajednički nastup, a time i osigurali financijsku stabilnost te poduprli opstanak malih lokalnih eko- proizvođača i OPG-ova. Jačanjem tržišne i ekonomske pozicije malih tradicionalnih proizvođača i istovremenom edukacijom zajednice o važnosti domaće, organski uzgojene i svježe hrane, potičemo samoodrživost lokalne zajednice", zaključuje Majer.

domaci_vrt5.jpg

A takvi proizvođači našli bi svoje mjesto i kao opskrbljivači restorana Domače jelo i trgovine u Čakovcu koje planira otvoriti ACT Grupa, a koji su također zamišljeni tako da rješavaju više društvenih problema u lokalnoj zajednici dok istodobno zadovoljavaju potrebe stanovnika. Restoran će tako nuditi tradicionalna lokalna jela pripremljena od svježih organskih namirnica. Namjera je zapošljavati osobe s invaliditetom ali i Rome koji se usavršavaju za zanimanje pomoćnih kuhara. Do otvorenja restorana ACT Grupu čeka, međutim, borba s birokratskim sustavom, adaptacija prostora za rad i osiguravanje sredstava za početak rada.


 Kako do Zelenih košarica?

U ostvarenju planova Domačeg vrta možete i vi sudjelovati kupnjom njihovih Zelenih košarica. Košarice možete naručiti putem e-maila zelena.kosarica@domaci-vrt.hr, na telefon 091/3900474, te putem web shopa www.domaci-vrt.hr, ili Facebook stranice.

Kupac bira veličinu košarice - tri, pet ili osam kilograma - a sadržaj je određen sezonom sazrijevanja voća i povrća. Cijena košarica je od 50 kuna za najmanju, do 140 kuna za onu od osam kilograma.  

Na području Čakovca i Varaždina zadrugari košarice dostavljaju petkom, a na područje Zagreba ponedjeljkom.

<
Vezane vijesti