sabor_sjeme2.jpgPrijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja je danas na dnevnom redu u prvom čitanju. Tim povodom Inicijativa Sjeme je naše ljudsko pravo je – kao predstavnica preko 32 000 poljoprivrednika, građana, udruga i predstavnika akademske zajednice – na Markovom trgu održala performans razmjene sjemena, dijeleći pritom saborskim zastupnicima autohtono hrvatsko sjeme starih sorti.

Tim svojim performansom Inicijativa je na simboličan način zastupnicima još jednom uputila zahtjev da se beskompromisno založe za osiguravanje prava na sjeme kako je to propisano Međunarodnim ugovorom o zaštiti biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu te Deklaracijom o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima.

Inicijativa još od prve objave Prijedloga zakona upozorava da bi predloženi nacrt, uvodeći restrikcije u korištenju sjemena koje poljoprivrednici koriste za vlastite potrebe, imao dugoročne negativne posljedice za hrvatsku poljoprivredu. Primjer sličnih restrikcija koje su već uvedene za proizvođače soje pokazuje da čim se proizvođačima nametne obaveza kupovanja sjemena, cijene na tržištu porastu.

Obavezna dorada generira velike troškove, ponajprije prijevoza i dorade, što najviše pogađa velike proizvođače, a u sektoru povrća dorada je posebno problematična radi nedostatnih doradbenih kapaciteta. Genetska raznolikost usjeva u Hrvatskoj već je ionako značajno ugrožena, a dodatnim administrativnim opterećenjima značajno bi se smanjila.

O zakonu o sjemenu intenzivno se raspravlja i na europskoj razini. Mreža čuvara raznolikosti usjeva okupljena oko austrijske udruge Arche Noah, čiji su članovi i pokretači inicijative "Sjeme je naše ljudsko pravo", kreirala je zajedničku viziju koju ovih dana predstavlja predstavnicima Europskog parlamenta. Na razini nacionalnog, kao i europskog, zakona tražimo da se prema smjernicama Ujedinjenih naroda svim poljoprivrednicima osigura pravo da sami čuvaju, kontroliraju, štite i razvijaju svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja.

Također, svaka reforma zakonodavstva na nacionalnoj ili europskoj razini treba slijediti ambiciozne smjernice Europskog zelenog plana, Strategije Od polja do stola te Strategije za bioraznolikost – razvojem raznolikih biljnih vrsta, sorata i genetske raznolikosti među njima u kontekstu bolje adaptacije na klimatske promjene, podrške tranziciji prema klimatski i ekološki prikladnijoj poljoprivredi, jačanju lokalne proizvodnje i promoviranju zdrave prehrane.

sabor_sjeme.jpg

Važno je isto tako da novi Zakon prepoznaje vrijednost neformalnog sustava proizvodnje sjemena na gospodarstvima, razmjena sjemena i narodnih banaka biljnih gena u osiguravanju zaštite, održivog korištenja i dinamike upravljanja bioraznolikošću, ali i otpornosti prehrambenog sustava u kriznim situacijama. Jednako tako, potrebno je osigurati sudjelovanje, suradnju i prisutnost raznolikih proizvođača, oplemenjivača, potrošača i drugih sudionika prehrambenog i sjemenarskog sustava, uvažavajući njihove specifične potrebe.

“Sjeme nije samo sjeme. Sjeme je geopolitičko pitanje. Sjeme je pitanje života u ruralnom prostoru, a ne interesa uske skupine koja predstavlja četrdesetak dorađivača (sjemenarskih kuća), nasuprot najmanje 100.000 poljoprivrednika. Kako se radi o izuzetno osjetljivom Zakonu, smatramo da javnost i građani moraju biti objektivno informirani o svim aspektima i posljedicama Zakona, kao i o samom tijeku njegova donošenja i ključnim sudionicima tog procesa”, rekao je Robert Hadžić, jedan od pokretača Inicijative.

S ciljem podizanja svijesti o ovim važnim temama inicijativa "Sjeme je naše ljudsko pravo" povodom prvog čitanja Zakona o sjemenu započinje akciju "Mjesec dana za pravo na sjeme" te poziva sve zainteresirane diljem Hrvatske da se uključe organiziranjem vlastitih akcija, razmjena sjemena, predavanja, sjetvom domaćeg sjemena u školama, vrtićima, javnom prostoru i drugog. Sve akcije će biti objavljene na Facebook stranici Inicijative i web stranicama udruga organizatora.

Ključne riječi: sjeme
<
Vezane vijesti