Sindikati zdravstvenih radnika odlučili su da tijekom štrajka, koji su najavili za idući tjedan, svoje zahtjeve neće širiti dalje od poboljšanja radničkih prava. Istodobno, zdravstveni sustav, koji je zadnjih dvadeset godina prošao kroz desetke neuspješnih reformi, zbog svoje je tržišne usmjerenosti sve nefunkcionalniji.

"Trebamo li konačno zatražiti i odgovornost ministara koji ostavljaju ili stvaraju takve dugove zbog koji se urušava cjelokupno hrvatsko gospodarstvo? Ili onih drugih koji uporno odbijaju provesti reformu zdravstva pridonoseći njegovom nestajanju? Zar nam doista ne smeta stalno uništavanje javnog zdravstva na račun privatnog? Možda smo zaboravili, ali javno je zdravstvo - a ne privatno - ono koje nas hrani, daje sigurnost, stalnu plaću, zdravstveno i mirovinsko osiguranje", dio je to otvorenog pisma, upućenog Glavnom štrajkaškom odboru Hrvatskog liječničkog sindikata, kojim je dr. Dražen Gorjanski, osječki liječnik i zaposlenik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, javnosti skrenuo pozornost na neodrživi smjer u kojem se strmoglavi hrvatski zdravstveni sustav.

 


Nataša Škaričić

skaricic_hrt.hr.jpg skaricic_hrt.hr.jpg

Nataša Škaričić: "Kod nas će SDP službeno provesti one mjere koje bi normalna osoba očekivala od HDZ-a"

Javni zdravstveni sustav je zadnjih dvadeset godina prošao kroz desetke reformi koje su ga polako vodile prema tržišnoj usmjerenosti - uvedene su participacije, dopunska osiguranja i administrativne pristojbe. Istovremeno, tako ustrojen sustav počeo je gubiti na efikasnosti, proizvoditi goleme i stalno rastuće troškove. Na isti način nastavilo ga je voditi Ministarstvo zdravstva Kukuriku koalicije. "U dugogodišnjoj debati o zdravstvu u SAD-u konzervativci se zalažu za što manju ulogu države u pomaganju bolesnima i siromašnima, a demokrati za univerzalno  zdravstveno osiguranje. Kod nas će SDP službeno provesti one mjere koje bi normalna osoba očekivala od HDZ-a, što je jedan od najozbiljnijih razloga da izgube politički legitimitet", smatra novinarka Nataša Škaričić koja, unatoč činjenici da je HDZ odgovoran za njegovo upropaštavanje, postojeći sastav Ministarstva zdravlja opisuje kao najgori do sada.

Da je ova vlada preuzela ulogu konzervativaca, dokazuje i činjenica da se ministar Rajko Ostojić prošle godine pohvalio činjenicom kako je postojeći zdravstveni proračun dobra startna pozicija za "obranu" ispred Međunarodnog monetarnog fonda jer "na hrvatsko zdravstvo otpada manje BDP-a nego što izdvajaju zemlje OECD-a". Mate Kapović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da bi politika koja radi u korist svih građana trebala činiti upravo suprotno - težiti za što više izdvajanja za zdravstvo, kako bi svi ljudi mogli uživati što bolju zaštitu.


Mate Kapović

kapovic.jpg kapovic.jpg

"Iz perspektive MMF-a i postojeće političke i ekonomske elite, što manje izdvajanja za javno zdravstvo - to bolje. Time se pridonosi mjerama štednje te pogoduje privatnom sektoru u zdravstvu. Najbogatiji si privatno liječenje ionako mogu priuštiti pa im je kvaliteta javnoga zdravstva nebitna", kaže Kapović.

Mate Kapović: "Iz perspektive MMF-a i postojeće političke i ekonomske elite, što manje izdvajanja za javno zdravstvo - to bolje"

Zbog ukupnog duga od pet milijardi kuna u javnom zdravstvu, MMF je u zadnjem izvješću cijelu priču ponovno vratio na početak i upozorio na potrebu za dodatnim smanjenjem rashoda za zdravstveno osiguranje ograničavanjem izuzeća participacije te rezanjem troškova u bolnicama. "Naša Vlada koristi MMF kao što roditelji skloni starinskom odgoju kažu svojoj djeci: 'Ne budeš li zaspala, doći će ti strašni vuk'. Ako je ovakav odgoj dopustiv u sferi privatnosti, on je u javnom obraćanju vlasti narodu nedopustiv uvijek i u svakom pitanju, a naročito kad se radi o odlučivanju o distribuciji sredstava koje građani sami daju da bi bili zdravstveno zaštićeni. Pored toga, raščistimo s time da čak i MMF sigurno zna - bez obzira na primarnu logiku zbog koje on postoji - da su koncepti zdravstvenih sustava teme o kojima svako društvo ima odlučivati samo i autonomno, ovisno o suštinskim političkim, ekonomskim i vrijednosnim stavovima za koje se društvo opredjeljuje", kaže Škaričić.

Novinarka istodobno upozorava da se u Hrvatskoj najviše novca baca na korumpiranu strukturu sustava koja pogoduje medicinskoj oligarhiji, te da u sklopu traženja najracionalnije i najpravednije potrošnje treba bježati od privatizacije, jer je interes kapitala kontraindiciran na racionalnu i pravednu potrošnju. Svoje tvrdnje potkrijepila je primjerom zdravstvenog sustava SAD-a, jedine razvijene države na svijetu koja nema sustav univerzalnog zdravstvenog osiguranja zbog dominacije ideje slobodnog tržišta. "U američkom sustavu zdravstva potrošnja po glavi stanovnika je najveća na svijetu, 7 681 dolar po osobi, dok su ishodi katastrofalni. Stopa 'sprječive smrtnosti' u SAD-u 2010. godine bila je 96 na 100 000 stanovnika, dok je u Francuskoj  55 na 100 000 stanovnika. Nadalje, SAD su na listi Svjetske zdravstvene organizacije 24. po indikatoru razine zdravlja, 32. po indikatoru distribucije sredstava u općoj populaciji, 37. po ukupnim performansama, a 54. na listi po pravednosti financiranja", ističe Škaričić.

Dražen Gorjanski: "S obzirom na naše primjene svih gospodarskih procesa, pa tako i outsourcinga, bojim se da će to biti samo paravan za novu pljačku javnog zdravstva, odnosno da ćemo tim procesom iste usluge platiti znatno skuplje nego do sada"

Uz restrukturiranje bolnica, ministarstvo na čelu s Rajkom Ostojićem, "gubitaša", odnosno "sektor koji uprihodovani novac troši na plaće zaposlenika", kako ga nazivaju mainstream mediji, planira postaviti na noge tkzv. outsourcingom ili spinoffom nezdravstvenih djelatnosti. Riječ je o izdvajanju nezdravstvenih bolničkih djelatnosti, poput čišćenja, dostavljanja i kuhanja, koje bi se potom dale u ruke privatnicima ili tvrtkama-kćerima koje bi osnovala sama bolnica ili druga javna ustanova. Takav plan Ministarstvo je trebalo sprovesti u djelo tijekom ovog mjeseca, no čini se da ga je u tome omeo nadolazeći štrajk u sustavu. Dr. Dražen Gorjanski smatra da o postupku davanja poslova koji ne spadaju u zdravstvenu djelatnost u nadležnost tvrtkama koje su specijalizirane samo za te djelatnosti treba razgovarati nakon izračuna koliko pojedinu ustanovu košta usluga u slučaju zapošljavanja vlastitog radnika u odnosu kada tu istu uslugu obavlja netko drugi.


Dražen Gorijanski

gorjanski.jpg gorjanski.jpg

"Osim novčanog vrednovanja, valja imati i na  umu stručnost, znanje, iskustvo, motiviranost, odgovornost i niz drugih mjerila koje ulaze u završnu procjenu. Outsourcing je obično skuplji jer je u cijenu uračunata i zarada posrednika", upozorio je Gorjanski u razgovoru za H-Alter. Osječki liječnik smatra da bi za javne djelatnosti bolje rješenje bilo umrežavanje i spajanje zajedničkih djelatnosti, poput računovodstva, za više javnih sustava ili ustanova. "S obzirom na naše, balkanske primjene svih gospodarskih procesa, pa tako i outsourcinga, bojim se da će to biti samo paravan za novu pljačku javnog zdravstva, odnosno da ćemo tim procesom iste usluge platiti znatno skuplje nego do sada", kaže Gorjanski.

Dražen Šimleša s Instituta Ivo Pilar smatra kako povezivanje javnog dobra i outsourcinga zvuči toliko apsurdno da bi i u normalnim okolnostima to bio oksimoron. "Kada god nešto na taj način izdvajamo, outsourcamo, pod krinkom efikasnosti, zapravo ga izoliramo od svoje baze, od svoje biti, svrsishodnosti i samim time smanjujemo vrijednost tom procesu, poslu, dijelu javnog dobra", kaže Šimleša te dodaje da Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, ide prema modelu "plati pa se liječi". Zbog ovakvih postupaka vladajućih Šimleša se pita  je li Hrvatska još uvijek socijalna država, odnosno, još važnije, pravedna i odgovorna prema vlastitim građanima. "Zašto je važnije spašavati bankarski sustav koji je ostao isti, a ne sustav školstva ili zdravstva? Ostaje nam veliko pitanje može li mala i krajnje ovisna zemlja kao sto je Hrvatska mijenjati sama te trendove. Tu se nalazimo u velikom raskoraku s našom stvarnošću."

Dražen Šimleša: "Kada god nešto na taj način izdvajamo, outsourcamo, pod krinkom efikasnosti, zapravo ga izoliramo od svoje baze, od svoje biti, svrsishodnosti i samim time smanjujemo vrijednost tom procesu, poslu, dijelu javnog dobra"

Da proces outsourcinga može uroditi samo negativnostima smatra i Mate Kapović. Prema njegovu mišljenju taj bi proces nužno doveo do otpuštanja postojećih radnika i sklapanja ugovora s privatnicima koji će se obavezati obavljati te poslove za manje novca. "Privatnici će to postići tako što će smanjiti plaće svojim radnicima, smanjiti njihov broj, natjerati ih da rade više i brže. Većina novca će, dakako, ići u džepove privatnika koji će biti dovoljno 'sposoban' dobiti posao. Ušteda, ako je uopće bude, ostvarit će se nauštrb dijeljenja otkaza radnicima, smanjivanja njihovih prava i povećanju njihovog opsega posla. Kako je u privatnom biznisu najvažniji profit, nema sumnje da će doći i do smanjenja kvalitete - trošit će se manje na sredstva za čišćenje, kupovat će se lošija oprema i sredstva, brže će se i manje čistiti."


Dražen Šimleša

simlesa2.jpg simlesa2.jpg

Da to nije samo zloguko proricanje dokazuju primjeri europskih zemalja, poput Slovenije, gdje se outsorcing pokazao lošim izborom. "Da bismo mogli reći kako će to izgledati kod nas, trebamo prvo biti potpuno upućeni u aktualno stanje stvari, a zatim i u metode kojima ova vlada misli 'riješiti problem'. To, naravno, nismo, zato što ova vlada nema minimum osjećaja za to što to znači demokratičnost i transparentnost u upravljanju sustavom", kaže Škaričić. Ona smatra da bi Hrvatska trebala slijediti univerzalne smjernice EU koje, što se zdravstva tiče, uvijek naglašavaju problem (ne)dostupnosti i (ne)jednakosti u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu.

Dr. Gorjanski glavni uzrok sadašnjeg, gotovo katastrofalnog, stanja u zdravstvu vidi u neznanju, pohlepi i kriminalu koji su razorili prijašnji, uspješni sustav. "Hrvatska je prije rata imala vrlo dobro javno zdravstvo koje je u sustavnom smislu bilo odlično uređeno. Raniji je sustav bio cjelovit, što znači da je sadržavao i proizvodio sve što mu je bilo potrebno za ispunjavanje svoje zadaće. Naše je zdravstvo imalo svoje tvornice lijekova i medicinske opreme, patronažnu službu koja je obavljala poslove kućne njege, svoje ortopedske kuće, razvijenu ljekarničku službu, prijevoz i sve ono što je potrebno za skrb o zdravlju svojih sugrađana. Većinu toga smo prodali, odnosno dali u koncesiju, i sada sve ono što smo ranije dobivali po tvorničkim cijenama plaćamo višestruko skuplje. Naši su prethodnici bili itekako kreativni i odlično su poznavali i razumjeli što znači 'sustav', za razliku od današnjih političara koji niti razumiju njegovu teoriju, niti im je jasno što je zadaća javnog zdravstva. Da je drugačije, zar bismo uopće govorili o 'zaradi u zdravstvu', outsourcingu i svim drugim besmislicama kojima se nastoji sakriti nepoznavanje ustroja, načina djelovanja i ciljeva javnog zdravstva", zaključuje Gorjanski.    

Ključne riječi: zdravstvena politika
<
Vezane vijesti