img_2588.jpg"Blokada se nastavlja!", potvrdilo je H-Alteru više sudionika prosvjeda na Filozofskom fakultetu, koji zadnja četiri dana blokiraju zgradu u mraku i hladnoći. U petak je, naime, rukovodstvo fakulteta isključilo struju i grijanje, nakon što je dekan bezuspješno pokušao nagovoriti studente da prekinu s prosvjednim aktivnostima.

U srijedu će ispred zgrade Filozofskog fakulteta u Beogradu biti održan prosvjed pod nazivom Stop represiji: obranimo štrajkove i prosvjede. Organizira ga Samoorganizirani studentski pokret, koji sedmi tjedan zaredom prosvjeduje u ovoj instituciji. Premda su gotovo svi mainstream mediji u Srbiji prošli petak proglasili kraj blokade "jer je većina zahtjeva ispunjeno", čini se kako eskalacija prosvjednih aktivnosti tek predstoji. "Blokada se nastavlja!", potvrdilo je H-Alteru više sudionika prosvjeda na Filozofskom fakultetu, koji zadnja četiri dana blokiraju zgradu u mraku i hladnoći. U petak je, naime, rukovodstvo fakulteta isključilo struju i grijanje, nakon što je dekan bezuspješno pokušao nagovoriti studente da prekinu s prosvjednim aktivnostima.

Dok je dekan držao monolog, zaštitari su blokirali ulaz u zgradu fakulteta, prepričavaju nam studenti Filozofskog. Slično se desilo i u subotu. Studenti su na koncu uspjeli probiti blokadu i ući u zgradu. "Umjesto komunikacije i težnje ka rješavanju problema, uprava Fakulteta krenula je u medijsku kampanju laži i manipulacija praćenu pokušajima huškanja studenata jednih na druge. Fokus je s problema studenata pomjeren na blokadu Fakulteta, odnosno na samu borbu, koja se pokušava kriminalizirati. Gašenjem grijanja teško je ugroženo zdravlje studenata u štrajku, u što se može uveriti svatko tko posjeti Filozofski", poručili su iz Samoorganiziranog studentskog pokreta u pozivu na prosvjed. Uprava se u međuvremenu povukla u staru zgradu. Ne rade šalteri, ne rade knjižnice, nema profesora u kabinetima. Dekan je na televiziji poručio da u glavnoj zgradi fakulteta nisu studenti nego neke nepoznate osobe i da je to odsad u nadležnosti države.

Studenti, međutim, ne odustaju. Dežuraju pod svjetlom svijeća, u iščekivanju policije. U ponedjeljak su održali plenum, na kojem je odlučeno da se blokada nastavlja. Jedan od razloga je i činjenica da nije ispunjen osnovni uvjet za deblokadu, a to je ukidanje naplaćivanja prijavljivanja preko 60 bodova studentima koji imaju pravo na besplatno obrazovanje. U prijevodu to znači da bi prema ovom pravilu studenti morali plaćati ispite koje prenesu u sljedeću godinu.

Prosvjed je započeo 9. listopada, kao reakcija na izmjenu Zakona o visokom obrazovanju, kojim su studenti postali dodatno financijski opterećeni. Rečenim je izmjenama zakona smanjen minimalni broj ispitnih rokova sa šest na četiri, predviđeno je ukidanje plaćene apsolventske godine za studente koji su na četvrtoj godini brojem bodova ostvarili pravo na plaćenu apsolventsku godinu, a uvedeno spomenuto naplaćivanje prijavljivanja preko 60 bodova. Studenti su, uz poništenje ovih odredbi, tražili i smanjenje cijene jednog ESPB boda, te da prva ispitna prijava bude besplatna za sve, a da svaka naredna iznosi 100 dinara, umjesto trenutnih 420 dinara.

Filozofski fakultet u Beogradu jedini je ostao u blokadi, jer je rukovodstvo fakulteta odbilo prihvatiti njihove zahtjeve i sve do prije nekoliko dana razgovarati s njima. Sada ističu da su ispunili većinu zahtjeva, ali ne i one glavne. Uprava, uz to, blokadu smatra nedemokratskom i nelegalnom okupacijom šačice prosvjednika"Bila je to reakcija na novo povećanje troškova studiranja, koji su pak nastali kao izravan rezultat mjera štednje u Srbiji. Država reže, a onda fakulteti prebijaju razliku na studentima. Drastično se smanjuju plaće dok se povećavaju troškovi studiranja. Ovaj puta smo odlučili reći: dosta je bilo“, kazao nam je Rade, student Filozofskog fakulteta, kojeg smo prošli tjedan zatekli kako zajedno s kolegama dežura na ulazu u ovu instituciju. Studenti zgradu čuvaju 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. I tako zadnjih sedam tjedana. "Raspoređeni smo u tri smjene. Uvijek je netko prisutan, a nekad se zna dogoditi da pojedinci tu budu i do 40 sati. Tako će biti sve dok uprava ne ispuni naše zahtjeve", kazao nam je Rade, koji se, kao i ostali naši sugovornici iz blokade, odbio fotografirati ili reći prezime. "Govorimo isključivo ono što prethodno dogovorimo kao kolektiv. Tako i istupamo pred javnost“, dodaje.

Svi zahtjevi bruse se na samoupravnim i direktnodemokratskim studentskim zborovima, gdje svi sudionici imaju pravo glasa. Prvih dana blokade održavali su se svakodnevno, a sada dva puta tjedno. Najčešće ponedjeljkom i četvrtkom. "Redovno nas je bilo dvjesto, tristo, pa čak i pet stotina, ovisno o važnosti tema s kojima se bavimo. Na savjete dolaze studenti Filozofskog te drugih fakulteta s beogradskog sveučilišta“, veli ovaj student, dodajući kako su u stalnom kontaktu i s drugim fakultetima u Srbiji i regiji.

Početkom listopada spomenute zakonske izmjene uzrokovale su, naime, prosvjede na fakultetima diljem Srbije. Kulminacija se desila 15. listopada, kad je na ulicama Beograda izašlo više od dvije tisuće studenata. Prosvjed je bio reakcija i na dogovor krovne studenske organizacije (SKONUS) i resornog Ministarstva obrazovanja, premda država dotad nije prihvatila niti jedan studentski zahtjev. Naknadno je postignut dogovor s ministarstvom i većina studentskih zahtjeva je usvojeno.

img_2585.jpg

Filozofski fakultet u Beogradu jedini je ostao u blokadi, jer je rukovodstvo fakulteta odbilo prihvatiti njihove zahtjeve i sve do prije nekoliko dana razgovarati s njima. Sada ističu da su ispunili većinu zahtjeva, ali ne i one glavne. Uprava, uz to, blokadu smatra nedemokratskom i nelegalnom okupacijom šačice prosvjednika. "Najprije nam je rukovodstvo fakulteta proglasio divljacima koji sjede na prljavim hodnicima. Onda su nas optužili da smo manjina koja terorizira veći dio studenata i profesora koji žele normalno funkcioniranje fakulteta, da bi nam potom predbacili da nas 'vode' pojedini neokomunisti i anarhisti. To su neistine. Ovdje nema vođa, ideološke obojanosti blokade ili političkog parolašenja. Svatko može nazočiti zborovima i izraziti svoje stavove i argumente, ali ne u ime nekakve političke ili druge organizacije“, ističe naš sugovornik.

Iako nema službene nastave, u hodnicima i predavaonicama fakulteta je cijelo vrijeme bilo poprilično živo. Odvijala su se alternativna predavanja, radionice, performansi, filmski maratoni i razgovori o brojnim društvenim temama. Ali i nešto puno više od toga. Ono što je počelo kao pobuna zbog studentskih prava, pokušava se dignuti na razinu platforme za širu socijalnu borbu i artikulirani odgovor na današnji kontekst sve razvidnijeg rastakanja socijalne države i komodifikacije obrazovanja kroz političko forsiranje neoliberalne ideologije. Studenti su tako nedavno podržali radnike Kola za spavanje i ručavanje koji 12 mjeseci nisu primili plaću. Teodora, studentica treće godine sociologije kaže kako se ovih dana dogovaraju i o zajedničkim akcijama s nekoliko radničkih sindikata. "Zapravo izražavamo solidarnost sa sektorima koji su najveće žrtve postojeće ekonomske situacije u državi, i na kojima se ponajviše osjete posljedice mjera štednje. Tu prvenstveno mislimo na prosvjetne radnike u osnovnim i srednjim školama“, kaže ova studentica. Nastavnici, naime, trenutno štrajkaju zbog plana države da za 10 posto linearno sreže plaće u javnom sektoru. Prosvjed koji će organizirati u srijedu, trebao bi biti jedan u nizu takvih aktivnosti.

Prema mišljenju Sindikalne konfederacije Anarhosindikalistička inicijativa (ASI) , ključno je povezivanje studentske borbe s borbom ostalih eksploatiranih društvenih grupa i stvaranje zajedničkog borbenog prosvjednog pokreta protiv najnovijih mjera štednje. "Ovaj socijalni prosvjed koji traje već 48 dana je najorganiziraniji i najdugotrajniji prosvjed ovog tipa u posljednjih 15 godina na fakultetima u Srbiji i jasno pokazuje da se omladina buni. Nedavno povezivanje studenata s prosvjetnim i željezničkim radnicima u štrajku pokazuje jak revolucionarni potencijal u društvu, koji se mora razvijati na pravi način: direktno demokratski", poručili su za H-Alter iz ovog udruženja.    

Sami sudionici blokade kažu da se odnedavnim povezivanjem s radničkim organizacijama demantirali i kritike da su im osnovni zahtjevi suviše kratkoročni, izolirani i skromni, i da ne reflektiraju šire društvene borbe.

img_2587.jpg

Ove su kritike, uz inzistiranje na apolitičnost pobune i prihvaćanje kompromisa, rezultirale i prošlomjesečnim raskolom među studentskim udruženjima. Organizacije poput Studentskog fronta i daje su ostale konzinstentne u traženju temeljitih reformi u sustavu visokog obrazovanja, kao što je ukidanje bolonjske deklaracije i uvođenje sistema potpuno besplatnog obrazovanja, dok su se dominantni zahtjevi tijekom prosvjeda odnosili na one studente koji su pravo na besplatno obrazovanje već ostvarili. S druge strane, dio studentskih organizacija se povuklo nakon djelomičnog ispunjenja zahtjeva iz Ministarstva obrazovanja ili matičnih fakulteta.

Dok smo prošli tjedan na fakultetu razgovarali sa sudionicima blokade, pored nas su povremeno prolazili profesori koji su u uredima obavljali svakodnevne obaveze koje se ne odnose na predavanja. Neki od njih javno podržavaju studente u blokadi, drugi ih pak žestoko kritiziraju. "Kako vrijeme prolazi uprava ih sve više okreće protiv nas“, kaže Teodora. Blokada je uzrokovala i podjelu među samim studentima. Vidjelo se to i u petak, kad je gotovo pola prisutnih studenata bilo protiv daljnjeg prosvjeda, premda ih većina podržava sve zahtjeve.

Žestoke polemike između studenata vode se i na socijalnim mrežama. Milica Milašinović, student prodekan na Filozofskom kazala nam je prije nekoliko dana da je i Studentski parlament, reprezentativno tijelo svih studenata, također podržalo prosvjed, te da dio njihovih članova aktivno sudjeluje u njemu. Osvrnula se i na poražavajući način na koji mediji prate prosvjede. U petak je bilo gotovo nemoguće u mainstream medijima doznati da je blokada nastavljena, budući da su svi proglasili njen završetak. "Uglavnom se može čuti da blokadu provode loši đaci, neradnici i karijeristi, što nije točno. U blokadi sudjeluju jako dobri studeni koji su nezadovljni što će studiranje uskoro postati dostupno jako malom broju ljudi. U javnost se puštaju uglavnom dekanove izjave u kojima on tvrdi da su svi zahtjevi ispunjeni i da studenti blokiraju radi blokade. Činjenica je da uvjeti na Filozofskom nisu najgori na Univerzitetu, ali smo jedini mi spremni na pobunu. S ostalih fakulteta dobivamo podršku, ali nitko nije spreman pridružiti se prosvjedu. Dakle, osim nezadovoljstva mladih ljudi, vlada i apatija."

Sada su na potezu nadležna tijela na Fakultetu i u državi. Ministar obrazovanja je u srijedu rekao da je Fakultet trebao ranije odgovoriti na zahtjeve studenata, dodajući da će, ukoliko se nastave prosvjedi, fakultetska godina na Filozofskom biti prekinuta.

<
Vezane vijesti