H-Alter
Foto: w.c.<br>Foto: w.c.
Grad Dubrovnik solidarni je dužnik tvrtke "Ragusa Parking" po svim obvezama proizašlim iz Ugovora. Sve gubitke investitoru nadoknađuje Grad Dubrovnik. Bude li dobiti, Grad i investitor dijelit će je po pola. Ovakav ugovor potpisala je tadašnja gradonačelnica Dubravka Šuica

Kandidacijska lista grupe birača Srđ je Grad obavijestila je javnost o kronologiji slučaja javne garaže na Ilijinoj glavici u Dubrovniku, koji uključuje i sumnjivi sporazum između grada i privatnog investitora. Priopćenje prenosimo u cjelosti.

"Tvrtka Ragusa Parking osnovana je u svibnju 2008.godine, isključivo i samo radi upravljanja javnom garažom na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Ugovorom o upravljanju i zakupu upravljanje garažom povjerio joj je investitor u izgradnji garaže, tvrtka Garaža Dubrovnik d.o.o. iz Zagreba. Tim je Ugovorom Grad Dubrovnik solidarni dužnik Ragusa Parking d.o.o. po svim obvezama proizašlim iz Ugovora. Sve gubitke i nedostajuću dobit investitoru nadoknađuje Grad Dubrovnik, kao solidarni sudužnik. Bude li dobiti, Grad i investitor dijelit će je po pola. Ovakav ugovor potpisala je tadašnja gradonačelnica Dubravka Šuica.

Od samog osnivanja društva, odnosno od samog početka poslovanja 2009. godine, bilo je sasvim jasno da će se nad ovim društvom otvoriti stečajni postupak, za koji su svi uvjeti postojali već sredinom 2009.Od samog je početka bilo jasno da Ragusa Parking svojim komercijalnim prihodima nije u mogućnosti plaćati zakup garaže i uredno podmirivati svoje obveze u dospijeću. Tako je iz poslovne dokumentacije razvidno da je ova tvrtka već 2009. godinu završila s poslovnim gubitkom u iznosu od 8.176.919,00 kn, zatim 2010. s poslovnim gubitkom od 9.100.534,00 kn, 2011. s poslovnim gubitkom od 2.147.099,00 kn, 2012. s poslovnim gubitkom od 1.697.039,00 kn te 2013. godinu s poslovnim gubitkom od 1.011.689,00 kn. U godinama 2011., 2012. i 2013. gubitci iskazani u završnim računima znatno su manji nego u ranijim godinama, isključivo iz razloga jer zakupodavac Garaža Dubrovnik d.o.o. u tim godinama nije uredno ispostavljala račune za zakup, iako je to po zakonu o računovodstvu bio dužan činiti svaki mjesec za vrijeme trajanja Ugovora.

Dakle, i u ovim su godinama stvarni gubici iznosili između 8 i 9 milijuna kuna, a ne onako kako je to iskazano u završnim računima za te poslovne godine. Konačno, sredinom 2013. godine zakupodavac GARAŽA DUBROVNIK d.o.o. iz Zagreba stečajnom je dužniku otkazao Ugovor o upravljanju i zakupu, čime se konačno zaustavilo ovo beskonačno gomilanje poslovnih gubitaka. Konkretno, već u 2009. godini imovina Ragusa Parking d.o.o. nije pokrivala postojeće obveza pa su već tada postojali svi uvjeti za stečaj tvrtke. Tada je postalo očigledno da dužnik nije u mogućnosti ostvarivati prihode koji bi bili dostatni za pokriće troškova poslovanja. Nastavkom poslovanja kontinuirano su se nagomilavale obveze za koje je bilo jasno da neće biti podmirene, a što je u konačnici za posljedicu imalo trajnu nemogućnost podmirenja troškova i stečaj. Od samog osnivanja društva, odnosno od samog početka poslovanja 2009. godine, bilo je sasvim jasno da će se nad ovim društvom otvoriti stečajni postupak, za koji su svi uvjeti postojali već sredinom 2009.

Garaža i spasonosna rješenja koja nam se nude – ovo se svi moramo pitati

S obzirom na navedeno, od institucija Grada Dubrovnika i potpisnika Ugovora o najmu i zakupu Garaže Dubrovnik tražimo odgovore na sljedeća pitanja:

Kojom je analizom potkrepljenja nedavno iskazana najava gradonačelnika da je upravo 40 milijuna kuna realan dug? Što točno time građani plaćaju, odnosno koje osnove iz ugovora se priznaju, a koje osporavaju? Što Grad dobiva podmirenjem te obveze?1. S obzirom na to da je svojevremeno ugovor između Grada Dubrovnika i investitora imao oznaku tajnosti, molimo potvrdu da gradski vijećnici danas raspolažu svom dokumentacijim u ovom slučaju te da ne postoje skrivene obveze Grada Dubrovnika koje bi se iščitale u nekim drugim javnosti nedostupnim dokumentima.
2. Je li i kako provedena studija isplativosti projekta Garaža Dubrovnik? Ako da, tko ju je i kada izradio?
3. Kako je Grad Dubrovnik ušao u obvezu solidarnog sudužništva u projektu koji nema studiju isplativosti?
4. Zašto Grad Dubrovnik nije podmirivao dospjela potraživanja tvrtke Garaža Dubrovnik temeljem ugovora o zakupu?
5. Što je Grad Dubrovnik napravio da izbjegne gomilanje duga u situaciji kad su već sredinom 2009. evidentno postojali svi razlozi za stečaj tvrtka Ragusa Parking d.o.o.?
6. Zašto se kao rješenje nudi projekt izgradnje prodajnog centra na garaži? Da li je za takav projekt napravljena studija isplativosti ili se radi o još jednom štetnom ugovoru sa štetnim posljedicama za nas građane?
7. Tko je utvrdio realan iznos obveza Ragusa Parking prema društvu Garaža Dubrovnik?
8. Koji su ekspertni timovi u domeni trgovačkog prava analizirali izglede za uspjeh u arbitražnom postupku?
9. Kojom je analizom potkrepljenja nedavno iskazana najava gradonačelnika da je upravo 40 milijuna kuna realan dug? Što točno time građani plaćaju, odnosno koje osnove iz ugovora se priznaju, a koje osporavaju? Što Grad dobiva podmirenjem te obveze? Oslobađa li se Grad u cijelosti svih drugih obveza iz Ugovora? Gubi li Grad pravo na eventualnu buduću dobit koji će ostvarivati Garaža Dubrovnik?
10. Kako će grad financirati tih 40 milijuna kuna za pokriće navodne obveze? Novim zaduživanjem? Možda u Privrednoj Banci Zagreb?

Posebno naglašavamo da je Trgovački sud u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, u stečajnom postupku u cijelosti osporio potraživanje Garaže Dubrovnik d.o.o. iz Zagreba prema društvu Ragusa Parking d.o.o. iz Dubrovnika, a danas nam se kao spasonosno rješenje nudi priznavanje i isplatu iznosa od 40 milijuna kuna!!! Pitamo se zašto? I zašto baš 40?

Podržavamo nastavak pregovora oko mirnog rješenja navedenog spora u arbitražnom postupku i traženje rješenja utemeljenog na egzaktno utvrđenim pravima i obvezama svih stana. Takav pristup ne daje mjesta ovakvim pogađanjima tipa uzmi ili ostavi koja nalikuju cjenkanju na tržnici. Svakako ne podržavamo stavljanje rješenja ovako važnog pitanja za sve građane Grada Dubrovnika u kontekst ucjenjivanja dojučerašnjih partnera u konstrukciji zvanoj Dubrovački dogovor radi ostvarivanja drugih ciljeva.

Bez jasnih odgovora na gornja pitanja, vijećnici Grada Dubrovnika ne mogu, a niti smiju odlučivati."

Ključne riječi: Dubrovnik, Srđ je grad
<
Vezane vijesti