Ovog vikenda bivši čelnik splitskog HSP-a Hrvoje Tomasović obznanio je postojanje nove regionalne političke stranke u Dalmaciji, čije je osnivanje najavio prije mjesec i pol dana. Na novinskoj konferenciji u Kninu Tomasović je i službeno potvrdio da je slavonski HDSSB (Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje), stranka koju je osnovao osuđeni ratni zločinac Branimir Glavaš, dobio svoju dalmatinsku sestru, krštenu pod sličnim akronimom HDSSD (Hrvatski demokratski slobodarski savez Dalmacije).

Već je pisano da će jezgru HDSSD-a činiti splitski, šibenski i dubrovački HSP-ovci, koji su nedavno poizbacivani iz HSP-a, kao i da je ideju o osnivanju nove dalmatinske desničarske stranke iz bosanskog kazamata pozdravio i blagoslovio i sâm ratni zločinac osobno.

Također, poznato je da kratka, 20-godišnja suvremena povijest dalmatinskog regionalizma obiluje političkim neuspjesima: osim Dalmatinske akcije, čija je sudbina sredinom 90-ih zapečaćena montiranim političkim procesom, nijedna druga dalmatinska regionalna stranka nije na izborima ostvarila značajniji rezultat, a posljednja od njih, Dalmatinska stranka, ugasila se prije dvije godine, nakon samo nekoliko mjeseci postojanja.

Na istoj osnovi koju su pokušale eksploatirati i ranije dalmatinske regionalne stranke - na ekonomski pogubnoj centralizaciji Hrvatske, odnosno na ekonomskom zaostajanju Splita i Dalmacije za Zagrebom. Tako je Tomasović na konferenciji u Kninu iznio podatak kako BDP po glavi stanovnika u Zagrebu iznosi 21 000 dolara, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji sveden na mizernih 6000 dolara. Prema toj računici, Split je točno tri i pol puta siromašniji od metropole - eto povoda za novu regionalnu stranku.

Međutim, brojke govore ponešto drukčije. Prema posljednjim objavljenim podacima, onima za 2008. godinu (objavljeni su i podaci za 2009. godinu, ali oni ne donose brojke za pojedine županije, već se sedam južnih županija tretira kao regija "Jadranska Hrvatska"), BDP u Gradu Zagrebu iznosi 18.854 eura, a u našoj županiji 8422 eura. Ekonomisti s kojima smo razgovarali tvrde da ekonomska kriza, koja je buknula upravo 2008. godine, nije mogla značajnije poremetiti ovaj ekonomski omjer.

Razlika u korist Zagreba, dakle, gotovo je upola manja od one koju navodi Tomasović (2,2 puta), pa je nejasno kakvim se statističkim izvorima služio "dalmatinski Glavaš" niti zbog čega mu je trebalo umjetno povećavati razlike Zagreba i Splita, pogotovo što te razlike ni ovako nisu male.
"To su zaista velike razlike, makar, prema podacima Eurostata, razlike u stupnju razvijenosti pojedinih regija zemalja EU-a još su i veće. Npr. između neke regije u Slovačkoj i one u Luksemburgu razlike u BDP-u su goleme. No, gospodarska politika treba težiti ravnomjernom razvoju regija", kaže nam ekonomist Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke.

Naš sugovornik ističe da na hrvatskom tržištu još uvijek egzistira veliki broj monopola, što uz činjenicu niske mobilnosti na tržištu rada pridonosi centralizaciji države i nejednakom razvoju regija. "Država bi trebala više subvencionirati i poticati nerazvijene regije, jer će na ovaj način oporavak od krize u siromašnijim regijama biti još sporiji nego u Zagrebu", zaključuje Šantić.

Svi politički pokušaji do sada

•• 1990. - Dalmatinska akcija, Split
•• 1996. - Hrvatski dalmatinski dom, Split
•• 2001. - Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske, Split
•• 2001. - Južnohrvatska stranka, Dubrovnik
•• 2003. - Maslina - Dalmatinska autonomaška stranka, Split
•• 2003. - Jadranski sabor, Zadar
•• 2005. - Dalmatinska liberalna stranka, Split
•• 2009. - Dalmatinska stranka, Split

Tagovi: Dalmacija, regionalizacija, Hrvoje Tomasović