17.05.2013.
Rasprodaja ugleda zelenih stranaka
I do sada su predsjednici postojećih šest stranaka s epitetom "zeleni" koalirali na načine koji su nespojivi sa zelenim načelima (a i političkom pameću), ali ovi nam lokalni izbori donose pravu eksploziju najbizarnijih "koalicija".
Što nas čeka
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za organizacije civilnoga društva za društveno isključene skupine
- Nacionalna zaklada - radionice o IPA natječaju
- Natječaj UNESCO-ovog Fonda za kulturnu raznolikost
- Natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u području zaštite okoliša i prirode
- Natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u području energetske učinkovitosti
- Financijska potpora udrugama za provedbu projekata za održivi razvoj otoka
- Natječaj u okviru programa LIFE +
- → Više
- Natječaj Art kolonije
- Foto natječaj Globalni svijet: kroz objektiv ljudskih prava
- Pulska filmska tvornica 2013.
- Natječaj za festival Magdalena 2013
- INovacija – natječaj za umjetničko uređenje festivalskog prostora
- Da se ne zaboravi/ Terensko LGBTIQ istraživanje
- Žene, rat i izgradnja mira na Balkanu
- 11. Liburnia Film Festival: Poziv na prijavu dokumentarnih filmova
- → Više
Deutsche welle
- Politika Rizična vojna operacija u Siriji
- Panorama Sretni u svom vlastitom svijetu
- Gospodarstvo Zbogom velikim planovima!
- Kultura Ai Weiwei: "Kina živi u eri nijemih glavonja"
- Priča dana Siromasi kao pokusni kunići
Zbog propagiranja tolerancije završila na policiji
Anja Blažević, učesnica iz Hrvatske, i Stefan Gužvica iz Srbije, odlučili su da kreiraju zastavu prijateljstva, igrajući se pri tom zastavama svojih matičnih zemalja.
Reakcija vlasti u Hrvatskoj bila je promptna. Anju Blažević iz Hrvatske, koautorku pomenute zastave, neko je prijavio zbog zloupotrebe državnih simbola RH, a kamp su posjetili pripadnici policije. Skice zastave su zaplijenjene.
Anja, ti si zbog zastave odnosno tog projekta doživjela neprijatnosti, možeš li našim čitaocima pojasniti šta ti se zapravo dogodilo?
Mi smo kontaktirali dvoje mladih autora i razgovarali sa njima o ovom zanimljivom konceptu pomirenja i međunacionalnog razumijevanja, ali i o reakcijama koje je ovaj projekat izazvao u javnosti.
AB: Policija RH je posjetila prostor kampa radi zaplijene "spornog" papira A4 formata, na kojemu je zastava bila otisnuta. Također sam i razgovarala s policijom. Izuzetno mi je nevjerojatno da se jedan pokušaj širenja nemržnje i tolerancije prijavljuje policiji, a toliko ozbiljnih stvari prolazi nekažnjeno.
Da li si razočarana?
AB: Ja sam uvijek bila za toleranciju u svakom smislu, a osobito toleranciju među našim susjedima. I uvijek ću se za to i boriti. Ljudi očito još uvijek nisu spremni na to. Nadam se da je Stefanova i moja gesta bar nekome značila i da će promijeniti bar nečije mišljenje glede dobrosusjedskih odnosa. Ovim putem se želim javno ispričati svima koji smatraju da smo Stefan Gužvica i ja uvrijedili hrvatstvo i hrvatsku zastavu i grb, to nam niti u kojem slučaju nije bila namjera. Jedina poruka ovog linoreza je tolerancija. Ovime se ne umanjuje žrtva Hrvata koji su ginuli za našu zemlju. Jako mi je žao da je sve ovo krivo protumačeno. Očito nismo spremni na promjene ka naprijed.
Otkud uopšte ideja koncepta hrvatsko - srpske zastave?
AB: Ideja je proizašla iz mog i Stefanovog dugogodišnjeg druženja, i želje za pokazivanjem naše tolerancije drugima, u nadi da će bar netko prepoznati našu poruku.
SG: Ideja je nastala zahvaljujući mojoj i Anjinoj priči o istoriji srpskog i hrvatskog naroda, pošto nam je oboma istorija velika ljubav - Anja je student povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a meni je istorija hobi i vodim blog. Na istoriju gledam prvenstveno kao na prošlost običnih ljudi i nisam impresioniran mitovima o slavnim vođama i junaštvu. Na početku kampa smo pričali o tome kako su se još u Revoluciji 1848 Srbi i Hrvati zajednički borili za ista prava u Austrijskom carstvu, ali se o tome malo zna. Tada smo došli na ideju da napravimo zajedničku srpsko-hrvatsku zastavu koja bi predstavljala zaboravljeno prijateljstvo naših naroda.
Šta ste htjeli postići zastavom, kakvu poruku šaljete svojim matičnim zemljama?
SG:Naša zastava je bila poziv na mir i prijateljstvo između naših naroda koji su, nažalost, u glavama mnogih i dalje u ratu.
AB: Poslali smo poruku koju je većina nažalost krivo shvatila. Osnovna poruka linoreza koji je otisnut na papir formata A4 (i ne, mi nismo uzeli dvije zastave, rasjekli ih te ponovno ušili, kao što vjerojatno većina misli) je tolerancija, jer jedino je to ono što nam može pomoći da prebrodimo sve nedaće iz prošlosti.
Da li imate predstavu kakvu reakciju izaziva Vaš projekat u zemljama iz kojih dolazite, ipak se čini da i u Srbiji i u Hrvatskoj preovladavaju neka drugačija razmišljanja, pogotovo nacionalizmom i mržnjom zatrovane omladine?
AB: Nažalost, na svojoj smo koži osjetili svakakvih komentara. Većina pročitanih na večernji.hr su jako loši, pročitala sam ih desetak i nisam više mogla. Bilo mi je previše kad sam vidjela da nas prozivaju za agente četništva, Josipovićevu bandu, slijedbenike Račana i slično. Ovo ne da je daleko od osnovne ideje koju je zastava trebala predstaviti već je i više nego suludo. Smatram da niti jedan normalan čovjek ne može tako razmišljati u današnja vremena, ako može onda je to jako zabrinjavajuće.
SG: Čitao sam mnoge komentare na informativnim portalima koji su preneli vest o našem radu i oni su uvek upozoravali na to da je naša slika poziv na obnovu Jugoslovenstva, koje je uvek išlo na štetu Srbima/Hrvatima, u zavisnosti iz čijeg tabora je komentar dolazio. Svakom razumnom čoveku bi monotonija tih nacionalističkih komentara trebala da bude dovoljan pokazatelj da su oni u stvari identični i da je njihova priča banalna, s obzirom da 90% tih komentara zadržava isti smisao ako umesto "Srbin" napišete "Hrvat" ili obrnuto.
Kako Vi doživljavate ovaj naš prostor koji se nekada zvao Jugoslavija ?
AB: Ova zastava nije nikakva ideologija i žudnja za jugoslavenstvom, za šta smo također prozvani. Iz toga razloga ne bih da miješam zastavu sa Jugoslavijom jer nisu povezane niti jednim aspektom. Zastava ne predstavlja želju za spajanjem Srbije i Hrvatske već želju za tolerancijom i razumijevanjem između naroda tih dviju država.
SG: Mene Jugoslovenstvo ne interesuje. Moja kuća se nalazi pet kilometara od Karađorđeva u kom su se Tuđman i Milošević '91. provodili i crtali mape na salvetama, dok su obični ljudi u Bosni umirali zbog njihovih morbidnih igrarija. Znam da su ratovi farsa i da služe da ginu "obični smrtnici", a ne vođe koje ih u taj rat vode. Stoga znam da su i njihove granice isto tako banalne i da mogu da postanu stvarne tek u ljudskim glavama koje na te priče padaju. Mislim da je buđenje svesti o tome da smo svi ljudi, bez obzira na zastave i torove u koje naši "dobroćudni" pastiri hoće da nas svrstaju bila glavna ideja iza ovog rada.
U kakvim zemljama Vi lično želite da živite, jeste li razmišljali o odlasku sa ovih prostora?
AB: Loše reakcije ljudi na širenje ne mržnje i tolerancije su me još više uvjerile da se na Balkanu ne može napredovati, jer su oko nas ljud koji nas neprestano koče mržnjom.
SG: Želim da živim u zemlji koja ima jasno izgrađen sistem vrednosti, u kojoj ljudi nisu oruđe u rukama političara i zemlji u kojoj pojedinac može da se izrazi i stvara slobodno. Razmišljam o odlasku u neku od zemalja Centralne Evrope, kao što je Austrija ili Nemačka, pošto ne očekujem da u Srbiji mogu da steknem adekvatno obrazovanje. Osim toga, nedavna situacija na Kosovu mi je pokazala da nam se novi rat može dogoditi preko noći, naročito s obzirom da su naše države u finansijskom rasulu, a dugovi se na međunarodnoj sceni otplaćuju ratovima. Sumnjam da pojedinac može da uradi išta da to spreči dokle god našim svetom vlada kapital i interesi političkih oligarhija koje biramo.
Anja i Stefan se poznaju još od 2008. sa kampa u Čelarevu, kod Bačke Palanke. Tu su bili održani VI. multietnički likovni susreti mladih. U stalnom su kontaktu i druže se i van susreta, kako nam je Stefan kazao, samo ove godine su se vidjeli još tri puta, jednom u Zagrebu i dva puta u Palanci.
Organizator ovogodiišnjeg susreta je Društvo za Toleranciju iz Bačke Palanke, čiji je Stefan član, a domaćin je bio Centar za razvoj zajednice Suncokret iz Gvozda.
Tekst je preuzet s prijateljskog portala Buka.
Vezane vijesti
Hrvati i Srbi u Facebook akciji
Nakon nereda u Novom Sadu, uoči okršaja Srbije i Hrvatske u Beogradu u polufinalu EP-a, na Facebooku je pokrenuta akcija podrške sportu,…
Objavljeno: 26.01.2012.
Hrvatska potpisala, Srbija i Crna Gora na čekanju+STRIP
Hrvatska je potpisala prestupni ugovor, Crnu Goru u junu čeka početak pregovora o pristupanju, a Srbija će morati još ostvarivati napredak…
Objavljeno: 09.12.2011.
BiH političari rekorderi u neradu
Dok traju rekonstrukcije, mjenjaju se koalicije i rade političke kalkulacije, vlast koja bi trebala da radi posao za koji je izabrana,…
Objavljeno: 22.05.2013.
Doba histerije
Ako više ne znate gdje biste, lijevo il desno, u Evropu il na Bjelašnicu, ne bojte se, niste sami, uđite pod šarenu šatru "Apsurdistana".
Objavljeno: 25.04.2013.
Kosovo i Srbija postigli sporazum
Srbija i Kosovo postigli su i parafirali sporazum o zajednici srpskih općina na sjeveru Kosova nakon desete runde pregovora
Objavljeno: 20.04.2013.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Drugi krug najzanimljiviji u Splitu
I u HDZ-u i u SDP-u sad će sve karte baciti na Split budući da je politička situacija u Rijeci, koja sigurno ostaje Obersnelu, Zagrebu, u kojem ostaje Bandić i Osijeku, u kojem ostaje Bubalo, gotovo riješena
"Za grad" nastavlja s radom
Stranka "Za Grad" najavila je svoju prvu poslijeizbornu akciju - čišćenje svojih i tuđih predizbornih plakata
Žene na izborima
Ono malo kandidatkinja za izvršne funkcije u općinama, gradovima i županijama ostvarilo je rezultate koji ne ostavljaju puno optimizma kada je u pitanju zastupljenost žena na izvršnim funkcijama
Tri puta veća izlaznost nego na izborima za EU parlament
Na EU izbore je do 16 sati na birališta izašlo samo 14,63 posto građana Hrvatske dok su izbori za župane, gradonačelnike i načelnike u istom vremenskom razdoblju privukli 32,99 posto birača
Opće kršenje izborne šutnje
Izborni dan prošao je u svjetlu nagovaranja i pritisaka na birače da izađu na glasovanje, unatoč zakonskoj zabrani kršenja izborne šutnje
Bandić vodi u Zagrebu, u Splitu Baldasar
Prema rezultatima izlaznih anketa, koje je za sve tri nacionalne televizije, provela agencija Ipsos Puls u četiri najveća hrvatska grada, u Zagrebu je najviše glasova dobio Bandić, a u Splitu Baldasar
Najveća izlaznost u Varaždinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Na izbore je, prema prvim podacima DIP-a, do 11 sati glasalo 13,55 posto birača, što je nešto manje nego na prošlim parlamentarnim izborima
Dodaj komentar 14 komentara
i dalje se nastavljaju ove izmišljotine i uravnilovke - nema veze, jelte, što je Paddy Ashdown izmislio (namjerno) tu foru sa salvetama (to mu je i bio zadatak, tom "vrlom humanistu"; pa dajte makar pogledajte kakvo mišljenje o Ashdownu postoji odavno u Velikoj Britaniji, o njemu i njegovoj vjerodostojnosti...)
NISU ljudi (pa niti u BiH) umirali od morbidnih igrarija - već su ih ubijali velikosrpski agresori...
eto, dotičnom SG ratovi (kao takvi, jelte) su farsa i služe "da ginu obični smrtnici"; i opet uravnilovka: nije kriv VOĐA - već "vođe"... nije kriv agresor, već su valjda svi isto krivi - a žrtve, valjda, ponajprije - jer su "u svojim glavama pali na priče"...
grozomorno, doista...
a AB govori: da se "na Balkanu ne može napredovati, jer su oko NAS ljudi koji NAS neprestano koče mržnjom". Prvo, Balkan kao takav (u cjelosti) nikada nije bio integriran, nikada nije postojao kao zajednica, društvo (tek, u nekoj mjeri, za Rimskoga imperija); postojanje versajske, pa kraljevske, pa razdoblja II svj.rata, pa socijalističke (komunističke) Jugoslavije (koja nije obuhvaćala Balkan kao takav), pokazalo je koliko je kompleksno i zahtjevno pokušati koheziju i integraciju različitih kulturološko-političko-društveno-državnih naslijeđa. Za izgradnju tolerantnih, demokratskih, nenasilnih i inih odnosa društava, pojedinaca/ki, pa i država, nužno je uputiti se u meritum, nužno je postati izvrsnim poznavateljem kvalitetnih praksi i održivih mogućnosti realnih građenja odnosa, zasnovanih na principima demokracije i poštivanja zakona i pravne države.... i u tome smjeru ulagati napore i energiju, osnažujući taj proces i osobnim doprinosima.
No, lakše je lupetati koješta i diviti se samom sebi, smatrajući SVE DRUGE "kočničarima", "zavedenima", "punim mržnje"...ukratko: imbecilima.
nažalost, takozvani aktivisti "pomirenja" nemaju snage niti volje pogledati sami u sebe...
Prije nego što se odlučiš za novu opscenost, lati se proučavanja heraldike, a do onda drži se što dalje od grbova.
P.S. Hrvati i Srbi zaslužili su bolje od toga da ih nesvjesni političkih događaja u vrlo friškoj prošlosti povezuju nakaradnim grbovima i nakaradnim političkim stavovima.
I nadasve ozbiljno - državni grbovi NISU IGRAČKE ZA MALU DJECU. Postoje zakoni koji ih propisuju i štite, kako u Hrvatskoj, tako i drugdje u svijetu. Prema tome, poštujte znakove državnosti jedne i druge države.
Što se tiče ksenofobije, mržnje i ostalog što spominjete - na takvo što nitko nije imun. Osim ako se stvori nova državna utopija. A Hrvatima je, kao i Srbima pun klinac utopija u kojima su ih operušali do gole kože i izje.. u zdrav mozak.
Estetska dimenzija ovog likovnog uratka uopće nije bitna. I zazivanje svetosti državotvornih simbola u svrhu diskreditacije želje dvoje mladih ljudi da prenesu jednostavnu poruku da je suživot između normalnih ljudi bolji od ratova, klanja i tragedije, je jednostavno još jedan ogavan primjer nacionalističke propagande.
Važnije je da se štiti mirna budućnost naše djece, ekonomski prosperitet i ljudske slobode nego šareni komad krpe, a kad se ovo prvo ugrožava, policije nema ni na vidiku. Uostalom, vrijeđanje državnih simbola je kad netko nosi zastavu s bijelim početnim poljem, pa nitko zbog toga ne završava na policiji.
http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/poluistine-i-eklatantne-lazi
Evo tu možeš vidjeti koliko lizošupačkih sluga zapada imaš u Hrvatskoj, zastupnika građanskog rata i ratnog vihora bez agresora.
P.S. ti me uvijek oduševiš činjenicom što racionalnim argumentima ukazuješ na laži one kvazihumanističke gamadi
Pozdrav
Estetika ovog uratka vrijeđa svakog tko je preživio razdoblje od 1990.-1995. (na objema stranama). Neovisno o tom, misliš li da bi Mona Lisa izgledala bolje da joj netko nariše haltere i čarape?
Miran suživot je krasna stvar. Problem je u tom što isti neće biti moguć tako dugo dok osobe poput SG daju izjave koje ukazuju na to da je njihovo "mirotvorstvo" samo nastavak politike SANU novim sredstvima.
ono što treba uvijek i svugdje biti neprihvatljivo, a što nema nužno veze s ovim slučajem, je krivotvorenje i revizija povijesti, zločinačkih režima, izvrtanje istine, umjetno "izjednačavanje" krivnje i odgovornosti i poricanje zločina itd, a ponajprije u zemljama čiji su građani bili žrtve i svjedoci istih i koji moraju o tim zločinima svjedočiti istinu. pokušaji revizije ratova na području ex-yu i poricanja velikosrpskih zločina i ideologije postoje od 1990ih u nekim krugovima u svijetu (raznorazne druge revizije i propagande postojale su i prije), a danas je na žalost došlo do toga da neki to pokušavaju provoditi i u samoj RH.
Miran suživot je krasna stvar. Problem je u tom što isti neće biti moguć tako dugo dok osobe poput SG daju izjave koje ukazuju na to da je njihovo "mirotvorstvo" samo nastavak politike SANU novim sredstvima. "
--------------------
Možda službena srpska zastava i službena himna pred kojom u miru stoje dužnosnici RH (od Predsjednika Republike do Kosorice) prilikom međudržavnih posjeta - vrijeđa njihove nježne i osjetljive duše? Pak su se ukipili u stavu mirno od zaprepašćenja što im se serviraju tako "nakaradni" simboli. A onda pošli s domaćinima na janjce, ćevap i rakijicu - da speru sa sebe osjećaj "gađenja" koji ih je spopao?
Oh, što bi tek morali popiti da speru budalaštine (i budale) koje patroliraju po forumima? Vitriol?
Imaš pravo. A valja samo letimice proći hrvatskim portalima i forumima da se uvjeriš koliko se tog govna nakupilo. Ni sve komunalne službe ga se ne bi mogle riješiti!
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.