H-Alter
Popravi na kavi nova je inicijativa udruge Vestigium, Foto: Tina Gavranić, FutopiaPopravi na kavi nova je inicijativa udruge Vestigium, Foto: Tina Gavranić, FutopiaPonedjeljci popodne u prostorijama Udruga Vestigium na zagrebačkim Vrbanima rezervirani su za novu inicijativu, Popravi na kavi. Tako su preveli u brojnim svjetskim gradovima već udomaćene Repair Caffee, inicijative koja promiče popravljanje i ponovnu upotrebu predmeta umjesto bacanja. A upravo su popravljanje i ponovna upotreba dio kružne ekonomije, pristupa gospodarenju otpadom koji promiče EU, ali i novi hrvatski Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022.

Posljednjih nekoliko tjedana ponedjeljci popodne u prostorijama udruge Vestigium na zagrebačkim Vrbanima rezervirani su za novu inicijativu, Popravi na kavi. Tako su preveli u brojnim svjetskim gradovima već udomaćenu inicijativu Repair Caffea, okupljališta građana koji besplatno popravljaju najrazličitije stvari umjesto da ih bacaju, smanjujući tako otpad, ali i promovirajući kulturu dijeljenja znanja i vještina.

"Dugo već nam je poznata aktivnost Repair Caffea koja se provodi u puno gradova u svijetu, bila nam je jako fora i zanimljiva ideja povezivanja susjeda u zajednici kroz zajedničko popravljanje i kavicu", objašnjava Irena Borovina iz udruge Vestigium kako je došlo do inicijative Popravi na kavi.

Repair Caffei se mogu organizirati na različite načine, ovisno o dostupnosti volontera, alata, prostora i slično, te naravno potrebama lokalne zajednice.

Repair Caffei se mogu organizirati na različite načine, ovisno o dostupnosti volontera, alata, prostora i slično, te naravno potrebama lokalne zajednice. U Vestigiumu su krenuli s pozivom na Facebooku, pozvali ljude da se dođu družiti i predlože neke svoje vještine koje mogu ponuditi, kao i probleme za čije rješavanje im treba pomoć. Aktivnosti su u potpunosti besplatne.

"Zasad imamo majstoricu za krpanje čarapa, nekoliko majstora za popravak bicikla, jednu šegrticu za popravke namještaja, jednu babysittericu, maserku. Već smo par puta pokretali nešto slično, ali nije bilo odaziva, ljudi su navikli biti konzumenti a ne akteri događanja. Ovaj put se dogodilo da su ljudi kliknuli, odazvali se i došli na kavicu za početak vidjeti što mi to spremamo. Za sada nam je najbitnije da se kod nas kuha fina kava, a nadamo se da će se građani masovno uključiti s dolaskom ljepšeg vremena", opisuje Borovina.

No, za neke zahtjevnije popravke veće od samog održavanja bicikla, kompjutera ili sl. ipak je potrebno imati određene alate, prostor za polovne dijelove i sl.

"Problem je prostora fizički i financijski, za skladište za dijelove sigurno nećemo imati prostora, a za neki osnovni alat smo napravili malu policu u udruzi, za koju nam je želja da jedan dan postane knjižnica alata – da susjedi mogu posuđivati alat za popravke u kući, umjesto da moraju kupovati svatko svoju bušilicu i slično", ističe Borovina.

Iako se može činiti da popravak i ponovna upotreba predmeta nije nešto revolucionarno, naša odlagališta poput Jakuševca i prepunih kanti za smeće koje preplavljuju Zagreb, govore da to ipak za većinu građana jest nešto revolucionarno, a povratak na način života naših djedova i baka neophodan.

Popravci i ponovne upotrebe predmeta, koji za razliku od recikliranja znače da se primarna namjena predmeta ne mijenja, dio su službene strategije Europske unije za borbu protiv odlaganja otpada na odlagališta, paketa zakona o kružnoj ekonomiji, a ušli su i nedavno usvojeni hrvatski Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022. Novost koju donosi PGO je plan uspostave centara za popravke i ponovnu uporabu za koji je predviđeno i financiranje u iznosu 75 milijuna kuna, od čega bi se veći dio sufinancirao iz fondova EU.

Novost koju donosi Plan gospodarenja otpadom je uspostava centara za popravke i ponovnu uporabu za koji je predviđeno i financiranje u iznosu 75 milijuna kuna, od čega bi se veći dio sufinancirao iz fondova EU.

"U usporedbi s dosadašnjim ulaganjima, to pokazuje da je prepoznata važnost ponovne uporabe za smanjenje nastanka otpada i zaštitu okoliša. Međutim, ulaganja bi trebala biti i veća jer je ponovna uporaba na vrhu prioriteta u strogo propisanoj hijerarhiji gospodarenja otpadom. Planom se predvidjela objava Smjernica za uspostavu centara za ponovnu uporabu koje su već napravljene i predstavljene na regionalnim konferencijama diljem RH, što je dobar znak da se propisano uistinu želi provesti u djelo. Slijedi raspisivanje natječaja za sufinanciranje centara od strane FZOEU, koje se mora dogoditi što prije jer pojedina komunalna poduzeća i nevladine udruge imaju pripremljene projektne prijedloge, ali nemaju sredstava za njihovu provedbu", ističe Marko Košak iz Zelene akcije.

Prvi Centar za ponovnu upotrebu u sklopu komunalnih poduzeća trebao bi biti otvoren početkom svibnja u Prelogu. Tamošnje komunalno poduzeće Pre-Kom već se istaknulo za Hrvatsku uspješnom politikom recikliranja i smanjenja otpada na odlagalištama.

"Naši korisnici moći će samostalno dovesti stvari u CPU, a mi ćemo im omogućiti da jednom mjesečno te stvari preuzmemo od njih na kućnom pragu (prvenstveno veće stvari namještaj i sl.). PRE-KOM će sakupljene stvari, popraviti, očistiti ih, te će se one uz simbolične cijene, pokrivanje troškova popravka i čišćenja, moći kupiti u našem CPU. Planiramo izgraditi i web aplikaciju za pregled te robe, odnosno napraviti i web aukciju za neke vrste roba", ističu u opisu budućeg Centra na svojoj web stranici.

U Zagrebu već djeluju inicijative koje se bave popravljanjem i ponovnom uporabom, te recikliranjem, a s mogućnostima financiranja sigurno je da će ih biti još više.

U Radioni Udruge za razvoj uradi sam kulture hakiraju staru tehniku dajući im novi život pa tako koferi postaju muzičke kutije, stari kompjuteri posude za uzgoj bilja, i slično. Utorkom i subotom održavaju otvorene termine kada možete doći u prostorije udruge na Krugama i sudjelovati u razmjeni vještina, dobiti pomoć za izvedbu svoje ideje ili tehnički popravak, ili pružiti nekom drugom pomoć.

Ovoga je mjeseca Socijalna zadruga Humana Nova otvorila novo prodajno mjesto u Zagrebu, šireći svoju misiju smanjenja tekstilnog otpada, ponovne upotrebe tekstila.

U Biciklopopravljaoni je u već gotovo osam godina rada popravljeno na tisuće bicikala. Kao jedan od najuspješnijih primjera promicanja kulture popravaka i ponovne upotrebe u Hrvatskoj ta inicijativa djeluje u prostorima Zelene akcije, a planovi su udruge još se više uključiti u promicanje ponovne upotrebe.

U Biciklopopravljaoni su popravljene tisuće bicikala, Foto: G. Zec U Biciklopopravljaoni su popravljene tisuće bicikala, Foto: G. Zec

"U Biciklopopravljaoni se građanima (potpuno besplatno) omogućava korištenje prostora, biciklističkog alata i podrška volontera koji će im pomoći da poprave svoj bicikl. Osim toga, donirani bicikli se popravljaju i doniraju dalje raznim ugroženim skupinama. Biciklopopravljaona time predstavlja sva načela uspješnog repair caffe-a - iskorištavanje vrijednih resursa te promicanje volonterstva i društvene solidarnosti. Po uzoru na postojeći model Biciklopopravljaone, želja nam je pokrenuti volonterski servis za popravke svih manjih kućanskih aparata i predmeta koje bi građani besplatno mogli popraviti uz pomoć naših volontera. To bi mogli biti električni aparati, ali i drugi predmeti široke potrošnje. Također, servis bi pružao i podršku pri instalaciji softvera te elementarnog održavanja računalnog hardvera (npr. čišćenje unutrašnjosti laptopa). Uz promicanje volonterstva koje nam je vrlo važno, na poslovima popravljanja bismo htjeli zaposliti socijalno ugrožene skupine. Takav jedan centar još bi više smanjio količinu otpada koji završava na odlagalištima i omogućio građanima da dulje koriste stvari bez da skupo plaćaju popravke ili nepotrebno kupuju nove", opisuje Košak.

U Švedskoj je od početka ove godine na snazi zakon koji donosi porezne olakšice za popravljanje svega od bicikla do veš mašine.

Država može podupirati ovakve aktivnosti na razne načine. U Švedskoj je tako od početka ove godine na snazi zakon koji donosi porezne olakšice za popravljanje svega od bicikla do veš mašine. Hrvatska je trenutno ionako na dnu Europe s postotkom recikliranja od svega 15-ak %, a Eu stalno nameće nove standarde koji su tako sve dalje od nas i nameću hitno ubrzanje novih pristupa gospodarenju otpadom. Tako prema ovoga mjeseca izglasanom prijedlogu Europskog parlamenta udio komunalnog otpada koji se reciklira i kompostira u Europskoj uniji s današnjih 44% treba povećati na 70% do 2030., a ambalažnog na 80%, dok odlaganje otpada na odlagališta treba ograničiti na 5%. Također, Parlament je predložio i novi obvezujući cilj od 5% za ponovno uporabljeni otpad.

No, u Popravi na kavi inicijativi s početka priče element kave nije manje bitan od smanjenja nastanka otpada.

"Ja bih rekla da je to najbitnije. Susjedi su prestali piti kavu jedni kod drugih, postali su robotići koji ujutro idu na posao, navečer dođu doma i bulje u televizor. Želimo potaknuti ljude da se više druže i budu na svježem zraku, tako je došlo i do ideje za projekt klupica za upoznavanje susjeda, koji upravo razvijamo uz kavicu. Mi smo malo luckasti pa ih zovemo da dođu na trgić i druškaju se, prihvate različitosti i nađu nešto zajedničko, okupe se i pomognu jedni drugima. Bit će ljepše i veselije svima", zaključuje Borovina.


Dragi čitatelji i čitateljice, H-Alterova budućnost je kontinuirano neizvjesna. Ako vam se sviđa ovo što čitate i želite podržati naš daljnji rad, možete nam pomoći svojom donacijom i/ili proširiti riječ među svojim prijateljima. Solidarno za slobodno novinarstvo i veliko hvala svima.

<
Vezane vijesti