H-Alter
grdesic_mg.jpgO tzv. "poreznoj reformi" ministra financija Zdravka Marića već se dosta govorilo. Kao i o otporu kojeg Most pruža pojedinim elementima te reforme. Međutim, postoji jedan apsurd koji je dosad prošao nezapaženo - reformu zagovara stranka čiji birači neće od promjena imati koristi, tj. HDZ, a protivi joj se stranka čiji bi birači mogli imati koristi, odnosno Most.

O tzv. "poreznoj reformi" ministra financija Zdravka Marić već se dosta govorilo. Kao i o otporu kojeg Most pruža pojedinim elementima te reforme. Međutim, postoji jedan apsurd koji je dosad prošao nezapaženo. Najviša porezna stopa pri oporezivanju dohotka bi se smanjila s 40 na 36 posto, što bi pogodovalo najbogatijim građanima Hrvatske. Paradoks je da je među biračima HDZ-a mnogo manje onih koji bi od te Reformu zagovara stranka čiji birači neće od promjena imati koristi, a protivi joj se stranka čiji bi birači mogli imati koristireforme profitirali, dok je među biračima Mosta takvih birača više. Drugim riječima, reformu zagovara stranka čiji birači neće od promjena imati koristi, a protivi joj se stranka čiji bi birači mogli imati koristi. 

Uvid u pozadinu ove priče može se dobiti kada se pogledaju anketni podaci. Jednu je takvu anketu proveo istraživački tim Fakulteta političkih znanosti neposredno nakon ovogodišnjih parlamentarnih izbora. Ovdje je u fokusu samo jedno anketno pitanje: ono o primanjima. Čiji su birači siromašniji, a čiji bogatiji? Priložena tablica prikazuje kolika su mjesečna primanja kućanstva za danog birača četiriju najvećih stranaka, odnosno koalicija. Podatak o primanjima kućanstva nije informacija za samog pojedinca, ali je svejedno koristan uvid u ekonomski kontekst unutar kojeg pojedinac donosi svoju izbornu odluku.

porez.jpg

Tablica za svaku od četiri grupe prikazuje prosjek i medijan (tj. broj koji dijeli distribuciju na dva jednako velika dijela). Medijan je korisnija mjera od prosjeka u situaciji kada je distribucija asimetrična, što je često slučaj s distribucijama dohotka. Po tim podacima, birači Mosta žive u najbogatijim kućanstvima, bogatijim čak i od kućanstva u kojima žive birači SDP-a (tj. Narodne koalicije). S druge strane, birači HDZ-a i Živog zida su siromašniji. Sličnu sliku daje i graf koji prikazuje distribuciju za te četiri grupe birača. Razlike nisu velike, što je vjerojatno posljedica činjenice da se podaci grupiraju na razini kućanstva, a vrlo je vjerojatno da u brojnim kućanstvima žive birači različitih stranaka.

 

 

Mjesečna primanja kućanstva

(prema anketi Fakulteta političkih znanosti, 2016)

 

Prosjek

Medijan

Birači HDZ-a

7496 kn

6000 kn

Birači Narodne koalicije

7607 kn

7000 kn

Birači Mosta

8260 kn

7550 kn

Birači Živog zida

6955 kn

7000 kn

 

Podaci za Živi zid zaslužuju posebnu pažnju. Kod te se stranke prosjek i medijan podudaraju, što sugerira da ta stranka nema birače koji bi Hrvatska samo prati trendove koji su vidljivi i šire: smanjivanje prostora kojeg zauzimaju stranke političkog centra i istovremeno odvajanje tih stranaka od biračke baze koju navodno predstavljajuspadali u ekstremnije tj. iznimne slučajeve na desnom repu distribucije. Drugim riječima, kod Živog zida nema nekoliko vrlo bogatih (15 tisuća kuna i više) koji značajno podižu prosjek u odnosu na medijan. Ostale tri stranke/koalicije imaju više takvih birača. Preformulirano, bogati ne glasaju za Živi zid. Prema tome, antisistemska pozicija Živog zida je zapravo sasvim logična s obzirom na populaciju koju predstavljaju. Ovakav pomalo pohvalan zaključak može biti neobičan, s obzirom da je očito da Živi zid pati od drugih vrsta ludosti (kao što se može vidjeti gotovo svakodnevno na televizijskim prijenosima sjednica Sabora). Ali uspješno reflektiranje preferencija svojih birača ne spada u njihove probleme.

Prema tome, čini se da je potrebno redefinirati što je sve u politici "ludo". Možda je potrebno usvojiti nekoliko paralelnih definicija političke ludosti. Jednu za Živi zid, a drugu za "respektabilne" stranke. Ako takve stranke rade protiv interesa svojih birača, svaka na svoj način, onda se nešto pobrkalo u samoj logici političkog predstavljanja. Naravno, sasvim je moguće da je desnim biračima svejedno kakva se porezna politika vodi dok god se nastavlja s nacionalizmom. Ali uspon Živog zida pokazuje da ekonomski motivi mogu pretegnuti. Ovo je relevantno i za SDP. Njima ekonomski pogođene birače otima Živi zid, a boljestojeće Most. Što će im ostati?

Pri tome valja napomenuti da Hrvatska ovdje samo prati trendove koji su vidljivi i šire: smanjivanje prostora kojeg zauzimaju stranke političkog centra i istovremeno odvajanje tih stranaka od biračke baze koju navodno predstavljaju.

<
Vezane vijesti