grdesic_mg.jpgŠto se može naučiti iz nedavnog prvog kruga predsjedničkih izbora, posebno kada je riječ o nekim novim licima na lijevom centru i ljevici? Ovdje ću se fokusirati na izborne rezultate Darija Juričana, Dalije Orešković i Katarine Peović. Izgleda da je još dug put do toga da neka nova politika desnici preotme monopol na predstavljanje deprivilegiranih sredina u Hrvatskoj. Najsiromašniji dijelovi ove zemlje u ljevici ne vide gotovo ništa što bi trebalo podržati.

Za sva tri izazivača na ljevici i lijevom centru napravljene su karte koje prezentiraju postotak glasova u danoj teritorijalnoj jedinici, bilo općini ili Kod dohotka po glavi je slična situacija. Što je neka teritorijalna jedinica bogatija, to Juričan i Orešković bolje prolaze. Što je siromašnija, to prolaze lošijegradu. U Hrvatskoj je 556 takvih teritorijalnih jedinica. One su ovdje podijeljene u četiri kvartila, tj. u grupe koje se sastoje od jednakog broja teritorijalnih jedinica.

Dakle, u prvom kvartilu je 139 općina i gradova u kojima je dani kandidat dobio najmanje glasova, u idućem je ponovo 139 teritorijalnih jedinica, ali s većim postotkom i opet isto za treći te za četvrti kvartil. Svaki kvartil je na karti označen drugom bojom.

Najprije treba reći da su svi kandidati ostvarili skromne rezultate. Niti u jednoj općini ili gradu ni Juričan, ni Orešković ni Peović nisu dobili više od 10 posto. Unutar tih ograničenja, kako stoje stvari?

I Dalija Orešković i Dario Juričan relativno su dobre rezultate ostvarili u Zagrebu, na sjeverozapadu zemlje, u nekim gradovima na obali te na nekim otocima. Slabije su prošli u Slavoniji te u Lici i dalmatinskom zaleđu. Ovo je tipično za kandidate i stranke centra ili lijevog centra, s obzirom na to da su ova područja utvrde desnice.

Za Katarinu Peović je slika malo drugačija. Ona je osim u Istri relativno dobre rezultate ostvarila i u nekim sredinama u kojima je visok postotak Još je dug put do toga da neka nova politika desnici preotme monopol na predstavljanje deprivilegiranih sredina u Hrvatskoj. Za ljevicu je porazno da najsiromašniji dijelovi ove zemlje ne vide u njoj gotovo ništa što bi trebalo podržatigrađana srpske nacionalnosti. Primjerci, Negoslavci kod Vukovara ili Biskupija kod Knina. Te sredine tradicionalno glasaju za SDP pa se može pretpostaviti da je Peović otela jedan dio glasova Zoranu Milanoviću.

Moguće je i da su to birači SRP-a, koji je zajedno s Radničkom frontom podupirao kandidaturu Katarine Peović. Međutim, u usporedbi s Juričanom i Orešković, geografski obrazac je kod Peović mnogo manje vidljiv.

Što se može reći o nekim strukturnim utemeljenostima ovih izbornih rezultata? Iduća tri grafa prezentiraju odnos izbornog rezultata i stope nezaposlenosti, izbornog rezultata i dohotka po glavi stanovnika te izbornog rezultata i udjela fakultetski obrazovanog stanovništva.

Opet se promatra svih 556 teritorijalnih jedinica. Svaka točka predstavlja jednu teritorijalnu jedinicu. Crvena boja se koristi za Katarinu Peović, žuta za Daliju Orešković i plava za Darija Juričana. Za svakog kandidata je povučena i regresijska linija koja pokazuje da li trend postoji ili ne.

Graf za nezaposlenost i postotak na izborima pokazuje negativan odnos kod Juričana i Orešković. Dakle, što je stopa nezaposlenosti manja, to Juričan i Orešković dobivaju više. Što je stopa nezaposlenosti veća, to dobivaju manje. Za Peović ne postoji nikakav odnos ovih dviju varijabli.Slabije su prošli u Slavoniji te u Lici i dalmatinskom zaleđu. Ovo je tipično za kandidate i stranke centra ili lijevog centra, s obzirom na to da su ova područja utvrde desnice

Kod dohotka po glavi je slična situacija. Što je neka teritorijalna jedinica bogatija, to Juričan i Orešković bolje prolaze. Što je siromašnija, to prolaze lošije. Za Peović također postoji veza, ali je mnogo slabija nego kod Juričana i Orešković. Ista se slika ponavlja i s fakultetski obrazovanim udjelom.

Što je više visoko obrazovanih to su Juričan i Orešković bolje prošli. Kod Peović opet postoji vrlo slaba veza. Korelacija je mnogo slabija kod Peović upravo zbog njenog relativno dobrog rezultata u siromašnim (i slabo obrazovanima) općinama s pretežno srpskim stanovništvom.

Dakle, Juričan i Orešković ponavljaju trend koji se ponavlja i inače za kandidate i stranke centra i lijevog centra na izborima u Hrvatskoj: bolje prolaze u sredinama koje su bogatije i tamo gdje su ljudi više obrazovani. Ovo je obilježje SDP-ove biračke baze već dugo vremena.Što je više visoko obrazovanih to su Juričan i Orešković bolje prošli. Kod Peović opet postoji vrlo slaba veza. Korelacija je mnogo slabija kod Peović upravo zbog njenog relativno dobrog rezultata u siromašnim (i slabo obrazovanima) općinama s pretežno srpskim stanovništvom

Utoliko se ne može reći da Juričan i Orešković predstavlju neku strukturnu novost u hrvatskoj politici. Njihovo inzistiranje na temi korupcije kao glavnoj temi nije dovoljno interesantno za birače u siromašnijim sredinama. S Peović je malo drugačije.

Da li to znači da njen tip politike ima veći potencijal da privuče podršku u onima sredinama koje su siromašne i zapostavljene? Možda, ali za sada se to u podacima pojavljuje samo zbog ruralnih općina u kojima je većinsko srpsko stanovništvo. Ukoliko su to stariji birači koji kod Peović prepoznaju pozitivno vrednovanje socijalističke Jugoslavije, to nije dovoljno dobar zalog za budućnost.

Još je dug put do toga da neka nova politika desnici preotme monopol na predstavljanje deprivilegiranih sredina u Hrvatskoj. Za ljevicu je porazno da najsiromašniji dijelovi ove zemlje ne vide u njoj gotovo ništa što bi trebalo podržati.

Ključne riječi: ljevica, izbori, politika
<
Vezane vijesti